Budućnost(i) droga i područja ovisnosti u EU-u do 2040. (okvirni prognostički scenariji)
Uvod i kontekst
Na ovoj se stranici nalaze informacije o najnovijim ažuriranjima okvirnih scenarija EUDA-e. Tu se nalaze popratni podatci o projektu, metodološke napomene, a možete pristupiti i samim scenarijima.
Što su „scenariji”?
Scenariji se često upotrebljavaju u poslovnom predviđanju, a tradicionalno se koriste i u aktivnostima predviđanja institucija EU-a i njihovih tehničkih agencija (1). Planiranje scenarija omogućuje strateški pristup pripremi za širok raspon budućnosti: umjesto predviđanja određene, najizglednije budućnosti, u scenarijima se razrađuju moguća alternativna kretanja. Zatim se mogu razmotriti posljedice tih kretanja i o njima se može raspravljati, čime se unapređuju vještine organizacije za anticipativno donošenje odluka. U scenarijima se ističe da se na budućnost može utjecati; oni nas pozivaju da razmislimo kako se mogu postići željeni ishodi i kako izbjeći potencijalno štetne načine njihova postizanja.
EUDA (2) od 2019. unapređuje svoje kapacitete za predviđanje nizom aktivnosti, uključujući radionice o ispitivanju vidokruga i trendovima, komplet alata za radionice EUDA-e o trendovima te izradu prvih probnih okvirnih scenarija. Cilj je razviti vještine i izraditi alate kojima se povećava pripravnost organizacije u pogledu trendova, politika i prakse u području droga te poduprijeti vanjske dionike u izgradnji kapaciteta za predviđanje. Scenariji navedeni u nastavku dio su tog pristupa usmjerenog na budućnost, a cilj im je pomoći organizaciji u ranom prepoznavanju mogućih budućih kretanja, uključujući i prilike i izazove, te u pripremi za njih u okviru globalnog okruženja u području droga koje se stalno mijenja.
Scenariji: tri alternativne budućnosti za droge i područje ovisnosti 2040.
Odaberite jedan od scenarija.
Scenarij br. 1: Harmonija u EU-u
Društvena nejednakost u EU-u 2040. manja je nego što je ikad bila u nedavnoj prošlosti. Nakon pojave niza kriza sredinom 2020-ih godina, ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija brzo su se razvijale, što je dovelo do visoke razine kolektivne dobrobiti: ljudima nikad nije bilo bolje. Iako droge nisu potpuno nestale, ovisnost je na dosad najnižoj razini i šteta koju uzrokuje manja je nego ikad. Politička polarizacija znatno je smanjena, a društvo u cjelini pokazuje više povjerenja, zbog čega je mnogo lakše integrirati sve veći broj mladih radnika koji se useljavaju u EU (i kreću unutar EU-a). Migracije i imigranti postali su velika prednost u sve raznolikijoj Europi jer potiču inovacije i povećavaju dodanu vrijednost.
Opis scenarija
Gdje se nalazimo i kako smo ondje došli: EU i svijet 2040.
Građani EU-a 2040. imaju visoku kvalitetu života u Europi koja sve više postaje društvo kojemu je prioritet dobrobiti. Iako se u početku možda nije činilo tako, svijet nije zaboravio iskustva stečena u okviru uspješne međunarodne suradnje tijekom pandemije bolesti COVID-19 pa je nakon geopolitičkih kriza koje su obilježile početak 20-ih godina došlo do procvata demokracije koji je osigurao stabilnost globalnog gospodarstva. Do 2040. počeli smo ubirati plodove napornog rada tijekom 20-ih i 30-ih godina koji je bio usmjeren na ublažavanje najtežih učinaka klimatskih promjena i poništavanje učinka uništavanja okoliša. Nadalje, nakon više od desetljeća u kojem se globalna pozornost sve više usmjeravala na važnost inovacija i tehnološkog razvoja, sada imamo dovoljno financijskih sredstava za znanstvena istraživanja, a znanje slobodno teče međunarodnim mrežama.
Život u EU-u 2040.
Kohezija u EU-u znatno je napredovala. Do 2040. učinkovite imigracijske politike osigurale su brzu integraciju novopridošlih osoba, pri čemu mladi migranti neutraliziraju učinke polaganog starenja i smanjenja (radno sposobnog) stanovništva. U mnogim industrijama više ne postoji nedostatak kvalificirane radne snage. Digitalni napredak, dovršen sredinom 2030-ih godina, omogućio je da se svi i gotovo sve poveže s internetom na bilo kojem mjestu, a zahvaljujući boljoj infrastrukturi i većoj dostupnosti javnih usluga, nejednakosti među regijama EU-a smanjuju se već više od desetljeća i sada su znatno manje nego 2020. Zahvaljujući tome uglavnom je nestao opći osjećaj ogorčenosti, a ljudi (većinom) imaju više povjerenja u institucije i politiku više ne smatraju igrom u kojoj jedni dobivaju, a drugi gube. To je olakšalo i borbu protiv organiziranog kriminala, što je dovelo do znatnog smanjenja trgovine drogom i nasilja povezanog s drogom. Razina korupcije smanjuje se jer kriminalne mreže sada nemaju gotovinu koja bi ugrozila upravljanje, a niske su i stope razbojništva, provale i krađe, pri čemu je manji broj prijestupnika potaknut potrebom za financiranjem svoje ovisnosti o drogi. Kolektivna dobrobit temeljni je element politika EU-a i država članica te postoji velika spremnost da se u nju uloži dodatni politički i financijski kapital.
Stanje javnog zdravlja i zdravstvene zaštite 2040.
Zdravstveni sustav 2040. znatno je manje opterećen. S jedne strane, ljudi žive zdravije, a smanjenje emisija i bolja sigurnost i zdravlje na radu doveli su do poboljšanja fizičkog zdravlja. Radna okruženja koja su manje stresna i bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života, kao i nepostojanje gospodarskih pritisaka i štednje, znače manje psihičko opterećenje, a time i znatno manje povezanih poremećaja. S druge strane, bolja je i sama zdravstvena zaštita. Zahvaljujući boljoj povezanosti, znanje o zdravlju dostupno je gotovo svugdje, a bolja suradnja i koordinacija na razini EU-a u području zdravstvenih problema (koja se temelji na zajedničkom odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19 i koja je u godinama nakon pandemije institucionalizirana) omogućile su okruženje zdravstvene zaštite u kojem se svima pruža gotovo jednak pristup liječenju, što je ključno u vrlo raznolikom društvu. Nejednakosti u pristupu i dostupnosti i dalje postoje, ali usmjerenost na skrb u zajednici, koja se temelji na uspostavljenim lokalnim institucijama, odnosima i povjerenju, znači da su te nejednakosti svedene na najmanju moguću mjeru. Zahvaljujući inicijativama EU-a usmjerenima na dugovječnost, u okviru opće zdravstvene zaštite dostupno je sve više tretmana za bolesti povezane sa starenjem i kronične bolesti.
Što to znači za droge, politike prema drogama i praćenje droga u 2040.?
Veća kohezija, usklađivanje i prekogranična suradnja vidljivi su i u politikama EU-a prema drogama i u njihovoj provedbi te u dodatnim sastavnicama politika, kao što su, među ostalim, ljudska prava, javna sigurnost i smanjenje kriminala. Politike prema drogama sada su u potpunosti koordinirane i izrađuju se u suradnji s civilnim društvom, što rezultira programima prevencije „na razini cijelog društva” koji se često provode u kontekstu programa socijalne jednakosti i uspostavljaju radi poboljšanja socijalne pravde i pravednosti. Dobro financirane inicijative u području istraživanja i razvoja, koje se temelje na kvalitetnim, prilagodljivim i transparentnim podatcima o konzumaciji droga, omogućile su brze i ciljane intervencije. Te su intervencije postale standardni odgovor na nove obrasce ovisnosti. Pojavile su se inovativne mogućnosti liječenja i rane prevencije koje se stalno prilagođavaju kako bi bolje odgovarale sve složenijim profilima potreba. Zahvaljujući novim tehnologijama sada je moguća brza intervencija na razini pojedinca. To je ograničilo konzumaciju novih psihoaktivnih tvari (NPT), a smanjile su se i stope zlouporabe lijekova, jednim dijelom i zbog uvođenja personaliziranih lijekova na razini EU-a. Uz jasan naglasak na smanjenje štetnih posljedica, a ne samo na borbu protiv droga, neke pomno odabrane droge legalizirane su i dostupne su putem strogo kontroliranih kanala. Zahvaljujući uravnoteženim inovacijskim politikama EU-a i njegovom utjecaju na globalnoj sceni, nije se ostvarila prijetnja novog vala dizajnerskih droga stvorenih uz pomoć umjetne inteligencije, a globalna koordinacija također ima ključnu ulogu u borbi protiv sintetičkih droga općenito. Na primjer, zemlje izvoznice brzo ograničavaju trgovinu prekursorima za droge nakon što se otkrije zlouporaba, a internetska tržišta za nove psihoaktivne tvari i druge droge stalno se prate i ometaju.
Ključni zaključci o scenariju
- Zajedničko stvaranje politike s civilnim društvom, posebno u pogledu promjena propisa i okruženja za konzumaciju droga, dovodi do širokog prihvaćanja politike među skupinama konzumenata.
- Dinamičan, adaptivan i prilagodljiv razvoj politike u okviru kojeg se učinkovito iskorištavaju dokazi dovodi do brzih, dobro usmjerenih odgovora na nova kretanja, posebno s obzirom na prijetnju koju predstavljaju nove psihoaktivne tvari.
- Jasni propisi usklađeni na razini EU-a dovode do stabilnih i učinkovitih
- Inovacije te stalno preispitivanje i poboljšanje najbolje prakse povećavaju učinak programa prevencije i omogućuju ranije odgovore na nove prijetnje.
- Manja konzumacija droga podrazumijeva i niže razine nasilja i kriminala koji su nusproizvod tržišta nezakonitim tvarima. Zahvaljujući tome dostupno je više resursa za unapređenje društva dobrobiti.
- Budući da podatci imaju ključnu ulogu u usmjeravanju liječenja, slobodna i pravodobna razmjena informacija o zlouporabi opojnih sredstava na razini EU-a ključna je za uspostavu učinkovitih programa liječenja.
Scenarij br 2: Teško držanje koraka
EU u 2040. visi o tankoj niti. Budući da su kontinent pogađale jedna globalna kriza za drugom, društvene podjele mnogo su veće nego prije, a među oblikovateljima politika EU-a prevladava sumorna vizija budućnosti. Ljudi se sve teže nose sa sve većim troškovima života, povećavaju se lokalne i socijalne nejednakosti u zdravstvu, zbog čega su glavne odrednice pristupa zdravstvenoj zaštiti dohodak i zemljopisni položaj, a ne potrebe. S obzirom na to da su droge za mnoge ljude i dalje glavni mehanizam za preživljavanje, tijela EU-a jedva drže korak sa sve složenijim oblicima zlouporabe droga i lijekova, ovisnosti i povećanjem nasilja povezanog s drogama... ali koliko dugo još?
Opis scenarija
Gdje se nalazimo i kako smo ondje došli: EU i svijet 2040.
Nakon kriza koje su vladale početkom 2020-ih godina oporavak je i dalje spor. Osim toga, gospodarska ovisnost o stranim zemljama nije se znatno smanjila tijekom 2030-ih, što je ograničilo kontrolu EU-a nad njegovim utjecajem na izvoznu politiku drugih zemalja. Do 2040. međunarodna suradnja svedena je isključivo na osiguravanje stabilnog toka trgovine – osim toga ne postoji veća spremnost na zajedničko rješavanje problema. Umjesto toga, u proteklom desetljeću zabilježen je porast namjernih kampanja širenja pogrešnih informacija, operacije utjecaja na informacije postale su uobičajena praksa, a većina država ne vidi prednosti slobodne razmjene informacija. Budući da su se klimatski izazovi proteklih 15 godina uglavnom zanemarivali u korist kratkoročnih gospodarskih dobitaka, učinci klimatskih promjena sada su sve ozbiljniji, a s obzirom na to da troškovi ublažavanja stalno rastu, svakodnevni život mnogima u EU-u postaje sve teži.
Život u EU-u 2040.
Razlike u bogatstvu među regijama EU-a 2040. pokazuju slabe znakove smanjenja, a u nekim se područjima čak i povećavaju već dulje od desetljeća. Gospodarsko okruženje Unije sada je previše neujednačeno da bi se svim njezinim građanima osigurao sličan životni standard. Države članice razišle su se i u pogledu upravljanja, pri čemu su se neke okrenule autokraciji, dok su druge uvele nove oblike javnog sudjelovanja kako bi ojačale svoje demokratske korijene. Poteškoće s integracijom migranata znače da u mnogim industrijama i dalje postoji nedostatak kvalificirane radne snage, dok se taj nedostatak u nekim industrijama i povećava zbog starenja stanovništva. Iako mnogi stanovnici Europe i dalje uživaju u visokom životnom standardu i dobrobiti, drugi su mnogo siromašniji, a taj porast gospodarske nejednakosti doveo je do sve većeg širenja (i normalizacije) organiziranog kriminala u regijama u kojima su gospodarski izgledi posebno loši. Očekivani životni vijek počinje se smanjivati, a udio godina zdravog života u životnom vijeku brzo se smanjuje. Na razini EU-a postoji malo inicijativa koje se bave tim pitanjima, a rezultat je mnoštvo različitih pristupa.
Stanje javnog zdravlja i zdravstvene zaštite 2040.
„Uvijek može biti gore” stav je koji je 2040. široko rasprostranjen među zdravstvenim radnicima i pacijentima. Zdravstveni sustavi dosad su uspješno držali korak s rastućom učastalošću bolesti (nezarazne bolesti i problemi s mentalnim zdravljem), ali sad su na granici svojih kapaciteta. S obzirom na to da je svakodnevni život težak za velik dio radno sposobnog stanovništva, sve više ljudi živi u nesigurnim okruženjima, što neizbježno dovodi do porasta ili barem izostanka smanjenja zaraznih bolesti. Europa se već 15 godina polako odmiče od toga da postane društvo dobrobiti. Nejednakosti u bogatstvu odražavaju se u rasprostranjenosti teških bolesti, od kojih sada pati gotovo četvrtina radno sposobnog stanovništva. Međutim, točno stanje regionalne i gospodarske jednakosti u području zdravlja i dalje je nepoznato jer su tijekom 2030-ih godina propali napori za poboljšanje razmjene i kompatibilnosti zdravstvenih podataka. Pristup zdravstvenoj zaštiti sada prečesto ovisi o osobnom bogatstvu i mjestu boravka pojedinca. Vrhunska zdravstvena zaštita, proizvod inovativnih poduzeća, dostupna je onima koji si je mogu priuštiti; drugi se sve više oslanjaju na brigu o sebi i samoliječenje, posebno kad je riječ o problemima s mentalnim zdravljem, te traže pomoć na sve većem crnom tržištu lijekova koji se izdaju na recept.
Što to znači za droge, politike prema drogama i praćenje droga u 2040.?
Države članice eksplicitno ili implicitno dekriminaliziraju određene rekreativne droge, a daljnja dekriminalizacija dobiva glasne zagovornike, uključujući lobiste iz industrije. Regulatorno okruženje u EU-u postaje sve neujednačenije. Stoga se droge koje su nezakonite u nekim zemljama agresivno stavljaju na tržište u drugima. Promjene u trgovinskim tokovima dovele su i do toga da su neke droge šire dostupne, dok su druge postale rjeđe ili skuplje. Rad na smanjenju konzumacije štetnih, ali dopuštenih droga, primjerice revizijom zakonodavstva EU-a o nadzoru nad duhanom kako bi se do 2040. stvorio naraštaj nepušača ili međunarodnom suradnjom, nije bio uspješan. Općenito, trend porasta konzumacije droga te nepravilne upotrebe i zlouporabe lijekova ne pokazuje znakove smanjivanja. Destigmatizacija i socijalna oskudica povećale su tržište za zlouporabu opojnih sredstava, što je dovelo do novih mogućnosti za kriminal koje se odnose i na inovacije u vrstama proizvoda, prvenstveno novim psihoaktivnim tvarima i novim sintetičkim drogama općenito, i na nove distribucijske koridore, a nadležna tijela s time teško drže korak. Ujedno se znatno povećalo kriminalno ponašanje povezano s drogama, što je dovelo do novog usmjeravanja na sigurnost na razini zajednice. Rad na „ranom upozoravanju” i dalje je neujednačen. U nekim državama članicama laboratoriji za forenzičku znanost imaju kapacitet za utvrđivanje novih psihoaktivnih tvari i njihovih prekursora, a u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda kontinuirano se provode testiranja kako bi pronašli dokaze o novim drogama; međutim, u drugim zemljama smanjenja proračuna znače da tijela kaznenog progona uvijek kaskaju u odgovoru na mnogo raznovrsnije izazove. Konzumenti često nisu svjesni zdravstvenih rizika koje predstavljaju nove sintetičke droge te su stoga izloženi većem riziku. Ovisnička ponašanja postala su složenija, dok su „univerzalni” pristupi liječenju i dalje norma, a to je možda posljedica i sve većeg nedostatka informacija o konzumaciji i novim vrstama ovisnosti. Taj nedostatak znanja pogoršavaju nejednakosti u praćenju. Zbog toga oblikovatelji politika nemaju detaljne smjernice, a ulaganja u politike prema drogama često nisu ciljana. S druge strane, kriminalizacija nekih droga i mjere izvršavanja zakonodavstva pojačale su se, a djelovanje na razini zajednice sada je češće i šire prihvaćeno, čak i ako neki smatraju da je to samo simptom neuspjeha države.
Ključni zaključci o scenariju
- Sve veća složenost bolesti i profila droga otežava javnu intervenciju i zahtijeva poseban pristup koji se temelji na upućenosti u zbivanja na terenu.
- Kako se nejednakosti povećavaju, više će skupina postati ranjivo, što često dovodi do konzumacije droga specifične za određenu regiju i zahtijeva da nadzor bude usmjeren na (rano) otkrivanje.
- Resursi kaznenog progona preopterećeni su borbom na dvije fronte – protiv porasta organiziranog kriminala i razvoja novih droga, što otežava provedbu programa prevencije.
- Kako bi se riješio problem nedostatka znanja o tome kako najbolje ulagati u strategije za odgovor na probleme povezane s konzumacijom droga i o ulozi novih tehnologija (npr. umjetne inteligencije, biotehnologije) u proizvodnji nezakonitih droga bit će potrebna brža razmjena podataka jer protivnom postoji rizik da lobisti iskoriste nedostatak podataka.
Scenarij br. 3: Kula od karata
Do 2040. EU je izgubljen u nestabilnom međunarodnom sustavu koji nema jasan smjer. Međunarodna pravila i propisi uglavnom se zanemaruju te se raspadaju politički blokovi i savezi. Unutar EU-a sklonost samostalnom djelovanju dovela je do političke, društvene i gospodarske fragmentacije. U većini država članica to je u znatnoj mjeri negativno utjecalo na zdravlje i dobrobit stanovništva. Zdravstveni sustavi uglavnom su na rubu kolapsa i jedva funkcioniraju, dok je konzumacija droga, koju u jednakoj mjeri potiču osjećaj potrebe i komercijalizacija, sada raširena u svim slojevima društva i čini se da je ovisnost sveprisutna, zajedno s nasiljem povezanim s drogama.
Opis scenarija
Gdje se nalazimo i kako smo ondje došli: EU i svijet 2040.
U 15 godina koje su prethodile 2040. svijet je postao rascjepkaniji. Države su uvele međusobne prepreke trgovini, a međunarodna suradnja na rekordno je niskoj razini. Mjere odmazde postale su norma. U proteklom desetljeću EU je teško savladavao kaskadne izazove s kojima se suočavao te ga akteri – i izvan i unutar bloka – više ne smatraju globalnom političkom silom. Ovisnost o energiji koja se dostavlja iz autokratskih zemalja nije smanjena, a odavno je očito da se svi klimatski ciljevi, nekoć simboli zajedničke europske zajednice, neće ni približno ostvariti.
Život u EU-u 2040.
U većini država članica vlada teško gospodarsko stanje. Nove tehnologije dovele su do gubitka radnih mjesta, a neuspjeh u uvođenju programa za osposobljavanje tijekom proteklog desetljeća rezultirao je visokom nezaposlenošću i plaćama koje ne idu ukorak s inflacijom. Mnogi teško preživljavaju i traže jednostavna rješenja. Politička polarizacija, prosvjedi i frustracija građana veći su nego ikad, a od 2030-ih godina oblikovatelji politika redovito se okreću prema unutra kako bi sačuvali nacionalnu stabilnost. Države članice više ne traže rješenja u Uniji, a autoritarizam i isključujući oblici nacionalizma postali su norma. Premda je broj izbjeglica u svijetu veći nego ikada, a europska industrija pati od nedostatka kvalificirane radne snage, imigrante se na granicama EU-a odvraća. Iako se u inovacije ulažu znatna financijska sredstva, pretrpjele su veliku štetu i sad su tek pusta priča.
Stanje javnog zdravlja i zdravstvene zaštite 2040.
Iako to možda nije posljedica nedostatka truda, zdravstveni sustavi u EU-u već gotovo deset godina sve rjeđe uspijevaju savladati izazove koji se javljaju. Nedostatak financijskih sredstava i resursa dodatno pogoršava neuspjeh međunarodnog kolektivnog djelovanja na suzbijanju zajedničkih prijetnji (npr. nove pandemije), što znači da nije moguće odgovoriti na regionalna i sezonska izvanredna stanja (npr. toplinski valovi zbog neublažavanja klimatskih promjena). Nezaposlenost, inflacija i siromaštvo široko su rasprostranjeni pa su se životni uvjeti znatno pogoršali u usporedbi s ranim 2020-im godinama. Mnogi ljudi pate od depresije i drugih problema s mentalnim zdravljem, ali mogućnosti liječenja ograničene su, a sve više ljudi u EU-u nema pristup zdravstvenom osiguranju. Zbog troškova i nedostatka zajedničkih podataka i snažne digitalne infrastrukture, inovativna medicinska rješenja (uključujući e-zdravstvo) nikad nisu uvedeni na razini EU-a.
Što to znači za droge, politike prema drogama i praćenje droga u 2040.?
U EU-u i njegovim državama članicama više ne postoji zajednički pristup pitanjima povezanima s drogama. Politička fragmentacija dovela je do velikih razlika u zakonima i provedbenim politikama, dok su nadnacionalne organizacije postale gotovo nemoćne. Stavljanje unutarnje sigurnosti na prvo mjesto znači da je standardni način djelovanja represija, a ne liječenje. Smatra se da pristupi koji su usmjereni na liječenje i smanjenje štete doprinose problemu te se i dalje nedovoljno financiraju, što dovodi do izrazitog nedostatka znanja, kvalificiranog osoblja i rashoda za istraživanje. S druge strane, konzumacija droga u velikoj je mjeri destigmatizirana, što je možda nagoviještala prethodna raširena upotreba sredstava za „mentalni doping”, a uobičajene su i konzumacija sintetičkih droga i opijata te zlouporaba lijekova.
Zbog te komercijalizacije tržišta droga EU je postao važan proizvođač sintetičkih droga. Postojeće socijalne nejednakosti vidljive su i u stavovima prema određenim drogama te u načinu izrade i provedbe zakona o drogama. Sofisticirani i inovativni komercijalni dobavljači mogu ispuniti zahtjeve bogatih konzumenata koji rade u uredima proizvodima koji su legalizirani zahvaljujući lobiranju ili su dostupni u sivoj zoni koju tijela kaznenog progona ignoriraju, dok siromašne osobe pribjegavaju jeftinim drogama koje se obično proizvode u improviziranim laboratorijima uz pomoć hakiranih 3D pisača za kemijske droge i „modela ispisa” koji se mogu preuzeti s interneta. Budući da konzumenti često uopće nisu svjesni točnih učinaka sredstava koje konzumiraju, te sintetičke droge dovode do porasta broja hitnih prijema i smrtnih slučajeva povezanih s drogama na lokalnoj i regionalnoj razini. Osim toga, budući da potrebe za liječenjem i dalje nisu zadovoljene, porast problema s mentalnim zdravljem doveo je do povećanja poliuporabe i konzumacije u javnosti, posebno u ruralnim područjima. Kako bi se suzbio nedostatak informacija i djelovanja uzrokovan lažnim vijestima i političkom fragmentacijom, skupine za samopomoć pod vodstvom zajednice popunjavaju prazninu koju za sobom ostavljaju preopterećena nadležna tijela, a te su skupine često u istoj mjeri neprijateljski nastrojene prema trgovcima drogom kao i tijelima kaznenog progona. Život je postao nasilniji jer trgovci rješavaju nesuglasice silom, a ovisnici čine kaznena djela kako bi zadovoljili svoje potrebe, dok su kod drugih prisutni ispadi zbog simptoma apstinencijske krize ili promjena osobnosti povezanih s drogama.
Osim toga, neke zemlje destabilizirajući učinak droga na društva smatraju legitimnim sredstvom u međunarodnim odnosima i nude sigurnu luku proizvođačima droga i trgovcima kemikalijama prekursora. Druge sintetičke tvari jednostavno vide kao izvor prihoda, dok transnacionalna zločinačka udruženja, koja su nekad imala najviše koristi od globalizacije, sve teže posluju u deglobaliziranom okruženju. Ulaganja poduzeća u ovisnost pritom su prvenstveno usmjerena na razvoj zakonitih zamjenskih tvari i pružanje tretmana konzumentima koji dobro plaćaju. S druge strane, praćenje se poboljšalo, posebno kao usluga za privatni sektor, ali nije utjecalo na ishode ovisnosti.
Ključni zaključci o scenariju
- Pogoršanje gospodarskih uvjeta prati povećanje broja ranjivih i marginaliziranih konzumenata, dok promjene javnih prioriteta i nedostatak financijskih sredstava dovode do nestanka mogućnosti za liječenje i nedovoljne usmjerenosti na prevenciju.
- Situacija s drogama postaje sve složenija, pri čemu droge na tržište stavlja mnogo širi raspon dobavljača te su one namijenjene osobama s različitim razinama prihoda i promiču se za specifične potrebe, što otežava političke intervencije.
- Neprestano se javljaju nove sintetičke tvari, što ima ozbiljne posljedice za neupućene konzumente i često nadilazi kapacitete lokalnih i regionalnih zdravstvenih službi i tijela kaznenog progona.
- Budući da se propisi među državama članicama u velikoj mjeri razlikuju, ne postoje stabilni i učinkoviti odgovori za borbu protiv droga i druga povezana pitanja.
Metodološki pristup
Način izrade scenarija EUDA-e
Na nizu radionica o budućnosti u kojima je sudjelovalo osoblje EUDA-e, oblikovatelji politike, predstavnici nacionalnih središnjica mreže Reitox i sudionici konferencije „Lisbon Addictions” iz 2019. (na kojoj je sudjelovalo ukupno oko 120 sudionika) razmotren je skup od 14 megatrendova JRC-a (3) te se o njemu raspravljalo u skladu s vjerojatnim učinkom svakog trenda na budućnost droga i ovisnosti. U okviru tog postupka utvrđeno je pet trendova za koje se smatralo da će do 2040. vjerojatno najviše utjecati na to područje. Osim toga, ispitivanjem vidokruga, uključujući preispitivanje izvješća EUDA-e, utvrđeno je šest novih trendova koji se već mogu uočiti u području droga i mogu se smatrati relativno „snažnim”, vidljivim ili značajnim kretanjima.
Tablica 1. Ključni čimbenici za okvirne scenarije EUDA-e
| Naslov | Kategorija analize STEEP | Opis |
|---|---|---|
|
Promjene stanovništva |
Društvo |
Promjene u demografiji i migracijskim obrascima, npr. u pogledu očekivanog životnog vijeka, stopa nataliteta i omjera spolova, kao i migracijskih ruta i tokova. |
|
Raznovrsne nejednakosti |
Društvo |
Nejednakosti među ljudima, npr. s obzirom na dohodak, pristup obrazovanju, stanovanju i zdravstvenoj zaštiti ili političku moć, te razina socijalne kohezije koja iz toga proizlazi. |
|
Promjenjivi izazovi u pogledu zdravlja |
Društvo |
Razvoj bolesti (uključujući nezarazne bolesti) i mogućnosti njihova suzbijanja, kao i promjene u cjelokupnom razumijevanju zdravlja s obzirom na, primjerice, pandemije ili mentalno zdravlje. |
|
Ubrzane tehnološke promjene i hiperpovezanost |
Tehnologija |
Unapređenje tehnologije i globalne povezanosti u područjima kao što su nanotehnologija ili sustavi kolektivne inteligencije. |
|
Klimatske promjene i uništavanje okoliša |
Okoliš |
Proces globalnog zagrijavanja s izravnim učincima na prirodni okoliš, na što upućuju, primjerice, povećanje temperature, sve veći broj ekstremnih vremenskih uvjeta, porast razine mora itd. Budući da se učinci razlikuju na regionalnoj razini, isto vrijedi i za mjere prilagodbe. |
|
Promjene u regulatornom okviru |
Politika |
Promjene zakona i politika koji se odnose na reguliranje optjecaja i konzumacije droga, kao što je, na primjer, dekriminalizacija. |
|
Promjene politika o kanabisu |
Politika |
Političke promjene u pravnom statusu kanabisa unutar EU-a s obzirom na, primjerice, razliku između upotrebe u medicinske svrhe i rekreativne konzumacije. |
|
Utjecaji globalnog gospodarstva |
Gospodarstvo |
Promjene u globalnom gospodarstvu koje utječu na politiku prema drogama i praćenje droga, uključujući npr. promjene u mogućnostima financiranja, vladine mjere štednje, političko pozicioniranje itd. |
|
Zlouporaba lijekova |
Društvo |
Promjena u zlouporabi lijekova, npr. u razmjeru i načinu zlouporabe, te unapređenje odgovarajućih kontrolnih mehanizama, npr. u pogledu prakse propisivanja lijekova ili potreba za istraživanjem. |
|
Složeni profili potreba i individualno prilagođene intervencije |
Društvo |
Promjene u složenosti konzumacije droga, na primjer u tome tko konzumira droge i zašto, te s time povezana potreba za prilagođenim intervencijama, na primjer s obzirom na specifične ranjivosti ljudi ili opcije sudjelovanja. |
|
Inovacije i novi alati |
Tehnologija |
Razvoj novih instrumenata za praćenje ili otkrivanje konzumacije lijekova i droga, kao i primjena za poboljšanje cjelokupnog zdravlja, kao što su nove tehnologije liječenja ili novi oblici komunikacije. |
|
Razvoj umjetne inteligencije (dodatak iz 2024.) |
Tehnologija |
Upotreba umjetne inteligencije u proizvodnji i otkrivanju nezakonitih tvari te u liječenju ovisnosti i provedbi povezanog zakonodavstva. |
|
Geopolitička nestabilnost (dodatak iz 2024.) |
Politika |
Budući da svijet postaje višepolaran, nije jasna sudbina međunarodnih institucija i mehanizama suradnje. To uključuje suradnju u borbi protiv trgovine drogom. |
Na temelju tog popisa od ukupno 11 trendova relevantnih za EUDA-u (vidjeti prethodnu tablicu 1), u kombinaciji s dodatnim sustavnim pretraživanjem relevantne literature (4) kako bi se dodala dodatna saznanja i kretanja, pokrenut je strukturirani postupak primjenom metodologije koja se temelji na ključnim čimbenicima (5), što je rezultiralo izradom triju prototipova scenarija.
Na radionici EUDA-e za angažman u scenarijima u okviru konferencije „Lisbon Addictions” 2022. ti su okvirni scenariji upotrijebljeni kao početna točka za rasprave na radionici (uvodna prezentacija dostupna u Future Impacts, 2022.). Moderatori iz društva Future Impacts i EUDA-e pružali su podršku za 25 sudionika (6) u ispitivanju scenarija i raspravi o konkretnim posljedicama koje bi oni mogli imati u razdoblju do 2040. za društvo općenito, za droge i ovisnosti te za praćenje droga i politiku prema drogama. Dodatni materijali dostavljeni su u obliku „pisama iz budućnosti” u kojima su utvrđene preporuke za trenutačnu politiku. Na temelju prikupljenih strukturiranih rezultata ta su tri scenarija zatim razrađena, dorađena i ažurirana.
Pretpostavke za scenarije
Za vremenski okvir scenarija odabrana je 2040. jer se smatralo da je ta godina dovoljno daleko da bi se potaklo razmišljanje izvan sljedećeg strateškog ciklusa, što bi trebalo olakšalo raspravu izvan uobičajenih granica razmišljanja. Osim toga, 2040. ipak je dovoljno blizu da bi si publika mogla predočiti razdoblje u kojem se scenarij odvija, a da ne odluta previše u područje fantastike.
U razdoblju u kojem su ti scenariji izrađeni nestabilnost i poremećaji bili su na relativno visokoj razini, posebno s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19 i promjene u geopolitičkom okruženju. Stoga su se buduća kretanja na kojima se temelje scenariji tumačila u kontekstu okvira VUCA (nestabilno, nesigurno, složeno i nejasno). Pretpostavljalo se da će budući događaji u određenoj mjeri biti brzi i nepredvidivi, s uzročno-posljedičnim odnosima koje je teško protumačiti. Međutim, u scenarijima se namjerno ne stavljaju u prvi plan ekstremne razine poremećaja ili nestabilnosti (npr. izbijanje pandemije s iznimno visokom smrtnošću ili početak trećeg svjetskog rata), nego su više usmjereni na način na koji bi se mogli razvijati inovacije, gospodarstvo, društva, suradnja i tehnologija te na mjeru u kojoj bi aspekti tih čimbenika mogli postati disruptivni. Informacije koje se odnose na posebna obilježja ekstremnije nestabilnosti mogle bi se uključiti u buduće aktivnosti predviđanja EUDA-e.
Tu je važno napomenuti da su opisi dvaju izrađenih scenarija namjerno rastegnuti do granica „stošca mogućnosti”, dok se scenarij uobičajenog kretanja drži „središnjeg pravca”. To omogućuje da se sagleda najširi raspon posljedica. Iako se pozitivni scenarij na prvi pogled možda čini previše optimističnim i nerealnim na temelju trenutačnih putanja, on je ipak vrijedan jer čitatelju pruža priliku da ispita kako bi se politiku moglo usmjeriti prema takvim ishodima.
Metodologija koja se temelji na ključnim čimbenicima
U metodologiji koja se temelji na ključnim čimbenicima, ključni čimbenici upotrebljavaju se kao okosnica transparentnog, sustavnog i potpuno skalabilnog postupka. Taj postupak započinje pažljivim ispitivanjem svih utvrđenih čimbenika koji bi mogli utjecati na predmetno područje („čimbenici utjecaja”). Kretanja koja će vjerojatno imati znatan utjecaj smatraju se ključnim čimbenicima. Moguća buduća kretanja svakog ključnog čimbenika detaljnije se opisuju na temelju pregleda literature, ispitivanja stručnjaka ili drugih izvora, što dovodi do nekoliko „predviđanja” za svaki ključni čimbenik u kojima se ističu različiti pravci razvoja u budućnosti.
Rezultati se često prikazuju u obliku morfološkog okvira, tj. dvodimenzionalne matrice odlučivanja u kojoj se u naslovu svakog stupca nalazi naziv ključnog čimbenika, ispod čega su opisana predviđanja, s jednim poljem za svako predviđanje (vidjeti 3. korak na slici 2 u nastavku). Na taj se način može odrediti i predočiti koje su kombinacije predviđanja strukturno kompatibilne, usklađene i dosljedne. Scenariji se stoga izrađuju iz kombinacija jednog predviđanja po ključnom čimbeniku. Na temelju toga mogu se oblikovati scenariji („nacrti scenarija”), pri čemu se u svakom od njih opisuje kako različita kretanja u različitim društvenim područjima mogu dovesti do vjerojatnog kretanja u budućnosti.
Taj se postupak zbog njegove sustavne prirode može relativno lako ažurirati ili se može povećati ili smanjiti njegov opseg dodavanjem, prilagodbom ili uklanjanjem ključnih čimbenikai/ili predviđanja, što omogućuje brzu prilagodbu scenarija promjenjivim zahtjevima i uvjetima ako se i kada se pojave nove informacije. U tom metodološkom okviru moguće je dodati i „mikroscenarije” koji se usmjeravaju na specifične teme ili izraditi posebne regionalne scenarije u kojima se točno opisuju kretanja u jednoj regiji ili zemlji (a koji su i dalje usklađeni s okvirnim (ili makro-) scenarijima).
Ažuriranje iz 2024.
Scenariji nisu statični. Moraju se pratiti, podvrgavati testovima otpornosti na stres i ažurirati. Kako bi bili što učinkovitiji, scenariji moraju postati dijelom trajnog postupka u okviru kojeg se redovito uspoređuju s najnovijim kretanjima, u kojem se o njima raspravlja i u kojem se prilagođavaju te se donose novi zaključci.
U ovom je dokumentu prikazano kako su ažurirani izvorni okvirni scenariji. Za potrebe tog ažuriranja iz 2024. društvo Future Impacts ponovno je preispitalo svoja izvorna polazišta kako bi procijenilo u kojoj su mjeri pretpostavke i dalje valjane i provelo je kratak pregled literature. Postalo je očito da na područje droga utječu nova kretanja koja se u prethodnom skupu ključnih čimbenika nisu u potpunosti razmatrala, pri čemu se ističe nekoliko aspekata. Jedan se odnosi na brzi tehnološki razvoj u području umjetne inteligencije, a drugi na trajnu geopolitičku nestabilnost, pri čemu se javljaju prve naznake upotrebe droga za stjecanje političkog utjecaja. Osim toga, u sva se tri scenarija javlja porast novih psihoaktivnih tvari i sintetičkih droga, za koji se općenito očekuje da će se ubrzati i proširiti i unutar i izvan EU-a, pri čemu njihovu raširenost određuje kretanje drugih ključnih čimbenika.
EUDA će u budućnosti nastaviti razvijati te scenarije.
Literatura
EUDA (Agencija Europske unije za droge) (2022.), Komplet alata za predviđanja u području suzbijanja droga.
EUDA (2024.), Razumijevanje situacije u području droga u Europi 2024. – ključna kretanja (Europsko izvješće o drogama 2024.).
Future Impacts (2022.), 3 Scenarios, 3 Alternative Addiction Futures for 2040. Presentation for the EMCDDA Scenario Engagement Workshop at LxAddictions22.
JRC (Zajednički istraživački centar) (2023.), Reference foresight scenarios: scenarios on the global standing of the EU in 2040.
EEA (Europska agencija za okoliš) (2020.), Population trends 1950 – 2100: globally and within Europe.
EEA (2021.), Trends and projections in Europe 2021.
IOM (Međunarodna organizacija za migracije) (2020.), The future of migration to Europe.
Kosow, H. i Gaßner, R. (2008.), Methods of future and scenario analysis: overview, assessment, and selection criteria.
Oxfam (2020.), Global megatrends: mapping the forces that affect us all. Oxfam International Discussion Papers.
Napomene
(1) Vidjeti, primjerice, referentne scenarije za 2040. koje je objavio Zajednički istraživački centar (JRC) Europske komisije (JRC, 2023.), scenarije EEA-e za projekt održive Europe do 2050. (EEA, 2021.), upotrebu scenarija u izvješću EUAA-e o budućnosti međunarodne zaštite u Europi iz 2023. (EUAA, 2023.a) ili Eurofoundovo mapiranje različitih mogućih socioekonomskih ishoda pravedne tranzicije u četiri scenarija (Eurofound, 2023.).
(2) Centar EMCDDA 2. srpnja 2024. službeno je postao Agencija Europske unije za droge (EUDA), s revidiranim mandatom. Iako su se aktivnosti predviđanja provedene u razdoblju od 2018. do 2024. odvijale dok se ta organizacija još zvala EMCDDA, u ovom dokumentu na tu agenciju upućujemo pod njezinim novim imenom – EUDA.
(3) Megatrendovi su definirani kao dugoročne pokretačke sile promjena koje su vidljive u sadašnjosti i koje imaju velik utjecaj na svaki aspekt života na globalnoj razini te će ga imati još nekoliko desetljeća.
(4) To je uključivalo nedavne studije predviđanja EU-a koje su se odnosile na isti vremenski okvir (do 2040.) te radove u kojima se raspravljalo o kretanjima specifičnima za područje droga.
(5) Iako različiti pristupi metodologije scenarija imaju vlastite prednosti i nedostatke (vidjeti npr. Curry i Schultz, 2009.), „modularni” ili morfološki način izrade scenarija (tj. metodologija koja se temelji na ključnim čimbenicima) najbolje odgovara potrebama ovog projekta. Metodologiju je izvorno osmislio tim Zajedničkog istraživačkog centra EU-a, a postoji više varijanti metodologije. Za više pojedinosti o pristupu vidjeti npr. Kosow i Gaßner (2008.).
(6) Sudionici su dolazili iz različitih regija (među ostalim i izvan Europe) i zanimanja, među ostalim i kao članovi znanstvenih i medicinskih zajednica te predstavnici relevantnih nacionalnih instituta i institucija EU-a.
Zahvale
Future Impacts i njihova podrška u usmjeravanju putovanja EUA-e u području predviđanja, uključujući izradu scenarija i pratećeg kompleta alata.
O društvu Future Impacts
Društvo Future Impacts osmišljava i provodi postupke predviđanja povezane s pitanjima budućnosti za organizacije i korporacije. Provodimo projekte o predviđanjima kako bismo odmah utvrdili mogućnosti za djelovanje usmjerene na budućnost. U tu svrhu među ostalim upotrebljavamo ili kombiniramo analizu trendova, scenarije i ankete Delphi. Uz razvoj i provedbu prilagođenih igara povezanih s predviđanjima, naglasak stavljamo i na jačanje kapaciteta za predviđanja. Svojim klijentima pružamo podršku u povećanju sposobnosti i vještina povezanih s predviđanjima s pomoću osposobljavanja, kompleta alata i mentoriranja.
