Ključni rezultati Europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima (ESPAD) za 2024.
Ova publikacija sadrži sažetak ključnih rezultata iz 8. kruga Europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima (ESPAD), koje je u 2024. provedeno među 113 882 učenika u dobi od 15 do 16 godina u više od 37 europskih zemalja. Ovo izdanje obilježava 30 godina praćenja rizičnog ponašanja adolescenata diljem Europe i novo usmjerenje na psihičko zdravlje i preventivne aktivnosti, čime se prepoznaje sve veća važnost tih čimbenika u oblikovanju zdravstvenih ishoda adolescenata.
Ovo izvješće o ključnim rezultatima dostupno je na 33 jezika i prilagođeno internetskom pregledavanju. Sveobuhvatnije izvješće, Izvješće ESPAD 2024.: Rezultati Europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima (ESPAD) bit će objavljeni u listopadu 2025.
Posljednji put ažurirano: 20. svibnja 2025.
Sažetak rezultata
Europskim istraživanjem o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima (ESPAD) za 2024. obilježava se 30 godina praćenja rizičnog ponašanja adolescenata diljem Europe u 37 zemalja sudionica. Iako je naglasak i dalje na ponašanju i trendovima povezanima s konzumacijom tvari, ovo je izdanje usmjereno na psihičko zdravlje i preventivne aktivnosti, čime se prepoznaje sve veća važnost tih čimbenika u oblikovanju zdravstvenih ishoda adolescenata. Kako se adolescentska ponašanja razvijaju, dugoročno praćenje ESPAD-a i dalje nudi ključne uvide za usmjeravanje napora u području prevencije i politike te osigurava da odgovori ostanu učinkoviti i relevantni.
Unatoč dugoročnom smanjenju konzumacije droga, novi trendovi isu svejedno zabrinjavajući. Pušenje cigareta znatno se smanjilo tijekom proteklih desetljeća, a prevalencija tijekom životnog vijeka prepolovila se u razdoblju od 1995. do 2024. Međutim, rani početak pušenja i dalje je prisutan, posebno među djevojkama, čija se dnevna stopa pušenja u dobi od 13 godina ili mlađoj dobi posljednjih godina povećala. U međuvremenu je konzumacija e-cigareta među adolescentima naglo porasla, s većim udjelom ranog započinjanja i svakodnevne konzumacije, što je izazvalo zabrinutost zbog dvostruke konzumacije tradicionalnih cigareta i elektroničkih cigareta te odražava je i širi pomak prema alternativnim nikotinskim proizvodima.
Konzumacija alkohola s vremenom se također smanjila, pri čemu su smanjeni i ukupna konzumacija i povremeno nekontrolirano opijanje. Međutim, to je smanjenje izraženije među mladićima, pri čemu je trend kod djevojaka stabilniji. Unatoč tom napretku, alkohol je i dalje široko dostupan, a rano isprobavanje i povremeno nekontrolirano opijanje i dalje su značajni problemi u nekim regijama.
Kanabis je i dalje najčešće konzumirana nedopuštena droga, iako se prevalencija tijekom životnog vijeka smanjila na najnižu razinu od 1995. Iako mladići općenito izvješćuju o većoj konzumaciji, razlike među spolovima se smanjuju, uz neke iznimke u kojima je trend kod djevojaka viši nego kod mladića. Rano započinjanje i visokorizična konzumacija i dalje su razlozi za zabrinutost, iako se ukupna trenutačna konzumacija (definirana kao konzumacija u posljednjih 30 dana) smanjila na 5 %, što je odraz dugoročnog trenda smanjenja. Percipirana dostupnost znatno se razlikuje, ali kanabis je među učenicima i dalje najdostupnija nedopuštena tvar.
Konzumacija drugih nedopuštenih droga smanjila se među učenicima u istraživanju ESPAD, pri čemu se razlike među spolovima smanjuju, iako mladići i dalje općenito izvješćuju o većoj konzumaciji i percipiranoj dostupnosti. S druge strane, konzumacija inhalanata raste među djevojkama, dok se konzumacija lijekova u nemedicinske svrhe također povećava.
Osim konzumacije tvari, mijenjaju se i rizici povezani s ponašanjem. Igranje digitalnih igara naglo je poraslo među učenicima u istraživanju ESPAD, posebno među djevojkama, te igre više nisu pretežno muške aktivnosti, što odražava šire promjene u digitalnom ponašanju. Unatoč većem sudjelovanju, percipirano problematično igranje digitalnih igara i dalje je stabilno. Međutim, povećala se zabrinutost zbog problematične upotrebe društvenih mreža, posebno među mladićima, dok je udio djevojaka i dalje visok.
Igranje igara na sreću i dalje je stabilno, ali sudjelovanje u internetskim igrama na sreću naglo je poraslo, a štetno ponašanje u igrama na sreću gotovo se udvostručilo, uz izraženiji porast među djevojkama.
Dobro psihičko zdravlje u prosjeku navodi 59 % učenika. Rezultati upućuju na znatne regionalne razlike, kao i razlike među spolovima, u kojima su djevojke dosljedno prijavljivale nižu razinu psihičkog zdravlja nego mladići. Najniže razine psihičkog zdravlja zabilježene su u zemljama u kojima vladaju sukobi i nestabilnost.
Napori u području prevencije rašireni su, a većina učenika sudjelovala je u barem jednoj preventivnoj intervenciji. Alkohol je najčešća tema, dok se nedopuštenim tvarima i rizicima povezanima s ponašanjem posvećuje manja pažnja. Programi prevencije utemeljeni na vještinama u kojima se naglašavaju interaktivni pristupi češći su u zapadnoj i južnoj Europi. U budućim krugovima istraživanja naglasak bi mogao biti na mjeri u kojoj se preventivne intervencije koje se nude mogu smatrati utemeljenima na dokazima ili na nečemu drugome.
Pretraživanje podataka
Glavni podatci
Konzumacija cigareta
Pušenje cigareta i dalje je rašireno među adolescentima u zemljama obuhvaćenim ESPAD-om, pri čemu je gotovo svaki treći učenik barem jednom u životu pušio cigarete (u prosjeku 32 %). Najviša prevalencija zabilježena je u Mađarskoj (51 %) i Slovačkoj (46 %), dok je najniža zabilježena na Islandu (13 %) i Malti (16 %). Razlike među spolovima pokazuju nešto veću prevalenciju među djevojkama (32 % u odnosu na 31 % među mladićima). Taj je trend vidljiv u više od dvije trećine zemalja, pri čemu su najviše razlike zabilježene u Rumunjskoj (47 % u odnosu na 36 %) i Bugarskoj (46 % u odnosu na 36 %). Međutim, u nekim se zemljama taj trend preokrenuo, posebice na Kosovu (1) (47 % među mladićima u odnosu na 36 % među djevojkama) i Gruziji (35 % u odnosu na 24 %).
U prosjeku je 15 % učenika uključenih u istraživanje ESPAD izjavilo da je prvi put probalo cigarete u dobi od 13 godina ili mlađoj dobi. Najviši udjeli zabilježeni su u Slovačkoj (24 %) i na Kosovu (23 %), a najniži na Islandu (6,4 %) i Malti (7,1 %). U nešto više od polovice zemalja, rano započinjanje pušenja češće je među djevojkama, posebice u Bugarskoj (23 % u odnosu na 17 %). Među zemljama u kojima je vjerojatnije da će mladići početi pušiti u ranoj dobi, Kosovo pokazuje najveću razliku (31 % u odnosu na 16 %).
Više od polovice učenika uključenih u istraživanje ESPAD (55 %) smatra da je cigarete prilično lako ili vrlo lako nabaviti. Ta je percepcija najviša u Danskoj (76 %), nakon koje slijede Njemačka i Norveška (70 %). S druge strane, najniži udjeli zabilježeni su na Kosovu (32 %) i u Moldaviji (23 %). Općenito je vjerojatnije da će mladići cigarete smatrati lako dostupnima nego djevojke (61 % u odnosu na 50 %).
Trenutačnu konzumaciju cigareta, definiranu kao pušenje u posljednjih 30 dana, prijavljuje 18 % učenika. Najviša prevalencija zabilježena je u Hrvatskoj i Mađarskoj (32 %), a najniža na Islandu (4,2 %) i u Švedskoj (8,2 %). Trenutačno pušenje prevladava među djevojkama u više od polovice zemalja obuhvaćenih ESPAD-om, a najveća razlika među spolovima zabilježena je u Bugarskoj (34 % u odnosu na 25 %) i Rumunjskoj (30 % u odnosu na 22 %). Međutim, obrazac je obrnut na Kosovu (33 % u odnosu na 23 %) i Gruziji (18 % u odnosu na 9,5 %), gdje je zabilježen viši udio trenutačnog pušenja među mladićima.
Svakodnevnu konzumaciju cigareta prijavilo je 7,9 % učenika u istraživanju ESPAD, sa sličnim postotcima među spolovima. Najviši udio zabilježen je u Bugarskoj i Hrvatskoj (20 %), a najniži na Islandu (0,8 %).
Još jedna ključna brojka jest svakodnevna konzumacija koju su prijavili učenici koji su počeli pušiti u ranoj dobi (13 godina ili mlađi). U prosjeku 3,6 % učenika pripada toj kategoriji, a najviši udio zabilježen je u Bugarskoj (8,7 %).
Praćenje trendova: kako su se trendovi promijenili od 1995. do 2024.
Između prvog i posljednjeg istraživanja ESPAD prevalencija pušenja cigareta tijekom životnog vijeka kontinuirano se smanjivala te se prepolovila sa 68 % na 32 %, a najveće smanjenje zabilježeno je u razdoblju od 2019. do 2024. (smanjenje od 10 postotnih bodova). Tijekom 30-godišnjeg razdoblja smanjenje prevalencije bilo je veće među mladićima, sa 70 % na 30 %. Zemlje s najvećim smanjenjima su Ovčji Otoci, Irska, Island i Švedska.
Trend konzumacije u posljednjih 30 dana također pokazuje stalan pad te se smanjuje s 33 % na 18 %, pri čemu se trendovi gotovo preklapaju između mladića i djevojaka. Sličan obrazac vidljiv je i kod dnevnog pušenja, koje se smanjilo s 20 % na 8 %.
Naposljetku, iako se udio svakodnevnih pušača u dobi od 13 godina ili mlađih također smanjio tijekom tri desetljeća (s 10 % u 1995. na 3,6 % u 2024.), usporedba podataka iz 2019. i 2024. pokazuje blagi porast (povećanje od 0,6 %). Budući da je prevalencija među mladićima ostala nepromijenjena u posljednjim dvama istraživanjima, to povećanje potiču djevojke, čiji se udio povećava s 2,5 % na 3,6 %, što potvrđuje njihovo veće sudjelovanje u gotovo svim uočenim obrascima pušenja.
Dvostruka konzumacija
Iako je pušenje cigareta najčešći oblik konzumacije duhana, stavljanje naglaska isključivo na taj oblik konzumacije podcjenjuje konzumaciju nikotina zbog porasta upotrebe alternativnih proizvoda. Kad je riječ o cigaretama i e-cigaretama, konzumacija tijekom života povećava se s 32 % na 47 %, pri čemu su velika povećanja zabilježena u Češkoj i Estoniji, dok trenutačna konzumacija raste s 18 % na 28 %, pri čemu se zamjetan porast bilježi među djevojkama tijekom života i u trenutačnoj konzumaciji.
Kad se u obzir uzme dvostruka svakodnevna konzumacija, prevalencija raste sa 7,9 % na 14 % (15 % među djevojkama u odnosu na 12 % među mladićima), pri čemu je prevalencija u Bugarskoj i Mađarskoj veća (25 %).
Svakodnevna konzumacija započeta u ranoj dobi pokazuje značajan porast i kad se uzme u obzir dvostruka konzumacija, koja se povećava s 3,9 % na 6 %. U ovom su slučaju najveća povećanja zabilježena u Litvi i Estoniji te su i u toj kategoriji izraženija među djevojkama.
Konzumacija e-cigareta
U prosjeku 44 % učenika u zemljama obuhvaćenim ESPAD-om navodi da su barem jednom tijekom života upotrijebili e-cigarete, pri čemu se nacionalna prevalencija kreće od 22 % u Portugalu do 57 % u Mađarskoj.
U 13 od 37 zemalja obuhvaćenih ESPAD-om najmanje je polovica učenika isprobala e-cigarete, dok je u samo šest zemalja (Portugal, Malta, Island, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Irska) manje od trećine učenika prijavilo njihovu upotrebu tijekom životnog vijeka.
Sveukupno gledano, djevojke (46 %) bilježe višu prevalenciju konzumacije e-cigareta tijekom životnog vijeka u odnosu na mladiće (41 %), uz iznimke na Kosovu, u Gruziji, Moldaviji, na Ovčjim Otocima, u Sjevernoj Makedoniji, Ukrajini i Portugalu. Najveće razlike među spolovima zabilježene su u Lihtenštajnu i na Malti, gdje je prevalencija među djevojkama veća od one kod mladića za 13 postotnih bodova i na Kosovu, gdje se, s druge strane, bilježi veća prevalencija među mladićima za 12 postotnih bodova (51 % u odnosu na 39 % među djevojkama).
U prosjeku je 16 % učenika probalo e-cigarete u dobi od 13 godina ili mlađoj dobi, pri čemu su najviši udjeli zabilježeni u Estoniji (33 %) i Litvi (31 %), a najniži u Portugalu (5,4 %) i Crnoj Gori (7,4 %). Rana konzumacija e-cigareta češća je među djevojkama nego među mladićima u većini zemalja, pri čemu su najveće razlike uočene u Estoniji (37 % za djevojke u odnosu na 29 % za mladiće), Latviji (34 % u odnosu na 27 %) i Irskoj (18 % u odnosu na 12 %). Suprotno tomu, na Kosovu mladići navode prevalenciju višu za 12 postotnih bodova u odnosu na djevojke (25 % u odnosu na 13 %).
Visok postotak učenika (60 %) smatra da je nabavljanje e-cigareta prilično lako ili vrlo lako ako to žele, uz velike razlike među zemljama, u rasponu od 33 % na Kosovu do 82 % u Danskoj. U 20 zemalja ta je percepcija iznad prosjeka, pri čemu najmanje 60 % učenika smatra da su e-cigarete lako dostupne. Mladići i djevojke u prosjeku izvješćuju o sličnim razinama percipirane dostupnosti.
Trenutačnu upotrebu e-cigareta, definiranu kao upotrebu u posljednjih 30 dana, prijavilo je 22 % učenika (19 % mladića i 25 % djevojaka). Najniži udjeli zabilježeni su u Portugalu, na Ovčjim Otocima (i 6,4 %) i na Malti (10 %), dok je najviši udio trenutačne upotrebe e-cigareta zabilježen u Poljskoj (36 %) i Srbiji (34 %).
Dnevna konzumacija e-cigareta razlikuje se među zemljama i kreće se od 1,5 % na Ovčjim Otocima do 20 % u Poljskoj. U 22 zemlje svakodnevna upotreba e-cigareta znatno je veća među djevojkama, dok je u samo dvjema zemljama, odnosno na Kosovu (7,7 % u odnosu na 5,8 %) i u Gruziji (4,2 % u odnosu na 1,2 %), veća među mladićima.
Praćenje trendova: kako su se trendovi promijenili od 2019. do 2024.
Popularnost i prevalencija upotrebe e-cigareta naglo su se povećale u posljednjem desetljeću, a većina zemalja obuhvaćenih ESPAD-om izvijestila je o povećanju od 2019.
Podatci iz 32 zemlje u vezi s prikupljenim informacijama o konzumaciji e-cigareta za 2019. i 2024. pokazuju da se konzumacija tijekom života povećala s 41 % na 43 %, dok je trenutačna konzumacija porasla s 14 % na 22 % tijekom tog razdoblja. Od te 32 zemlje u 11 zemalja zabilježen je niži postotak konzumacije tijekom života, a najveća smanjenja zabilježena su u Monaku (sa 63 % na 44 %), Ukrajini (s 51 % na 37 %) i Litvi (sa 65 % na 51 %). Najveći porast konzumacije e-cigareta zabilježen je u Srbiji (s 18 % na 51 %) i Grčkoj (s 35 % na 52 %).
Slični trendovi zabilježeni su i kod trenutačne upotrebe e-cigareta, koja se posebno smanjila u Monaku i Litvi, dok su velika povećanja zabilježena u Srbiji (29 postotnih bodova) i Hrvatskoj (20 postotnih bodova).
Konzumacija alkohola
O konzumaciji alkohola tijekom životnog vijeka izvješćuje 73 % adolescenata u zemljama obuhvaćenim ESPAD-om. Najviša prevalencija zabilježena je u Mađarskoj (91 %) i Danskoj (90 %), dok je najniža zabilježena na Kosovu (29 %) i Islandu (41 %). Razlike među spolovima ukazuju na nešto višu prevalenciju među djevojkama (74 %) nego među mladićima (72 %), što je trend primijećen u više od polovice zemalja. Najizraženije razlike među spolovima utvrđene su na Islandu (48 % u odnosu na 34 %), u Latviji (84 % u odnosu na 73 %) te u Litvi, na Malti i u Monaku, pri čemu svaka pokazuje razliku od 10 postotnih bodova. Međutim, u nekim se zemljama taj trend preokrenuo, ponajviše na Kosovu (37 % među mladićima u odnosu na 23 % među djevojkama).
U prosjeku je 33 % učenika uključenih u istraživanje ESPAD izjavilo da je prvi put popilo alkoholno piće u dobi od 13 godina ili mlađoj dobi, što je mjera za konzumaciju alkohola u ranoj dobi, dok je 8 % učenika izjavilo da je doživjelo pijanstvo u istoj dobi. Najviši udio rane konzumacije zabilježen je u Gruziji (64 %) i Moldaviji (49 %), dok je najniži zabilježen na Islandu (12 %), na Kosovu i u Norveškoj (14 %). Slično tome, pijanstvo u ranoj dobi najčešće je u Gruziji (25 %) i Bugarskoj (14 %), a najmanje je često na Kosovu (3 %), u Francuskoj i Portugalu (3,6 %) te na Ovčjim Otocima (3,9 %).
Mladići navode nešto više udjele nego djevojke, i za konzumaciju alkohola (34 % u odnosu na 33 %) i za pijanstvo (8,2 % u odnosu na 7,8 %). Međutim, kad je riječ o konzumaciji alkohola u dobi od 13 godina ili mlađoj dobi, u nekim se zemljama razlika povećava te su udjeli za mladiće viši, primjerice u Sjevernoj Makedoniji (35 % u odnosu na 22 %), Crnoj Gori (47 % u odnosu na 36 %) i Srbiji (49 % u odnosu na 37 %). Suprotno tomu, u Latviji i Litvi najviši udio konzumacije prijavile su djevojke (46 % u odnosu na 35 % odnosno 35 % u odnosu na 26 %). Kad je riječ o pijanstvu u ranoj dobi, razlike među spolovima javljaju se i na nacionalnoj razini. U Gruziji je prevalencija među mladićima veća nego među djevojkama (30 % u odnosu na 20 %). Suprotno tomu, obrazac se mijenja u Češkoj (14 % među djevojkama u odnosu na 7,6 % među mladićima) i Estoniji (14 % u odnosu na 9,3 %).
Tri četvrtine učenika iz istraživanja ESPAD (75 %) smatra da se alkoholna pića mogu prilično lako ili vrlo lako nabaviti. Ta je percepcija najviša u Danskoj i Njemačkoj (94 %), nakon koje slijedi Grčka (92 %), dok su najniži udjeli zabilježeni na Kosovu (42 %) i Islandu (54 %). Sveukupno gledano, djevojke obično smatraju da je alkohol lakše nabaviti nego mladići (77 % u odnosu na 73 %), posebno u Litvi (64 % u odnosu na 51 %), na Cipru (78 % u odnosu na 66 %) i Latviji (74 % u odnosu na 62 %).
Ukupno je 42 % učenika izvijestilo o trenutačnoj konzumaciji alkohola, koja se definira kao konzumacija u posljednjih 30 dana. Najviša prevalencija zabilježena je u Danskoj (68 %) i Njemačkoj (62 %), dok je najniža zabilježena na Islandu (12 %) i na Kosovu (14 %). Trenutačna konzumacija alkohola nešto je viša među djevojkama (43 % u odnosu na 41 %), pri čemu je najveća razlika među spolovima zabilježena u Latviji (35 % u odnosu na 25 %), na Malti (42 % u odnosu na 33 %) i u Ukrajini (45 % u odnosu na 36 %). Međutim, obrazac se razlikuje na Cipru, gdje je zabilježen veći udio među mladićima nego među djevojkama (49 % u odnosu na 35 %).
Najmanje jedanput u posljednjih 30 dana trovanje alkoholom prijavilo je 13 % svih učenika iz istraživanja ESPAD. Najviši udjeli zabilježeni su u Danskoj (36 %), Austriji (24 %) i Mađarskoj (22 %), dok je najniži zabilježen na Kosovu (4,9 %). Općenito gledano, postotci su jednaki između spolova. Međutim, na nacionalnoj razini djevojke češće navode veći udio pijanstva nego mladići, pri čemu je najveća razlika zabilježena na Cipru (12 % za djevojke u odnosu na 4,4 % za mladiće).
Ključna mjera opijanja je povremeno nekontrolirano opijanje, definirano kao konzumacija pet ili više pića u jednoj prilici u posljednjih 30 dana. U prosjeku prevalencija u zemljama obuhvaćenim ESPAD-om iznosi 31 %, pri čemu su veći udjeli zabilježeni u Danskoj (55 %), Njemačkoj (49 %) i Austriji (48 %), a najniži na Islandu (8,9 %). Mladići i djevojke u prosjeku pokazuju slične udjele za tu kategoriju. Međutim, na nacionalnoj razini javljaju se značajne razlike među spolovima: mladići prijavljuju višu prevalenciju u Crnoj Gori (27 % u odnosu na 18 %) i Lihtenštajnu (41 % u odnosu na 35 %), dok je viši udio među djevojkama zabilježen na Malti (34 % u odnosu na 25 %).
Praćenje trendova: kako su se trendovi promijenili od 1995. do 2024.
Od 1995. do 2024. konzumacija alkohola tijekom životnog vijeka u zemljama obuhvaćenim ESPAD-om zabilježila je silazni trend te se smanjila s 88 % na 74 %, iako su primijećene određene fluktuacije. Prevalencija je dosegla vrhunac od 91 % u istraživanju iz 2003., a zatim se smanjila u narednim godinama. Iako ti podatci nisu dosljedno dostupni za sve zemlje od 1995., najveća smanjenja zabilježena su na Islandu (s 79 % na 41 %) i u Švedskoj (s 89 % na 56 %). Trendovi za mladiće i djevojke slijede sličan obrazac.
Konzumacija alkohola u posljednjih 30 dana također se smanjila između prvog i posljednjeg istraživanja ESPAD te je pala s 55 % na 43 %. Taj trend odražava smanjenje uočeno u konzumaciji tijekom životnog vijeka, s najvišom prevalencijom od 63 % u 2003. Najveća smanjenja zabilježena su na Islandu (s 56 % na 12 %), u Irskoj (sa 66 % na 35 %) i Finskoj (s 57 % na 27 %).
Kad je riječ o prekomjernoj konzumaciji alkohola, iako se njegova prevalencija smanjila s 36 % na 30 % tijekom razdoblja promatranja od 30 godina, dosegnula je vrhunac od 42 % u 2007. nakon što je rasla od 1995. Taj je trend vidljiv i kod mladića i kod djevojaka. Kod mladića je vrhunac zabilježen ranije (47 % u 2003.) i održan je 2007., dok je kod djevojaka zabilježen vrhunac od 38 % u 2007. Međutim, ukupno smanjenje među djevojkama u razdoblju od 1995. do 2024. iznosilo je samo jedan postotni bod.
Konzumacija nedopuštene droge
U prosjeku je 13 % učenika u istraživanju ESPAD izjavilo da je konzumiralo neku nedopuštenu drogu barem jednom tijekom života. Prevalencija konzumacije nedopuštene droge tijekom životnog vijeka znatno se razlikuje među zemljama obuhvaćenim ESPAD-om, pri čemu su najviši udjeli zabilježeni u Lihtenštajnu (25 %) i Češkoj (24 %), a najniži u Gruziji i Moldaviji (3,9 % u obje zemlje).
Općenito je primijećena samo mala razlika među spolovima, pri čemu je 14 % mladića i 12 % djevojaka navelo da je konzumiralo nedopuštenu drogu tijekom života. Zabilježena je relativno velika razlika od 8 postotnih bodova između mladića i djevojaka u Ukrajini. Ističe se Malta, gdje je prevalencija tijekom životnog vijeka među djevojkama veća od one među mladićima za 6 postotnih bodova (15 % u odnosu na 9,3 %).
Kada se promatraju pojedinačne tvari, kanabis je najčešće konzumirana droga (12 % konzumacije tijekom životnog vijeka), nakon koje slijede kokain (2,3 %), ecstasy/MDMA (2,1 %), LSD ili druge halucinogene tvari (1,8 %) i amfetamin (1,8 %). Prosječna prevalencija konzumacije metamfetamina, crack kokaina, heroina i GHB-a tijekom životnog vijeka i dalje je niža i iznosi približno 1 % za svaku drogu. Mladići u prosjeku imaju višu prevalenciju tijekom životnog vijeka od djevojaka za svaku tvar.
Na razini zemalja konzumacija amfetamina kreće se od 0,7 % u Gruziji i Monaku do 4,3 % u Mađarskoj, dok se konzumacija metamfetamina kreće od 0,5 % u Monaku i Sjevernoj Makedoniji do 3,1 % u Poljskoj. Cipar bilježi najvišu prevalenciju tijekom životnog vijeka među zemljama obuhvaćenih ESPAD-om za konzumaciju LSD-a i drugih halucinogena (6,8 %) i kokaina (6,2 %). Također bilježi najvišu prevalenciju ecstasyja/MDMA-e (4,7 %), crack kokaina i heroina (o 4,1 %) i GHB-a (3,4 %).
Konzumacija nedopuštene droge, osim kanabisa
Iako kanabis čini veći udio prijavljene konzumacije nedopuštenih droga, prosječna prevalencija konzumacije bilo koje nedopuštene droge koja nije kanabis tijekom životnog vijeka znatno je niža i iznosi 5 %. Na razini zemalja prevalencija varira od 1,7 % u Gruziji do 9,9 % na Cipru, pri čemu je relativno visoka prevalencija također zabilježena na Islandu (7,9 %) i u Crnoj Gori (7,6 %). U prosjeku je prevalencija veća među mladićima nego među djevojkama (5,4 % u odnosu na 4,5 %).
Stopa konzumacije kokaina i crack kokaina u dobi od 13 godina ili mlađoj dobi u prosjeku iznosi 0,9 % među 17 zemalja koje su 2024. prikupile te informacije, pri čemu je najviša prevalencija zabilježena u Ukrajini (4 %). Općenito je vjerojatnije da će mladići (1,2 %) ranije započeti konzumaciju nego djevojke (0,5 %), iako prosječna razlika ostaje ispod jednog postotnog boda. Slični obrasci pojavljuju se i za amfetamin/metamfetamin i ecstasy/MDMA, pri čemu je u Ukrajini zabilježena najviša prevalencija (3,3 %, odnosno 3,7 %) te na Kosovu sljedeća najviša prevalencija (1,4 % za obje kategorije).
Percipirana dostupnost nedopuštenih droga osim kanabisa relativno je niska. U prosjeku je 13 % učenika prijavilo da je kokain lako dostupan, 11 % da su ecstasy/MDMA lako dostupni, 9 % da je amfetamin lako dostupan i gotovo njih 8 % da su crack kokain i metamfetamin lako dostupni.
Postoje velike razlike među zemljama u percipiranoj dostupnosti tvari. U Norveškoj veći postotak učenika smatra da su tvari lako dostupne, pri čemu su najviši udjeli zabilježeni za kokain (28 %), ecstasy/MDMA (25 %) i amfetamin (19 %). Slovenija bilježi najvišu percipiranu dostupnost crack kokaina (13 %) među 16 zemalja koje su prikupile te informacije. Visoki udjeli percipirane dostupnosti utvrđene su i za amfetamin (18 %) te metamfetamin (15 %) u Crnoj Gori. Za razliku od toga, percipirana dostupnost drugih nedopuštenih droga i dalje je niska u Gruziji, Moldaviji i na Ovčjim Otocima te se općenito kreće od 1,8 % do 3,6 %.
Percipirana dostupnost tvari općenito je veća među mladićima nego među djevojkama, osim kokaina, koji je u prosjeku više dostupan djevojkama (13 %) nego mladićima (12 %). Prosječna razlika među spolovima za svaku tvar ostaje ispod 1,5 postotnih bodova. Međutim, obrasci razlika među spolovima razlikuju se među zemljama i tvarima. U nekim zemljama, kao što su Lihtenštajn i Monako, mladići prijavljuju veću percipiranu dostupnost nedopuštenih tvari, dok u drugima, uključujući Cipar, Slovačku, Bugarsku i Maltu, djevojke prijavljuju veću percipiranu dostupnost nego mladići.
Praćenje trendova: kako su se trendovi promijenili od 1995. do 2024.
Općenito se od 1995. do 2003. povećala prevalencija konzumacije nedopuštene droge tijekom životnog vijeka. Od 2003. prosječna prevalencija ostala je na stabilnoj razini od 19 % do 2015., a zatim se smanjila na 17 % u 2019. te na 14 % u 2024.
Zemlje koje pokazuju kontinuirani porast u brojnim etapama prikupljanja podataka u okviru istraživanja ESPAD uključuju Norvešku, u kojoj su udjeli u porastu od 2011. i Crnu Goru, u kojoj su udjeli u kontinuiranom porastu od 2007., kada je započelo prikupljanje podataka u okviru istraživanja ESPAD.
U razdoblju od 1995. do 2019. djevojke i mladići pokazivali su slične trendove, pri čemu je prosječni udio među djevojkama kontinuirano bio za 5 do 6 postotnih bodova niži od onog za mladiće. Međutim, u razdoblju od 2019. do 2024. razlika se smanjila na rekordno nisku razliku od 2 postotna boda. Kada se promatraju pojedinačne zemlje, većina zemalja obuhvaćenih ESPAD-om pokazuje paralelne ili konvergentne trendove između mladića i djevojaka.
Najviša prevalencija konzumacije nedopuštene droge, osim kanabisa, tijekom životnog vijeka zabilježena je u 2007., zatim je uslijedio blagi pad do 2019., nakon čega je ostala stabilna. Međutim, taj opći trend prikriva razlike specifične za pojedinu zemlju. Konkretno, Cipar se ističe znatnim povećanjem od 2003., kada je u toj zemlji započelo prikupljanje podataka ESPAD-a.
Trend u postotku učenika koji konzumiraju druge nedopuštene droge osim kanabisa sličan je za mladiće i djevojke, pri čemu djevojke dosljedno prijavljuju udjele od 1 do 2 postotna boda niže u svim godinama istraživanja.
Konzumacija kanabisa
Kanabis je i dalje najraširenije konzumirana nedopuštena droga u svim zemljama obuhvaćenim ESPAD-om. U prosjeku je 12 % učenika izjavilo da je konzumiralo kanabis barem jedanput tijekom života. Najviša prevalencija zabilježena je u Češkoj (24 %) i Lihtenštajnu (23 %), a najniža u Gruziji (3,3 %) i Moldaviji (2,5 %). Iako se ukupna razlika među spolovima s vremenom smanjila, mladići u prosjeku i dalje prijavljuju veću konzumaciju kanabisa od djevojaka (13 % u odnosu na 11 %). Taj je trend vidljiv u većini zemalja, posebno u Ukrajini (15 % u odnosu na 6,7 %) i Crnoj Gori (13 % u odnosu na 6,8 %). Međutim, Malta se ističe kao iznimka, jer je na Malti konzumacija kanabisa raširenija među djevojkama (14 %) nego među mladićima (8,6 %).
U prosjeku je 2,4 % učenika uključenih u istraživanje ESPAD izjavilo da je prvi put konzumiralo kanabis u dobi od 13 godina ili mlađoj dobi. Najviši udjeli zabilježeni su u Ukrajini (4,9 %) i Češkoj (4,1 %), a najniži u Moldaviji (0,7 %). Rana konzumacija kanabisa općenito je češća među mladićima nego među djevojkama, osim na Cipru, u Češkoj, na Malti, u Sloveniji, Austriji, Slovačkoj, Latviji, Njemačkoj i Lihtenštajnu.
Kanabis se smatra najdostupnijom nedopuštenom tvari, pri čemu otprilike jedan od četiri učenika uključenih u istraživanje ESPAD (26 %) smatra da ga je prilično ili vrlo lako nabaviti. Percepcija dostupnosti najviša je u Danskoj, Njemačkoj i Sloveniji (41 %) te Norveškoj (40 %). S druge strane, najniža percepcija dostupnosti zabilježena je u Moldaviji (5,3 %), Ukrajini (7,1 %), na Ovčjim Otocima (11 %), na Kosovu i u Gruziji (12 %). Kao i s obrascima konzumacije, vjerojatnije je da će mladići nego djevojke percipirati kanabis lako dostupnim (28 % u odnosu na 24 %).
Kad je riječ o trenutačnoj konzumaciji, sve zemlje obuhvaćene ESPAD-om bilježe prevalenciju nižu od 10 %, pri čemu su najniži udjeli, ispod 2 %, zabilježeni u Moldaviji, Gruziji, Rumunjskoj i na Ovčjim Otocima. S druge strane, prevalencija je veća u Italiji i Sloveniji (8,6 %) te u Lihtenštajnu (9,6 %). U slučajevima u kojima postoji razlika među spolovima, mladići obično navode veću trenutačnu konzumaciju kanabisa od djevojaka.
ESPAD procjenjuje i visokorizičnu konzumaciju kanabisa s pomoću testa za provjeru zloupotrebe kanabisa (CAST), koji se primjenjuje na učenike koji su prijavili konzumaciju kanabisa u protekloj godini. Prevalencija visokorizične konzumacije kreće se od manje od 1 % u Moldaviji i Gruziji do najviše 5,9 % u Češkoj i Sloveniji. Samo je nekoliko zemalja obuhvaćenih ESPAD-om izvijestilo o značajnim razlikama među spolovima u pogledu visokorizične konzumacije kanabisa, a u svim slučajevima prevalencija je viša među mladićima, osim na Malti, gdje je prevalencija nešto viša među djevojkama (4,4 % u odnosu na 2,6 %).
Praćenje trendova: kako su se trendovi promijenili od 1995. do 2024.
Tijekom posljednja tri desetljeća konzumacija kanabisa među europskim adolescentima pokazala je znatne fluktuacije. Prevalencija konzumacije kanabisa tijekom životnog vijeka dosegnula je vrhunac od 18 % u 2003. i 2011., ali je otada imala silazni trend te je 2024. dosegnula 12 %, što je najniža razina zabilježena od početka ESPAD-a 1995.
Trenutačna konzumacija kanabisa s vremenom je ostala relativno stabilna i kretala se između 6,7 % i 7,4 % u razdoblju od 1999. do 2019. Međutim, podatci za 2024. pokazuju smanjenje na 5 %, čime su se udjeli vratili na razine blizu onih zabilježenih 1995. (4,1 %).
Unatoč kontinuiranom povećanju percipirane dostupnosti kanabisa do 2019., kada je 33 % učenika izjavilo da je kanabis prilično ili vrlo jednostavno nabaviti, ta se brojka naglo smanjila na 27 % u 2024., približavajući se razini zabilježenoj 1995. (26 %).
Konzumacija drugih tvari
Istraživanjem su također prikupljeni podatci o drugim tvarima, uključujući nove psihoaktivne tvari, sintetičke lijekove namijenjene oponašanju učinaka tradicionalnih kontroliranih tvari uz izbjegavanje zakonskih ograničenja, lijekove, uključujući anksiolitike ili sedative koji se upotrebljavaju bez liječničkog recepta, lijekove protiv bolova koji se upotrebljavaju za drogiranje, lijekove za poremećaje pozornosti / hiperaktivnost koji se upotrebljavaju bez liječničkog recepta, kao i anabolične steroide, inhalante i, po prvi put, dušikov oksid.
Među učenicima u istraživanju ESPAD prosječna prevalencija konzumacije novih psihoaktivnih tvari tijekom životnog vijeka iznosi oko 3 %, pri čemu su najviši udjeli zabilježeni u Poljskoj (6,4 %) i Sloveniji (6 %), a najniži u Nizozemskoj, Lihtenštajnu, na Ovčjim Otocima i u Moldaviji (ispod 1 %).
Prosječna prevalencija konzumacije novih psihoaktivnih tvari tijekom životnog vijeka nešto je viša među mladićima nego među djevojkama (2,8 % u odnosu na 2,6 %), iako se razlike među spolovima razlikuju među zemljama. U 13 država djevojke su prijavile višu prevalenciju konzumacije novih psihoaktivnih tvari tijekom 2024. Najveća razlika s većim udjelom među djevojkama zabilježena je na Cipru (6,6 % za djevojke u odnosu na 2,9 % za mladiće) i u Slovačkoj (6,4 % u odnosu na 4,3 %), dok je u Ukrajini zabilježena veća konzumacija tijekom života kod mladića nego kod djevojaka (3,6 % u odnosu na 2 %).
Što se tiče konkretnih tvari, 3,5 % učenika uključenih u istraživanje ESPAD (prosjek na temelju podataka iz 23 od 37 zemalja) izjavilo je da je barem jednom tijekom života konzumiralo sintetičke kanabinoide, pri čemu se udjeli kreću od 0,7 % u Gruziji do 16 % u Slovačkoj. Slično tome, 1,1 % učenika prijavilo je konzumaciju sintetičkih katinona tijekom životnog vijeka (prosjek se izračunava iz 14 od 37 zemalja), pri čemu su najviše brojke zabilježene u Mađarskoj (3,7 %). Konzumacija sintetičkih opioida tijekom životnog vijeka varira od 0,6 % u Gruziji, Irskoj i Portugalu do 2,2 % u Estoniji, s prosječnom prevalencijom od 1,1 % (na temelju podataka iz 15 od 37 zemalja).
U prosjeku mladići pokazuju nešto veću prevalenciju konzumacije od djevojaka za sve tri kategorije novih sintetičkih tvari uključenih u istraživanje. Jedine iznimke zabilježene su na Cipru, gdje je zabilježena viša prevalencija konzumacije sintetičkog kanabinoida među djevojkama (9,1 %) nego među mladićima (4,3 %), na Malti (4,7 % među djevojkama u odnosu na 2,4 % među mladićima), u Latviji (2,9 % u odnosu na 2,6 %) i Portugalu (2,1 % u odnosu na 1,7 %). Osim toga, u Mađarskoj su djevojke prijavile veću konzumaciju sintetičkih kanabinoida tijekom života (7,9 % u odnosu na 5,6 % među mladićima) i sintetičkih katinona (4,3 % u odnosu na 2,9 %).
Prevalencija upotrebe inhalanata tijekom životnog vijeka u prosjeku iznosi 6,4 %, uz velike razlike među zemljama. Najviši udjeli zabilježeni su u Švedskoj (17 %) i Lihtenštajnu (16 %), dok su najniži zabilježeni na Kosovu (1,3 %) i u Sjevernoj Makedoniji (2,1 %). U 2024. je konzumacija inhalanata u prosjeku viša među djevojkama (6,7 % među mladićima u odnosu na 7,9 % među djevojkama), a premašuje konzumaciju mladića u 25 od 37 zemalja obuhvaćenih ESPAD-om. Upotreba dušikova oksida prvi je put ispitana među učenicima u istraživanju ESPAD u 18 zemalja, pri čemu je u prosjeku 3,1 % ispitanika prijavilo upotrebu tijekom životnog vijeka. Najviša prevalencija zabilježena je u Bugarskoj (9,4 %) i Lihtenštajnu (7,2 %), pri čemu su u objema zemljama zabilježene više vrijednosti za djevojke nego za mladiće.
Otprilike 2,2 % učenika uključenih u istraživanje ESPAD izjavilo je da je prvi put upotrijebilo inhalante u dobi od 13 godina ili mlađoj dobi, uz znatne razlike među zemljama. Rani početak konzumacije inhalanata kreće se od manje od 1 % učenika u Portugalu (0,3 %) i Italiji (0,4 %) do 5 % ili više u Njemačkoj (5,9 %) i Sloveniji (5 %).
Prevalencija konzumacije farmaceutskih proizvoda u nemedicinske svrhe tijekom životnog vijeka u prosjeku iznosi 14 % u zemljama obuhvaćenim ESPAD-om, pri čemu je prevalencija među djevojkama viša (16 %) nego među mladićima (11 %). Najviša prevalencija zabilježena je u Litvi (ukupno 29 %, 36 % među djevojkama).
Među različitim kategorijama farmaceutskih proizvoda najčešće se upotrebljavaju anksiolitici i sedativi bez recepta (8,5 %), nakon čega slijede lijekovi protiv bolova kako bi se postiglo stanje omamljenosti, što je u prosjeku navelo 6,9 % učenika. Ukupno 3,4 % učenika prijavilo je primjenu lijekova za poremećaje pažnje / hiperaktivnost, koji su prvi put uključeni u istraživanje ESPAD za 2024. u poduzorku od 18 zemalja. U svim je kategorijama upotreba farmaceutskih proizvoda općenito veća među djevojkama, osim u Bugarskoj, gdje mladići prijavljuju veću primjenu svih vrsta lijekova, na Ovčjim Otocima i Irskoj za anksiolitike i sedative, na Cipru, u Bugarskoj, Grčkoj, Italiji, Ukrajini, Gruziji, Norveškoj i Španjolskoj za lijekove protiv bolova te u Danskoj i na Kosovu za lijekove za poremećaje pažnje / hiperaktivnost.
U prosjeku 19 % učenika smatra da je anksiolitike i sedative bez recepta prilično lako ili vrlo lako nabaviti, pri čemu je najviša percepcija dostupnosti zabilježena u Poljskoj (49 %), Danskoj (39 %) i Češkoj (38 %). Najniža percepcija dostupnost farmaceutskih proizvoda zabilježena je u Moldaviji (3,4 %) i Ukrajini (5,9 %). Vjerojatnije je da će djevojke u svim zemljama anksiolitike i sedative smatrati lako dostupnima, osim u Monaku, Sjevernoj Makedoniji, Moldaviji i Latviji, gdje je zabilježena veća percepcija dostupnosti kod mladića.
Relativno mali broj učenika diljem zemalja obuhvaćenih ESPAD-om prijavio je konzumaciju anaboličkih steroida, u prosjeku 1,5 %. Najviši udio zabilježen je na Cipru (4,2 %), zatim u Poljskoj (3,3 %) i Ukrajini (2,8 %). Sveukupno gledajući, vjerojatnije je da su mladići probali anaboličke steroide nego djevojke.
Praćenje trendova: kako su se trendovi promijenili od 1995. do 2024.
Upotreba inhalanata među europskim adolescentima tijekom životnog vijeka slijedila je trend porasta do 2011., nakon čega se smanjivala. Danas je prevalencija slične onoj zabilježenoj sredinom 1990-ih. Smanjenje razlika među spolovima zabilježeno u razdoblju od 2011. do 2019. povećalo se 2024., pri čemu je u većini zemalja sada zabilježena viša prevalencija upotrebe inhalanata među djevojkama. Međutim, trendovi se razlikuju među zemljama u okviru istraživanja ESPAD. Dok su neke zemlje, kao što su Bugarska, Finska, Island, Italija i Švedska, izvijestile o znatnom povećanju upotrebe inhalanata od 2011., posebno u razdoblju od 2019. do 2024., druge su zemlje, uključujući Hrvatsku, Češku, Estoniju, Latviju i Portugal, prijavile smanjenje.
Trendovi upotrebe farmaceutskih proizvoda u nemedicinske svrhe često se oblikuju promjenama u vezi sa skupinom uključenih lijekova. Općenito se konzumacija anksiolitika i sedativa tijekom životnog vijeka povećala diljem Europe među mladićima i djevojkama, a znatna povećanja zabilježena su u Austriji, Njemačkoj, na Islandu, u Litvi, Norveškoj, Švedskoj i Ukrajini. Djevojke su dosljedno prijavljivale više udjele konzumacije lijekova tijekom vremena.
Igranje igara na sreću za novac
U prosjeku je 23 % učenika uključenih u istraživanje ESPAD izjavilo da je u posljednjih 12 mjeseci igralo igre na sreću za novac, osobno ili putem interneta, kao što su automati za igre na sreću, kartaške igre ili igre s kockicama, lutrije ili klađenje na sportske utrke ili utrke životinja.
U Italiji je zabilježena najviša prevalencija igara na sreću među učenicima (45 %), a slijede je Island (41 %) i Grčka (36 %), dok je najniži udio zabilježen u Gruziji (9,5 %).
Mladići navode znatno veći udio sudjelovanja u igrama na sreću nego djevojke, i u prosjeku (29 % u odnosu na 16 %) i u većini zemalja. Jedini je izuzetak Island, gdje je prevalencija gotovo jednaka, pri čemu je 42 % mladića i 41 % djevojaka sudjelovalo u igrama na sreću u posljednjih 12 mjeseci.
Među učenicima u istraživanju ESPAD koji su prošle godine prijavili da su igrali igre na sreću za novac, velika većina (85 %) odlučila je igrati igre na sreću na fizičkim lokacijama, kao što su barovi i klubovi. Taj se udio kreće od 68 % u Švedskoj do 98 % u Italiji i 97 % na Cipru. Iako je prevalencija fizičkih igara na sreću među mladićima gotovo dvostruko veća nego među djevojkama (25 % u odnosu na 14 %), udio onih koji su igrali igre na sreću na fizičkim lokacijama u prosjeku je nešto veći među djevojkama (86 %) nego među mladićima (84 %), pri čemu su u većini zemalja uočene tek skromne razlike među spolovima.
Otprilike dva od tri (65 %) učenika uključenih u istraživanje ESPAD koji su izjavili da su u protekloj godini igrali igre na sreću za novac, to su učinili putem internetskih platformi, isključivo ili u kombinaciji s fizičkim lokacijama. Najviši udjeli zabilježeni su u Švedskoj (81 %), Sloveniji (77 %), na Kosovu (76 %), Islandu (75 %), u Crnoj Gori (75 %), Bugarskoj i Slovačkoj (74 % svaka), dok su najniži udjeli zabilježeni u Italiji (28 %) i Španjolskoj (44 %). Prevalencija sudjelovanja u internetskim igrama na sreću među mladićima (20 %) više je nego dvostruko veća nego među djevojkama (8,7 %). Čak i među učenicima koji su prijavili igranje igara na sreću za novac u protekloj godini, udio onih koji su odabrali internetski kanal veći je među mladićima (70 %) nego među djevojkama (54 %). Za razliku od internetskih igara na sreću, velika je varijabilnost primijećena u razlikama među spolovima u različitim zemljama: najviša je zabilježena u Portugalu (80 % među mladićima u odnosu na 43 % među djevojkama), dok se u Sjevernoj Makedoniji, Moldaviji, na Kosovu, Islandu, u Španjolskoj, Njemačkoj i Lihtenštajnu ne nalaze nikakve ili vrlo male razlike među spolovima.
istraživanje ESPAD uključuje i primjenu Lie/Bet upitnika kojim se procjenjuje prisutnost mogućeg štetnog ponašanja u igrama na sreću, koji se primjenjuje na učenike koji su prijavili sudjelovanje u igrama na sreću u prošloj godini. Udio učenika koji igraju igre na sreću i pokazuju potencijalno štetno ponašanje pri igranju igara na sreću kreće se od manje od 5 % u Lihtenštajnu, Češkoj, na Ovčjim Otocima i u Monaku do najviše 22 % na Kosovu. Iako je u prosjeku i u velikoj većini zemalja udio učenika koji igraju igre na sreću s mogućim štetnim ponašanjem najveći među mladićima (11 % u odnosu na 4,6 % među djevojkama), to nije slučaj na Malti (7,1 % u odnosu na 3,7 %) i Cipru (8,3 % u odnosu na 5 %).
Praćenje trendova: kako su se trendovi promijenili od 2015. do 2024.
Iako su mnoge europske zemlje posljednjih godina donijele strože propise o igrama na sreću, s većim naglaskom na zaštiti maloljetnika, igranje igara na sreću među europskim adolescentima ostalo je stabilno od početka istraživanja tog problema u istraživanju ESPAD 2015. Međutim, s vremenom su se pojavile značajne promjene.
Konkretno, sudjelovanje u igrama na sreću među mladićima neznatno se smanjilo, s 32 % u 2015. na 30 % u 2024., dok se blago povećalo među djevojkama, s 14 % na 16 % u istom razdoblju.
Zabilježen je znatan rast internetskih igara na sreću, a njihova prevalencija porasla je sa 7,9 % u 2019. na 14 % u 2024. Iako je razlika među spolovima u internetskim igrama na sreću i dalje prisutna, udjeli sudjelovanja povećali su se više nego dvostruko među mladićima (s 13 % u 2019. na 20 % u 2024.) i utrostručili među djevojkama (s 2,7 % u 2019. na 8,7 % u 2024.).
Postotak učenika s mogućim štetnim profilom igara na sreću znatno se povećao te se gotovo udvostručio s 4,7 % 2019. na 8,5 % 2024. Iako je taj udio i dalje znatno veći među mladićima, povećanje je izraženije među djevojkama.
Te brojke ukazuju na promjenjivo okruženje adolescenata u pogledu igara na sreću, posebno sve veću ulogu internetskih igara na sreću i razvoj rodne dinamike, što zahtijeva kontinuirano praćenje i prilagođene intervencije.
Digitalne igre i društvene mreže
Ukupno 80 % učenika u istraživanju ESPAD izjavilo je da je u prošlom mjesecu igralo digitalne igre barem jednom. Oko 70 % učenika igralo je tijekom uobičajenog školskog dana u posljednjih 30 dana, dok je njih 77 % igralo tijekom slobodnog dana. U zemljama obuhvaćenim ESPAD-om prevalencija igranja digitalnih igara u prošlom mjesecu najniža je na Kosovu (59 %) i u Moldaviji (66 %), dok je najviša zabilježena u Lihtenštajnu (95 %) i Njemačkoj (91 %). Vjerojatnije je da će mladići sudjelovati u digitalnim igrama nego djevojke (89 % u odnosu na 71 %), što odražava kontinuiranu razliku među spolovima u angažmanu u digitalnim igrama među zemljama. Ta je razlika posebno velika u Grčkoj i na Islandu, u rasponu od 33 do 35 postotnih bodova, dok je minimalna ili ne postoji na Cipru, u Ukrajini i Bugarskoj (0 do 5 postotnih bodova).
U posljednjih 30 dana 17 % svih učenika uključenih u istraživanje ESPAD u prosjeku bilježi 4 ili više sati igranja tijekom uobičajenog školskog dana, a 32 % tijekom uobičajenog neškolskog dana, pri čemu su udjeli u oba slučaja dvostruko viši među mladićima u usporedbi s djevojkama .
ESPAD ocjenjuje i samopercipirani rizik povezan s igranjem digitalnih igara i upotrebom društvenih mreža putem ljestvice s tri stavke koju su 2014. razvili Holstein i suradnici. Autori smatraju da ocjena 2 ili 3 upućuje na visok rizik od problema povezanih s igranjem digitalnih igara i upotrebom društvenih mreža.
U 2024. 22 % učenika uključenih u istraživanje ESPAD ostvarilo je 2 – 3 boda na percipiranoj ljestvici opasnosti od igranja digitalnih igara. Ta je mjera najniža u Češkoj (12 %), Danskoj (13 %), Austriji i Finskoj (14 %), a najviša na Cipru (37 %), u Litvi i Nizozemskoj (31 %).
Općenito, vjerojatnost da će mladići (30 %) imati pozitivan rezultat na percipiranoj ljestvici opasnosti od igranja digitalnih igara više je nego dvostruko veća u odnosu na djevojke (13 %). Najveće razlike među spolovima zabilježene su u Portugalu i Njemačkoj, gdje mladići nadmašuju djevojke za 25 – 26 postotnih bodova. S druge strane, razlika je minimalna na Cipru (minus 1 postotni bod), a čak se i preokrenula u Nizozemskoj, gdje djevojke postižu 7 postotnih bodova više od mladića.
Kad je riječ o upotrebi društvenih mreža, gotovo polovica učenika (47 %) dobila je 2 – 3 boda na percipiranoj ljestvici opasnosti od upotrebe društvenih mreža. Najviša prevalencija zabilježena je u Austriji (58 %), Lihtenštajnu (57 %) i Njemačkoj (56 %), dok je najniža zabilježena u Češkoj (29 %), Mađarskoj i Poljskoj (po 32 %).
Vjerojatnije je da će djevojke (53 %), a ne mladići (42 %) ostvariti pozitivnu ocjenu na percipiranoj ljestvici opasnosti od upotrebe društvenih mreža. U tom su slučaju razlike među spolovima unutar užeg raspona, od 3 do 17 postotnih bodova, pri čemu su rezultati dosljedno viši kod djevojaka. Najveće razlike zabilježene su na Ovčjim Otocima, u Lihtenštajnu i Slovačkoj (17 %).
Praćenje trendova: kako su se trendovi promijenili od 2015. do 2024.
Najnoviji rezultati istraživanja ESPAD ukazuju na znatno povećanje prevalencije igranja digitalnih igara među učenicima u dobi od 16 godina s vremenom, s 47 % u 2015. na 80 % u 2024. Taj je trend posebno izražen među djevojkama, čija se prevalencija igranja digitalnih igara više nego utrostručila, s 22 % u 2015. na 71 % u 2024. Iako mladići dosljedno prijavljuju veći angažman u igranju digitalnih igara, to je povećanje postupnije te se povećalo sa 71 % u 2015. na 89 % u 2024. Sve manja razlika među spolovima upućuje na to da je igranje digitalnih igara, koje je nekada bilo pretežno muška aktivnost, postalo sve češće među djevojkama.
Prevalencija percipirane opasnosti od igranja digitalnih igara ostala je relativno stabilna, pri čemu su se ukupni udjeli blago povećali s 20 % u 2015. na 22 % u 2024. Postotak među mladićima ostao je isti i iznosi oko 30 %, dok se među djevojkama povećao s 9,5 % u 2015. na 13 % u 2024., što je u skladu s njihovim sve većim angažmanom u igrama.
Percipirana problematična upotreba društvenih mreža općenito se povećala s 38 % u 2015. na 47 % u 2024. Porast je bio izraženiji među mladićima te se udio povećao s 30 % na 41 %, dok je među djevojkama bio kontinuirano visok i fluktuirao je na razini od oko 53 – 54 %.
Psihičko zdravlje
Nakon pandemije bolesti COVID-19 i u kontekstu aktualnih sukoba u Europi i na Bliskom istoku, ESPAD je stavio veći naglasak na psihičko zdravlje adolescenata. Trajni učinci društvene izolacije, poremećaji u obrazovanju i društveno-ekonomska nestabilnost povećali su zabrinutost za psihičko zdravlje mladih.
Kako bi se to pitanje sustavno ocjenjivalo i pratilo, istraživanje ESPAD iz 2024. prvi je put obuhvatilo indeks dobrobiti WHO-5, validiranu mjeru psihičkog zdravlja na temelju nedavnih životnih iskustava. Smatra se da rezultat veći od 50 od 100 pokazuje dobro psihičko zdravlje.
U prosjeku 59 % učenika navodi dobro psihičko zdravlje. Na regionalnoj razini najviše razine psihičkog zdravlja zabilježene su u sjevernoj Europi, pri čemu je najviša prevalencija zabilježena na Ovčjim Otocima (77 %), Islandu (75 %) i u Danskoj (72 %). Zemlja s najnižim udjelom samoprijavljenog psihičkog zdravlja je Ukrajina (43 %), u kojoj su od 2022. adolescenti izloženi traumatičnim događajima i ograničenom pristupu skrbi za psihičko zdravlje, a slijede je Češka (46 %), Mađarska (47 %), Cipar i Poljska (49 %).
Psihičko zdravlje uglavnom je bolje među mladićima nego među djevojkama, i u prosjeku (69 % u odnosu na 49 %) i u svim zemljama obuhvaćenim ESPAD-om. Najveće razlike među spolovima zabilježene su u Italiji (66 % među mladićima u odnosu na 35 % među djevojkama), Poljskoj (64 % među mladićima u odnosu na 33 % među djevojkama) i Švedskoj (78 % među mladićima u odnosu na 48 % među djevojkama). Najmanje razlike među spolovima utvrđene su na Cipru (52 % među mladićima u odnosu na 46 % među djevojkama), u Ukrajini (48 % među mladićima u odnosu na 39 % među djevojkama), na Ovčjim Otocima (83 % među mladićima u odnosu na 72 % među djevojkama) i u Gruziji (75 % među mladićima u odnosu na 62 % među djevojkama).
Preventivne aktivnosti
Oko 72 % učenika u istraživanju ESPAD izvijestilo je da je sudjelovalo u najmanje jednoj preventivnoj intervenciji u dvije godine koje su prethodile istraživanju. Te se intervencije kreću od događanja za razvoj svijesti, usmjerenih isključivo na pružanje informacija, do programa za razvoj vještina koji uključuju interaktivne aktivnosti osmišljene za razvoj osobnih i socijalnih vještina. Ovo je prvo prikupljanje podataka koje uključuje informacije o sudjelovanju u programima prevencije te pruža nove uvide u sudjelovanje mladih u takvim inicijativama. Važno je naglasiti da nisu sve preventivne intervencije dokazano učinkovite.
Više od polovice učenika (56 %) izjavilo je da je prisustvovalo događanjima za razvoj svijesti ili informativnim događanjima o dopuštenim i nedopuštenim tvarima ili rizičnom ponašanju. Udjeli sudjelovanja najviši su u Slovačkoj (77 %) i Mađarskoj (74 %), dok su najniži na Kosovu (31 %) i u Crnoj Gori (38 %).
Alkohol je najčešće obrađena tema, pri čemu je 49 % učenika izjavilo da je sudjelovalo u povezanim informativnim događanjima. Postoci na nacionalnoj razini najviši su u Slovačkoj (70 %) i Hrvatskoj (67 %), a najniži su zabilježeni na Kosovu (18 %).
Događanja povezana s duhanom druga su najčešća prijavljena događanja kojima je prisustvovalo 38 % učenika. Najviši udio sudjelovanja zabilježen je u Slovačkoj i Mađarskoj (59 %), dok je najniži zabilježen na Cipru (22 %) i u Gruziji (23 %).
Samo 31 % učenika uključenih u istraživanje ESPAD u prosjeku je sudjelovalo u događanjima za razvoj svijesti ili informativnim događanjima o nedopuštenim tvarima. Udjeli sudjelovanja najviši su u Slovačkoj (60 %) i na Islandu (56 %), a najniži na Kosovu (10 %), u Gruziji i Švedskoj (11 % u oba slučaja).
Najrjeđe obrađene teme uključuju rizično ponašanje koje nije povezano s tvarima, kao što su poremećaji povezani s igrama na sreću, igranjem digitalnih igara ili ovisnosti o internetu, pri čemu je u prosjeku 28 % učenika uključenih u istraživanje ESPAD izjavilo da sudjeluje u takvim događanjima. Najviši udio sudjelovanja zabilježen je na Islandu i u Sloveniji (48 %), dok je na Kosovu bio najniži (9,4 %).
Djevojke češće izvješćuju o sudjelovanju u događanjima za razvoj svijesti ili informativnim događanjima povezanima s tvarima. Međutim, za događanja povezana s poremećajima u vezi s igrama na sreću, igranjem digitalnih igara i ovisnosti o internetu mladići (30 %) prijavljuju veći postotak sudjelovanja od djevojaka (24 %).
Kad je riječ o interaktivnim aktivnostima osposobljavanja, što je ključna sastavnica preventivnih aktivnosti, 55 % učenika u istraživanju ESPAD prijavilo je sudjelovanje u intervencijama usmjerenima na razvoj socijalnih vještina, osobnih vještina ili medijske pismenosti. Na nacionalnoj razini udio sudjelovanja kreće se od 35 % na Ovčjim Otocima i 36 % u Švedskoj, do 71 % na Malti i u Španjolskoj te 72 % u Finskoj.
Najčešće prijavljena vrsta osposobljavanja usmjerena je na socijalne vještine, u prosjeku 41 %, s ciljem poboljšanja interakcije i komunikacije s drugima (npr. izražavanje osjećaja, empatija i suočavanje s pritiskom vršnjaka). U Finskoj je zabilježen najviši udio sudjelovanja (64 %), dok je u Švedskoj zabilježen najniži (25 %).
Sličan udio učenika (40 %) navodi sudjelovanje u osposobljavanju u području medijske pismenosti, koje je usmjereno na kritičku analizu oglasa i medijskog sadržaja kako bi se prepoznale ciljane poruke i smanjila podložnost manipulaciji. Te aktivnosti osposobljavanja prevladavale su u Finskoj (60 %) i Danskoj (59 %), a najniže su na Kosovu (20 %).
Najmanje raširena vrsta osposobljavanja usmjerena je na poboljšanje osobnih vještina, čime se učenicima općenito nude strategije za zdravo suočavanje sa zahtjevnim životnim situacijama, o čemu je izvijestilo nešto više od trećine učenika u istraživanju ESPAD (36 %). Stope sudjelovanja najviše su u Litvi (56 %) i na Malti (55 %), a najniže na Ovčjim Otocima (23 %) i u Švedskoj (24 %).
Razlika među spolovima u izvješćivanju o sudjelovanju općenito je izraženija za te intervencije, pri čemu je udio sudjelovanja djevojaka 60 %, a mladića 51 %. Taj obrazac i dalje je dosljedan za sve vrste osposobljavanja.
Iako su događanja za razvoj svijesti ili informativna događanja uglavnom koncentrirana u istočnoj Europi, inicijative za prevenciju usmjerene na razvoj vještina, za koje se smatra da imaju veći potencijal za učinkovitost u usporedbi s događanjima za razvoj svijesti ili informativnim događanjima, raširenije su u zapadnoj i južnoj Europi.
Zemlje sudionice
Sljedeće zemlje sudjelovale su u izdanju istraživanja ESPAD za 2024.:
Austrija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Ovčji Otoci, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Irska, Italija, Kosovo (1), Latvija, Lihtenštajn, Litva, Malta, Moldavija, Monako, Crna Gora, Nizozemska, Sjeverna Makedonija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Srbija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Ukrajina.
Izvorni podatci
Podatci koji se upotrebljavaju za generiranje prikaza podataka na ovoj stranici nalaze se u nastavku, kao i u našem katalogu podataka. Ovaj skup podataka obuhvaćen je licencijom Creative Commons Attribution 4.0. International (CC BY 4.0.). Napomena za upućivanje: „Europsko istraživanje o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima (ESPAD)”.
O istraživanju ESPADU
Europsko istraživanje o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima (ESPAD) rezultat je suradnje neovisnih istraživačkih timova u više od 40 europskih zemalja i najveći međunacionalni istraživački projekt o konzumaciji droga među adolescentima u svijetu. Opći je cilj projekta kontinuirano prikupljanje usporedivih podataka o konzumaciji droge među učenicima u dobi od 15 do 16 godina u što većem broju europskih zemalja. EUDA je ključni partner u projektu ESPAD.
Više informacija dostupno je na mrežnom mjestu ESPAD-a.
O ovoj publikaciji
Prijedlog upućivanja na ovu publikaciju: ESPAD grupa (2025.), Key findings from the 2024 European School Survey Project on Alcohol and other Drugs (ESPAD) (Ključni rezultati Europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima za 2024.), Agencija Europske unije za droge, Lisabon, https://www.euda.europa.eu/publications/data-factsheets/espad-2024-key-findings_en
Identifikacijske oznake
HTML: TD-01-25-003-HR-Q
ISBN: 978-92-9408-039-4
DOI: 10.2810/5746644
(1) Taj naziv ne dovodi u pitanje stajališta o statusu i u skladu je s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.