Brze promjene na europskom tržištu droge stvaraju nove rizike za zdravlje i sigurnost te predstavljaju izazov za adekvatan odgovor. To upozorenje uputila je Agencija Europske unije za droge (EUDA) u svojem Europskom izvješću o drogama za 2025.: Trendovi i kretanja, koje je danas objavljeno (1). U tom godišnjem pregledu istaknuti su najnoviji trendovi i nove prijetnje na temelju podataka iz 29 zemalja (27 država članica EU-a, Norveške i Turske).
To 30. izdanje izvješća pruža dokaze za oblikovanje politike i prakse u području droge. Pokazuje kako se europsko tržište droge dalje razvija, kako se i dobavljači i konzumenti prilagođavaju geopolitičkoj nestabilnosti, globalizaciji i tehnološkom napretku. U izvješću se i upozorava na rizike za javno zdravstvo od dostupnosti i konzumacije sve raznovrsnijih tvari, često snažnog djelovanja i visoke čistoće. Konzumacija više vrsta tvari i dalje je razlog za zabrinutost i otežava osiguranje učinkovitih usluga prevencije, tretmana i smanjenja štete.
EUDA podržava EU i države članice u predviđanju novih izazova povezanih s drogom i odgovoru na te izazove, i to putem niza novih usluga, uključujući ciljana upozorenja, pravovremenu procjenu prijetnji, praćenje prekursora za droge te dubinske forenzičke i toksikološke analize. Nove prijetnje istaknute u izvješću koje zahtijevaju pripravnost država članica uključuju sintetičke katinone, vrlo potentne sintetičke opioide i potentne proizvode od kanabisa.
Tržište stimulansa u Europi: katinoni postaju sve popularniji
U izvješću se ističe veća dostupnost sintetičkih katinona, vidljiva u „dosad neviđenom uvozu i zapljenama”. Riječ je o sintetičkim stimulansima koji su kemijski slični katinonu, djelatnoj tvari u biljci kat. U 2023. prijavljeno je ukupno najmanje 37 tona sintetičkih katinona (27 tona u 2022. i 4,5 tona u 2021.). Većina se odnosila na mali broj uvoza u rasutom stanju iz Indije, prvenstveno preko Nizozemske.
U 2024. u EU-ovom sustavu ranog upozoravanja (EWS) o novim psihoaktivnim tvarima (NPT) utvrđeno je sedam novih sintetičkih katinona, čime je ukupan broj tih tvari koje se prate u Europi porastao na 178. EUDA je nedavno provela procjene rizika triju novih sintetičkih katinona: 2-metilmetkatinona (2-MMC), 4-bromometkatinona (4-BMC) i N-etilnorpentedrona (NEP). Agencija je do siječnja 2025. prvi put na razini EU-a procijenila i rizik od osam kemikalija prekursora za droge koje se upotrebljavaju za proizvodnju sintetičkih katinona.
Iako nenamjerna konzumacija sintetičkih katinona u smjesama droga i tabletama i dalje predstavlja razlog za zabrinutost, korisnici te tvari kupuju i namjerno kao odabranu stimulativnu drogu. I podatci o tretmanima ukazuju na sve veću prisutnost sintetičkih katinona, s porastom broja osoba uključenih u tretmane u zemljama koje su prijavile te podatke (425 osoba u 2018. u usporedbi s 1 930 u 2023.).
U 2023. u Europskoj uniji zatvorene su 53 lokacije za proizvodnju sintetičkih katinona, od kojih su neke bile velikih razmjera, i to uglavnom u Poljskoj (29 u 2022.). To je jedan od primjera znatnog intenziviranja proizvodnje droga u Europi. U 2023. nadležna tijela zatvarala su postrojenja za proizvodnju u cijeloj Europi, uključujući: 250 za metamfetamin, 93 za amfetamin, 36 za MDMA i 34 za kokain.
Novi sintetički opioidi: nitazeni predstavljaju rizik od smrtonosnog trovanja
EUDA procjenjuje da je 2023. zabilježeno 7500 smrtnih slučajeva uzrokovanih drogom (što je povećanje u odnosu na otprilike 7100 slučajeva u 2022.), koji su uglavnom uključivali opioide u kombinaciji s drugim tvarima. Tržište opioida u Europi i dalje se razvija, a sada su dostupne i razne druge tvari osim heroina. Novi sintetički opioidi (sintetičke tvari koje djeluju na opioidne receptore u mozgu te imaju učinke općenito slične heroinu) igraju relativno malu ulogu na ukupnom europskom tržištu droga. Međutim, istaknutu ulogu imaju u baltičkim državama. Postoji i sve veća zabrinutost zbog njihove konzumacije u drugim državama članicama EU-a. EUDA je 2024. uputila poziv na djelovanje partnerima i državama članicama EU-a te ih pozvala da se ujedine protiv sve veće prijetnje koju predstavljaju novi sintetički opioidi.
Od 2009. na europskom tržištu droga pojavilo se ukupno 88 novih sintetičkih opioida. Često je riječ o opioidima vrlo snažnog djelovanja koji dovode do rizika od trovanja i smrti. U 2024. svih sedam novih sintetičkih opioida službeno prijavljenih sustavu ranog upozoravanja bili su nitazeni. Do danas se u Europi prate 22 nitazena. U nedavnoj EUDA-ovoj pilot-procjeni prijetnji, koja je bila usmjerena na nove sintetičke opioide u baltičkim državama, utvrđeno je da se na nitazene odnosi znatan udio smrtnih slučajeva od predoziranja u Estoniji i Latviji. U 2024. najmanje sedam država članica EU-a i Norveška prijavile su štetne posljedice povezane s nitazenima.
U izvješću se ističe sve veća dostupnost lažnih lijekova u Europi koji sadržavaju nitazene i obično oponašaju zakonite lijekove koji se izdaju na recept (npr. oksikodon, benzodiazepini). Zbog toga postoji zabrinutost da bi te proizvode mogao upotrebljavati širi raspon korisnika, uključujući mlade. Zbog snažnog djelovanja nitazena ti lažni lijekovi predstavljaju znatan rizik od teškog trovanja i predoziranja. Jedan je od ključnih odgovora na predoziranje opioidima primjena naloksona koji daju zdravstveni radnici odnosno njegova primjena u okviru programa kućne doze naloksona. Sve veći broj zemalja prijavljuje da nude programe kućne doze naloksona (15 država članica EU-a u 2023., a još tri pokrenule su pilot-programe u 2024.).
Kontrola deset nitazena u Kini može preusmjeriti tržište s nitazena (npr. metonitazena, protonitazena) na nove derivate ili alternativne skupine opioidnih droga. U 2024. putem sustava ranog upozoravanja utvrđene su tvari iz skupine „orfina” (npr. ciklorfin, spiroklorfin), što naglašava potrebu za pomnim praćenjem.
Nagađa se da bi svako buduće smanjenje dostupnosti heroina u Europi, nakon što su talibani zabranili uzgoj opijumskog maka i proizvodnju opijuma u Afganistanu, moglo dovesti do zamjene tih proizvoda na tržištu u Europi sintetičkim opioidima. Postoji i mogućnost da se kao zamjena za heroin upotrebljavaju stimulansi, kao što su kokain i sintetički katinoni. U izvješću je utvrđeno sljedeće: „S obzirom na tu neizvjesnost Europa mora poboljšati svoju pripravnost za rješavanje mogućih izazova koji proizlaze iz takve promjene na tržištu”.
Potentni proizvodi od kanabisa i šira dostupnost polusintetičkih kanabinoida
Promjene na tržištu kanabisa stvaraju nove izazove za odgovor zemalja na najčešće konzumiranu nedopuštenu drogu u Europi – procjenjuje se da je u prošloj godini 24 milijuna odraslih Europljana (u dobi od 15 do 64 godine) konzumiralo kanabis. Prosječan udio THC-a u smoli kanabisa udvostručio se u posljednjih deset godina na 23 % u 2023., što je više nego dvostruko više od udjela u biljnom kanabisu (koji je ostao stabilan i iznosio je 11 %). Procjena zdravstvenih rizika povezanih s kanabisom danas je složena zbog šireg raspona dostupnih proizvoda, uključujući ekstrakte i proizvode za jelo snažnog djelovanja.
Neki proizvodi koji se prodaju na nezakonitom tržištu kao kanabis mogu se patvoriti novim potentnim sintetičkim kanabinoidima bez znanja korisnika. Te tvari oponašaju učinke THC-a, glavnog psihoaktivnog sastojka kanabisa (i djeluju na iste receptore u mozgu). U 2021. kontrole sintetičkih kanabinoida u Kini smanjile su njihovu dostupnost u Europi. Međutim, zabilježena je veća dostupnost polusintetičkih kanabinoida (koji se mogu proizvesti od CBD-a, drugog sastojka kanabisa), kao što je heksahidrokanabinol (HHC), koji su nedavno stavljeni pod međunarodnu kontrolu. U 2024. od 20 novih kanabinoida otkrivenih putem sustava ranog upozoravanja njih 18 bili su polusintetički. Mađarska je u lipnju 2024. prijavila 30 slučajeva akutnog trovanja bez smrtnih posljedica povezanih s „gumenim bombonima” koji sadržavaju potentne polusintetičke kanabinoide.
U pogledu politike nekoliko država članica EU-a (primjerice, Njemačka, Luksemburg, Malta, Nizozemska) promijenilo je ili planira promijeniti svoj pristup rekreativnoj konzumaciji kanabisa i opskrbi kanabisom. Te promjene uključuju nove propise o kućnom uzgoju, neprofitnim klubovima za uzgoj i privatnoj konzumaciji kanabisa. EUDA ističe potrebu za praćenjem i procjenom tih promjena kako bi se u potpunosti razumio njihov utjecaj na javno zdravstvo, sigurnost, zaštitu i jedinstveno tržište.
Kokain: sve veća zabrinutost za zdravlje i visoka dostupnost
Kokain je najčešće konzumirana nedopuštena stimulativna droga u Europi, koju je tijekom prošle godine konzumiralo oko 4,6 milijuna odraslih Europljana (u dobi od 15 do 64 godine). Postoji sve veća zabrinutost zbog njegova negativnog utjecaja na javno zdravstvo. To je druga najčešća nedopuštena droga koju su prijavile osobe koje su prvi put započele tretman za ovisnost o drogi (35 000 u 2023. u usporedbi s 31 500 u 2022.). Prema podatcima iz bolnica određenih za praćenje u okviru mreže Euro-DEN Plus iz 2023. proizlazi da su osobe koje su dolazile na odjele hitne pomoći najčešće prijavljivale kokain – naveden je u 25 % (1695) slučajeva akutne toksičnosti. I ubrizgavanje kokaina i konzumacija crack kokaina zabilježene su u sve većem broju zemalja. Procjenjuje se da je 2023. zabilježeno 9900 slučajeva tretmana povezanih s crack kokainom (8100 u 2022.).
Podatci o zapljenama potvrđuju da je dostupnost kokaina u Europi i dalje visoka. Sedmu godinu zaredom države članice EU-a zaplijenile su rekordne količine kokaina, koje su 2023. iznosile 419 tona (323 tone u 2022.). U Belgiji (123 tone), Španjolskoj (118 tona) i Nizozemskoj (59 tona) zaplijenjene su gotovo tri četvrtine (72 %) ukupne zaplijenjene količine, što posebno ukazuje na njihovu ulogu ključnih ulaznih točaka u Europu za trgovinu kokainom (preliminarni podatci za 2024. daju naslutiti da se situacija mijenja). I druge zemlje koriste se kao ulazne točke, primjerice, Njemačka (43 tone), Francuska (23 tone) i Portugal (22 tone).
Velike zapljene u europskim lukama ukazuju na to da trgovci drogom i dalje zlorabe komercijalne lance opskrbe. Španjolska je 2024. prijavila dosad najveću zapljenu kokaina u jednoj pošiljci (13 tona) skrivenog u bananama podrijetlom iz Ekvadora. U okviru plana EU-a za borbu protiv trgovine drogom i organiziranog kriminala Europski savez luka nastoji povećati otpornost luka na trgovinu drogom i infiltraciju kriminala.
Tržišno natjecanje na tržištu nedopuštenih droga potiče kaznena djela povezana s kokainom, uključujući nasilje i ubojstva povezane s bandama. EUDA je 2024., nakon prve europske konferencije o toj temi, uputila poziv na djelovanje kako bi se prekinuo ciklus nasilja povezanog s drogom. Time je naglašena hitna potreba za međusektorskom suradnjom kako bi se osigurala sigurnija i zaštićenija Europa.
Postoje znakovi da stalno povećanje dostupnosti kokaina u EU-u posljednjih godina utječe na konzumaciju kokaina, što je vidljivo iz nekoliko izvora podataka poput analize otpadnih voda. Tragovi kokaina u komunalnim otpadnim vodama povećali su se u polovici gradova prema podatcima za 2023. i 2024. S obzirom na to da je procijenjeni vremenski odmak između prve konzumacije kokaina i prvog ulaska u tretman oko 13 godina, porast dostupnosti može dovesti do naglog porasta potražnje za tretmanom u sljedećim godinama. Zbog toga je u očekivanju mogućeg porasta potražnje za tretmanom potrebna hitna procjena kapaciteta za odgovor država članica EU-a.
Jačanje pripravnosti EU-a za droge: nove usluge EUDA-e
Kako bi se doprinijelo pripravnosti Europe za sve složenije probleme povezane s drogom, EUDA razvija nov skup integriranih usluga (2). Te su usluge usmjerene na četiri ključna područja: predviđanje novih izazova povezanih s drogom i njihovih posljedica; upozoravanje o novim rizicima i prijetnjama od droge u stvarnom vremenu; pomaganje EU-u i njegovim državama članicama da ojačaju odgovore; te olakšavanje razmjene znanja i učenja na razini EU-a za politike i intervencije u području droga koje se temelje na dokazima.
Kako bi se unaprijedilo rano upozoravanje i informiranost o stanju, razvijaju se nove inicijative, kao što su europski sustav upozoravanja na droge i sustav za procjenu prijetnji zdravlju i sigurnosti. U međuvremenu će europska mreža forenzičkih i toksikoloških laboratorija analizirati uzorke droga, osposobljavati stručnjake i razmjenjivati informacije o novim kretanjima, kao što su prijetnje koje predstavljaju novi sintetički opioidi. Agencija ima i novu ulogu u prikupljanju i analizi informacija o prekursorima za droge te njihovoj zlouporabi i trgovini, što joj omogućuje da države članice obavijesti o novim slučajevima otkrivanja i pruži potporu Europskoj komisiji znanstvenim podatcima. Ti će napori zajedno činiti snažan temelj za otporniji europski odgovor na probleme povezane s drogom.
