Nove psihoaktivne tvari – trenutačno stanje u Europi (Europsko izvješće o drogama 2025.)

Tržište novih psihoaktivnih tvari karakterizira velik broj novih tvari koje se javljaju te se svake godine otkrivaju nove tvari. Na ovoj se stranici nalazi pregled stanja u području droge, i to za nove psihoaktivne tvari u Europi, potkrijepljen informacijama iz europskog sustava ranog upozoravanja o zapljenama i tvarima koje su prvi put otkrivene u Europi. Nove obuhvaćene tvari uključuju sintetičke i polusintetičke kanabinoide, sintetičke katinone, nove sintetičke opioide i nitazene. 

Ova je stranica dio Europskog izvješća o drogama 2025., EUDA-ina godišnjeg pregleda stanja u području droga u Europi.

Table of contents/Search

Table of contents/Search

Search within the book

Operator

Any match

Exact term match only

Select any filter and click on Search to see results

Close

Posljednji put ažurirano: 5. lipnja 2025.

Dosad nezabilježene količine, potentne nove tvari i nenamjerna konzumacija izazivaju zabrinutost

Tržište novih psihoaktivnih tvari karakterizira velik broj novih tvari koje se javljaju te se svake godine otkrivaju nove tvari. Pojam „nove psihoaktivne tvari” obuhvaća širok raspon vrsta tvari koje se nisu obuhvaćene međunarodnim konvencijama o kontroli droga, iako neke od njih mogu podlijegati nacionalnim regulatornim mjerama. Drugu godinu zaredom tijela za izvršavanje zakonodavstva u državama članicama EU-a prijavila su rekordnu količinu novih psihoaktivnih tvari u europski sustav ranog upozoravanja u uvezenoj ili zaplijenjenoj količini od 41,4 tone.

Najnoviji podatci pokazuju da proizvođači droga i dalje kreiraju nove tvari kako bi izbjegli zakonsku kontrolu, pri čemu je 2024. prvi put prijavljeno 47 novih psihoaktivnih tvari. To je blizu godišnje razine koja se obično prijavljivala u razdoblju od 2016. do 2022. Osim toga, tijekom 2023. na tržištu je otkriveno oko 350 prethodno prijavljenih novih tvari, iako uglavnom u malim količinama.

Rizici za zdravlje od tih novih spojeva obično nisu poznati, iako neki za konzumente jasno predstavljaju akutan rizik od ozbiljnih trovanja ili čak trovanja sa smrtnim ishodom odnosno drugih zdravstvenih problema. Čini se da su zakonodavne kontrole i druge regulatorne mjere poduzete u Europi i zemljama podrijetla izvan EU-a s vremenom doprinijele smanjenju broja novih psihoaktivnih tvari koje se godišnje javljaju po prvi put, posebno onih koje su posebno ciljane, kao što su derivati fentanila i sintetički kanabinoidi. Međutim, i dalje se pojavljuju druge tvari kreirane radi zaobilaženja zakonodavstva, pri čemu Kina i Indija ostaju važne zemlje podrijetla tih tvari ili prekursora potrebnih za njihovu proizvodnju.

Potencijalno trovanje sintetičkim kanabinoidima i dalje je razlog za zabrinutost

Europske zemlje su 2024. identificirale 20 novih kanabinoida, od kojih su 18 polusintetički kanabinoidi, koji čine više od 40 % novih tvari koje su te godine prvi put prijavljene u europski sustav ranog upozoravanja.

Unatoč znakovima znatnog smanjenja dostupnosti sintetičkih kanabinoida u 2023., te tvari i dalje predstavljaju prijetnju javnom zdravstvu, osobito kod ranjivih skupina stanovništva, kao što su osobe u zatvoru. Sintetički kanabinoidi često su vrlo potentne tvari i uključuju rizik od trovanja. Ti se spojevi također mogu lažno prodavati ili miješati s kanabisom i polusintetičkim proizvodima s kanabinoidima bez znanja konzumenata, što povećava zdravstvene rizike. To može uključivati jestive proizvode od kanabisa, tj. prehrambene proizvode, često u obliku slatkiša koji se obično obogaćuju ekstraktom kanabisa, koji su od 2021. postali dostupniji na nezakonitom tržištu u Europi.

Nakon što je Kina u srpnju 2021. provela zakonsku kontrolu prekinuta je opskrba Europe gotovo svim poznatim sintetičkim kanabinoidima, čime je smanjena dostupnost dominantnih spojeva kao što su MDMB-4en-PINACA i ADB-BUTINACA. Proizvođači su odgovorili uvođenjem novih spojeva kao što je OXIZID, čija konzumacija nikad nije bila raširena. Osim toga, postoje naznake da se te tvari proizvode u Europi, a 2023. prijavljena je njihova proizvodnja u malom broju nezakonitih laboratorija i zapljena više od 148 kilograma prekursora za MDMB-INACA (slika 7.1.).

Izvor: Grčka policija, Središnja jedinica za koordinaciju borbe protiv droga – Nacionalna obavještajna jedinica (SODN-EMP), Opći državni kemijski laboratorij.

Na dostupnost sintetičkih kanabinoida u Europi moglo bi utjecati nekoliko čimbenika, uključujući promjene u domaćoj proizvodnji, moguću ponovnu pojavu prethodno raširenih starijih spojeva i pojavu novih velikih proizvodnih lokacija izvan Kine. Usporedno s kretanjima na tržištu sintetičkih kanabinoida, dostupnost polusintetičkih kanabinoida porasla je nakon legalizacije proizvodnje i prodaje konoplje u Sjedinjenim Američkim Državama 2018.

Polusintetički kanabinoidi predstavljaju nepoznate zdravstvene rizike za potrošače

Polusintetički kanabinoidi kemijski su modificirani oblici kanabinoida koji se nalaze u biljci kanabisa. Prvi su put prijavljeni u Europi 2022. i stavljeni su na tržište kao zakonite alternative kanabisu i delta-9-THC-u. Do kraja 2024. na tržištima droge u Europi identificirana su 24 polusintetička kanabinoida. Te su se tvari brzo proširile i poduzete su mjere za njihovu kontrolu, pri čemu je HHC (heksahidrokanabinol) prvi identificiran, prijavljen u 27 europskih zemalja i uvršten na popis kontroliranih droga u najmanje 22 države članice EU-a. U studenome 2024. za međunarodnu kontrolu preporučilo ga je Stručno povjerenstvo za ovisnost o drogama Svjetske zdravstvene organizacije. Ostali polusintetički kanabinoidi koji su također široko dostupni u Europi uključuju heksahidrokanabinol-O-acetat (HHC-O), heksahidrokanabiforol (HHC-P), delta-9-tetrahidrokanabiforo (delta-9-THCP) i heksahidrokanabiforol acetat (HHC-P-O-A).

Isprva su se polusintetički kanabinoidi uvozili iz Sjedinjenih Američkih Država, no sada se proizvode i u Europi (slika 7.2.). Proizvodnja se razvila i iz spojeva dobivenih iz CBD-a iz kanabisa s niskim udjelom THC-a, kao što je HHC, tako da sada uključuje i naizgled potpuno sintetičke proizvode kao što je HHC-P.

Izvor: DIICOT – Teritorijalna služba Iasija, operacija „Dream Factory”.

Iako su učinci polusintetičkih kanabinoida na ljude i dalje slabo istraženi, izvješća upućuju na to da su slični učincima kanabisa, pri čemu se rizici od nuspojava kreću od blagog do teškog trovanja, koje ponekad zahtijeva bolničko liječenje. Neke zemlje izvješćuju o sve većem broju slučajeva trovanja tim tvarima, ali trenutačno nije dostupno sustavno izvješćivanje. Farmakološka sličnost polusintetičkih kanabinoida s delta-9-THC-om izaziva zabrinutost u pogledu njihova potencijala za poticanje psihotičnih epizoda, kao i njihova potencijala za zloupotrebu i ovisnost.

Polusintetički kanabinoidi široko su dostupni putem interneta, a u nekim zemljama i na fizičkim maloprodajnim mjestima, uključujući trgovine e-cigareta i specijalizirane trgovine koje prodaju kanabis s niskim udjelom THC-a i proizvoda s CBD-om. U nekim se zemljama mogu prodavati i u specijaliziranim trgovinama (kioscima) i na prodajnim automatima. Glavni su proizvodi aromatizirani jestivi proizvodi i e-cigarete (parilice), kao i kanabis s niskim udjelom THC-a koji je poprskan ili pomiješan s kanabinoidima. Njihova dostupnost i pravni status mogli bi privući i konzumente kanabisa i osobe koje prvi put konzumiraju kanabis, što može uključivati mlade i djecu. Sličnost jestivih proizvoda s uobičajenom hranom, posebno slatkišima, također izaziva znatnu zabrinutost zbog slučajne konzumacije, posebno kod djece.

Laboratorijska analiza pokazala je da se proizvodi mogu znatno razlikovati u koncentracijama prisutnih polusintetičkih kanabinoida, pri čemu neki od njih sadrže vrlo velike količine. Proizvodi mogu uključivati neprijavljene kanabinoide, kao što su delta-9-THC ili delta-8-THC odnosno nove polusintetičke spojeve u različitim koncentracijama. Prisutni polusintetički kanabinoidi različite potentnosti i njihove koncentracije mogu se znatno razlikovati među proizvodima i serijama. U pravilu ta varijabilnost i nepredvidljivost predstavljaju potencijalni rizik od trovanja za korisnike.

Brzo širenje e-cigareta i jestivih proizvoda, osobito gumenih bombona, posebno je zabrinjavajuće iz perspektive javnog zdravstva. Njihova dostupnost i privlačnost mogu privući nove, možda mlađe konzumente, koji inače ne konzumiraju nedopušteni kanabis ili ne žele pušiti kanabinoide. Osim toga, sporija apsorpcija kanabinoida iz jestivih proizvoda i kasnija pojava početnih učinaka u usporedbi s e-cigaretama ili pušenjem konzumente mogu navesti da konzumiraju veće doze, što predstavlja rizik od trovanja. To se može dodatno pogoršati činjenicom da konzumenti često nisu svjesni pravilnog doziranja ili konzumacije više nego što je preporučeno, što dodatno povećava rizik od trovanja. Mađarska je u lipnju 2024. prijavila 30 slučajeva akutnog trovanja bez smrtnih ishoda povezanih s gumenim bombonima koji su sadržavali dva potentna polusintetička kanabinoida.

Sintetički katinoni: uvoz velikih razmjera i proizvodnja u EU-u stvaraju veću dostupnost

Sintetički katinoni u nekim su dijelovima Europe postali zamjena za stimulanse kao što su amfetamin i kokain. Iako nenamjerna konzumacija u smjesama droga i tabletama i dalje izaziva zabrinutost, neki potrošači mogu smatrati da su ti različiti stimulansi funkcionalno istovjetni u smislu učinaka te ih namjerno tražiti. Tržište se znatno razvilo od pojave „zakonitih sredstava za euforiju” u razdoblju 2014. – 2015., kada se svake godine pojavilo gotovo 30 novih katinona, u usporedbi sa samo sedam u 2024. Tijekom 2023. na tržištu droga EU-a također je otkriveno više od 60 prethodno prijavljenih sintetičkih katinona.

Unatoč pojavi manjeg broja novih tvari, količine koje su tijela za izvršavanje zakonodavstva prijavila kao uvezene i zaplijenjene dosegnule su dosad nezabilježenu razinu. Godišnje prijavljene količine 2023. povećale su se za 10 tona na 37 tona u Europskoj uniji, pri čemu preliminarni podatci upućuju na stalne velike količine tijekom 2024. Većina se odnosila na mali broj uvoza velikih pošiljki iz Indije, prvenstveno preko Nizozemske. Nakon nedavnih kontrolnih mjera u Nizozemskoj za 3-MMC i 3-CMC dokazi upućuju na to da se 2-MMC pojavljuje kao zamjena. Iako nisu nacionalno reprezentativni, podatci iz 12 službi za testiranje sastava droga u 10 država članica EU-a iz prve polovine 2024. upućuju na to da polovina uzoraka (prahovi i tablete) koji se prodaju kao 3-MMC umjesto toga sadržavaju 2-MMC. Pokazatelj namjerne kupovine je činjenica da je, od svih uzoraka za koje je utvrđeno da sadržavaju katinone, 88 % (558) dostavljeno kao takvo, dok je prisutnost katinona u preostalih 12 % (76) uzoraka, uglavnom MDMA-ja, bila rezultat lažne prodaje ili miješanja.

Velike zapljene prekursora 2023. upućuju na to da je proizvodnja sintetičkih katinona i dalje znatna u Europskoj uniji, posebno u Poljskoj (slika 7.3.). Veličina i opseg proizvodnih lokacija za koje je prijavljeno da su ih tijela za izvršavanje zakonodavstva zatvorila, razlikuju se od „kuhinjskih” laboratorija do postrojenja s većim kapacitetom obrade, ali su u porastu od 2021. (vidjeti i Ponuda, proizvodnja i prekursori droga – trenutačno stanje u Europi).

Napomena: Zapljena koju provodi Središnji ured za policijske istrage.

Iako su 3-MMC i 3-CMC posljednjih godina dominirali tržištem, manje uobičajeni katinoni kao što su alfa-pirolidinoisoheksanofenon (alfa-PHiP, koji se ponekad prodaje kao „Flakka”) i N-etilnorpentedron (NEP) mogu uzrokovati lokalizirane zdravstvene probleme. Agencije za javno zdravstvo često ih ne mogu dovoljno rano otkriti, što može uzrokovati ozbiljne štetne posljedice prije nego što ih se otkrije. EUDA je nedavno provela procjene rizika triju novih sintetičkih katinona: 2-metilmetkatinona (2-MMC), 4-bromometkatinona (4-BMC) i N-etilnorpentedrona (NEP).

Po život opasni nitazenski opioidi i dalje se pojavljuju na tržištu droga u EU-u

Novi sintetički opioidi često su vrlo potentni, što znači da mala količina može biti dovoljna za pripremu velikog broja uobičajenih uličnih doza te može predstavljati veći rizik od trovanja opasnog za život. Od 2012. dva različita vala potentnih opioida predstavljaju prijetnju javnom zdravstvu u Europi. Prvi je između 2012. i 2019. uzrokovalo 38 derivata fentanila, što je dovelo do najmanje osam dokumentiranih slučajeva trovanja te je za posljedicu imalo otprilike 285 smrtnih slučajeva. Zakonska kontrola u Sjedinjenim Američkim Državama, Europi i Kini dovele su do brzog nestanka tih droga. Od 2019. zamijenjene su vrlo potentnim opioidima benzimidazola „nitazenom”. Noviji podatci upućuju na to da su dostupnost i rizici povezani s nitazenskim opioidima u porastu.

Sedam novih sintetičkih opioida službeno je prijavljeno 2024. u europski sustav ranog upozoravanja, i svi su bili nitazeni, što je najveći prijavljeni broj u jednoj godini. Od 2019. najmanje 21 država članica EU-a prijavila je prisutnost nitazena.

Nitazenski opioidi povezani su sa smrtnim ishodom uzrokovanim konzumacijom droga u Europi, a izvješća iz 2023. koja su dostavila Estonija (62 od 119 smrtnih slučajeva) i Latvija (101 od 154 smrtna slučaja) upućuju na to da te tvari čine sve veći udio smrtnih slučajeva zbog predoziranja u tim zemljama. Zbog njihove visoke potentnosti i činjenice da su novi postoji zabrinutost da se nitazenski opioidi možda rutinski ne otkrivaju u uobičajenim toksikološkim post mortem postupcima. Najmanje 159 smrtnih slučajeva povezuje se s fentanilom i derivatima fentanila u Europi 2022. Mnogi od njih obuhvaćali su fentanil namijenjen medicinskim potrebama, za razliku od fentanila proizvedenog za tržište nedopuštenih droga.

Količina nitazena u prahu otkrivenog u Europi 2023. utrostručila se na 10 kilograma u odnosu na 2022. Izvješća koja se šalju u europski sustav ranog upozoravanja upućuju i na nedavno znatno povećanje dostupnosti lažnih lijekova koji sadrže nitazenske opioide u Europi. Ti proizvodi obično oponašaju učinke zakonitih lijekova na recept, osobito oksikodona, i u manjoj mjeri benzodiazepina, kao što su diazepam i alprazolam. Naizgled zakoniti izgled tih tableta također može povećati potencijalne prijetnje zdravlju jer uzrokuje lažan osjećaj sigurnosti među osobama koje ih konzumiraju. Iako ih uglavnom uzimaju rizični konzumenti opioida, postoji zabrinutost u pogledu njihova potencijala za širenje na populaciju bez tolerancije na opioide, uključujući mlade (slika 7.4.). Tijekom 2023. tijela u osam zemalja zaplijenjene su gotovo 24 000 tablete s nitazenom, u usporedbi sa samo 430 tableta tijekom 2022. Preliminarni podatci iz 2024. potvrđuju taj trend jer je u devet država članica EU-a zaplijenjeno više od 50 000 tableta. Iako je broj zapljena i dalje relativno nizak, ti podatci mogu upućivati na moguće širenje tih tvari opasnih za život na tržište. Ti lažni lijekovi predstavljaju znatan rizik od ozbiljnog trovanja zbog visoke potentnosti nitazena, posebno za pojedince bez tolerancije na opioide. U lipnju 2024. Irska je prijavila otprilike 20 slučajeva predoziranja bez smrtnih ishoda povezanih s krivotvorenim tabletama benzodiazepina koje sadržavaju protonitazen.

Izvor: Švedski carinski laboratorij

Tržište opioida u Europi i dalje se suočava s mogućim promjenama koje proizlaze iz međunarodnih kretanja. Talibanskom zabranom uzgoja opijumskog maka u Afganistanu od travnja 2022. znatno se smanjila proizvodnja opijuma, ali opseg u kojem bi to moglo ograničiti opskrbu Europe heroinom i dalje je nejasan jer u Afganistanu postoje zalihe opijuma. Svaki potencijalni manjak opskrbe mogao bi se zamijeniti novim sintetičkim opioidima i drugim tvarima u pojedinim zemljama. Međutim, proširena kontrola nitazenskih opioida koju je Kina provela 2024., koja obuhvaća 10 tvari, mogla bi preusmjeriti tržište s dominantnih spojeva kao što su metonitazen i protonitazen na nove derivate ili alternativne skupine opioida. Primjerice, od sredine 2024. zabilježeno je malo, ali značajno povećanje otkrivanja tvari koje pripadaju skupini „orfina”, pri čemu je u pet zemalja prijavljen ciklorfin (benzimidazolon), a u dvije zemlje otkriven spiroklorfin (spirotriazol). Iako trenutačno nisu dostupni farmakološki podatci za te tvari, njihova strukturna sličnost s brorfinom, potentnim opioidom, upućuje na to da je ključni rizik za zdravlje vjerojatno respiratorna depresija (vidjeti i Heroin i drugi opioidi – trenutačno stanje u Europi).

Tim se kretanjima naglašavaju ključni izazovi za pripravnost, uz snažnu potrebu da Europska unija, kao i nacionalni sustavi ranog upozoravanja i s njima povezane laboratorijske mreže, zadrže spremnost za otkrivanje i borbu protiv novih derivata nitazena i drugih novih sintetičkih opioida. Općenito gledano, zbog dostupnosti vrlo potentnih sintetičkih opioida moramo preispitati jesu li trenutačni pristupi koji se primjenjuju za sprječavanje, tretman i ublažavanje štetnih posljedica konzumacije opioida i dalje prikladni za tu svrhu. Na primjer, predloženo je da se pristupi tretmana antagonistima opioida naloksona preispitaju jer će modele skrbi možda trebati prilagoditi kako bi se učinkovitije odgovorilo na potrebe osoba koje su konzumirale nove sintetičke opioide ili smjese koje sadržavaju nove sintetičke opioide i druge tvari (vidjeti i Terapija opioidnim agonistima – trenutačno stanje u Europi i Ublažavanje štetnih posljedica – trenutačno stanje u Europi).

Vidjeti i dokument EUDA-e i Europola iz 2024. Tržište droga u EU-u: Nove psihoaktivne tvari – dubinska analiza i EUDA-in dokument Zdravstveni i socijalni odgovori na probleme povezane s drogama.

Ključni podatci i trendovi

Nove prijavljene psihoaktivne tvari

• Krajem 2024. EUDA je pratila 1000 novih psihoaktivnih tvari, od kojih je njih 47 prvi put prijavljeno u Europi 2024. (slika 7.5. i tablica 7.1.).
• Tijekom 2023. u zapljenama je otkriveno oko 350 novih psihoaktivnih tvari (slika 7.6.).
• U europskom sustavu ranog upozoravanja 2024. zaprimljena su izvješća o 20 novih kanabinoida, čime je ukupan broj koji se prati porastao na 277.
• Od 2009. na europskom tržištu droga utvrđeno je ukupno 88 novih opioida, pri čemu je 7 novih tvari prijavljeno u 2024., od kojih su svi bili vrlo potentni nitazenski opioidi, koji u nekim slučajevima mogu biti stotinu puta potentniji od heroina. Do danas su u Europi identificirana 22 nitazena (slika 7.7.).

Zapljene novih psihoaktivnih tvari

• U 2023. u državama članicama EU-a bilo je 33 710 od 110 868 slučajeva zapljene ili uvoza novih psihoaktivnih tvari prijavljenih u Europskoj uniji, Norveškoj i Turskoj, što čini 99,9 % od prijavljene 41,4 tone (30,5 tona u 2023.) (slika 7.8.). Porast je potaknut malim brojem slučajeva koji su se odnosili na katinone (3-CMC, 2-MMC) (slika 7.9.). Osim toga, zaplijenjeno je 1286 litara tekućina koje sadržavaju nove psihoaktivne tvari, uglavnom GBL (437 litara) i 3-CMC (432 litre).
• Samo je četiri tvari 2023. činilo gotovo 90 % količine novih psihoaktivnih tvari koje su prijavila tijela za izvršavanje zakonodavstva EU-a: tri katinona (3-CMC, 2-MMC i N-etilnorpentedron, u količini od 33,8 tona) i ketamin (2,9 tona, usporedivo s 2,8 tona prijavljenih 2022.) (slika 7.9.).
• U 2023. 24 zemlje prijavile su zapljenu 81 kilograma sintetičkih kanabinoida (234 kilograma u 2022.) i 181 kilograma (47 kilograma u 2022.) polusintetičkih kanabinoida kao biljnog materijala. Količina zaplijenjenog sintetičkog kanabinoida u prahu znatno se smanjila, s 503 kilograma u 2022. na 10 kilograma u 2023. Sa 149 kilograma i 210 litara HHC je činio većinu zaplijenjenih polusintetičkih kanabinoida. Proizvodi biljnog kanabisa s niskim udjelom THC-a koji sadržavaju sintetičke kanabinoide ili polusintetičke kanabinoide činili su oko 50 % zaplijenjenog materijala, odnosno 131 kilogram (76 kilograma u 2022.), kako je prijavilo 15 zemalja.
• Zemlje su 2023. prijavile 927 zapljena i 22 kilograma sintetičkih opioida u europski sustav ranog upozoravanja, što je povećanje u odnosu na 17 kilograma zaplijenjenih 2022. Konkretno, zaplijenjena količina nitazena utrostručila se, s 3 na 10 kilograma zaplijenjenih 2023. Od prijavljenih zapljena novih opioida, 24 % sadržavalo je karfentanil, 24 % sadržavalo je protonitazen, 23 % sadržavalo je metonitazen, a 20 % tramadol. Zaplijenjeno je ukupno 22 kilograma materijala, od čega je 32 % (7,0 kilograma) sadržavalo karfentanil, 29 % (6,4 kilograma) protonitazen, a 22 % (4,8 kilograma) tramadol. Većina zaplijenjenih sintetičkih opioida bila je u sjevernoj Europi te su Estonija, Latvija i Litva prijavile 77 % zapljena i 76 % (16,7 kilograma) zaplijenjene količine. Španjolska je prijavila 4,6 % zapljena sintetičkih opioida i 21 % (4,7 kilograma) zaplijenjene količine, uglavnom zbog dviju zapljena tramadola.

Prevalencija konzumacije novih psihoaktivnih tvari

• Nacionalne procjene prošlogodišnje konzumacije novih psihoaktivnih tvari (isključujući ketamin i GHB) među mlađim odraslim osobama (u dobi od 15 do 34 godine) kreću se u rasponu od 0,1 % u Latviji i Norveškoj do 5,1 % u Rumunjskoj.
• U školskom istraživanju ESPAD provedenom 2024. procijenjeno je da je među učenicima u dobi od 15 do 16 godina u Europskoj uniji prosječna konzumacija novih psihoaktivnih tvari tijekom života iznosila 2,6 %, u rasponu od 0,6 % do 6,4 %, pri čemu je konzumacija sintetičkih kanabinoida tijekom života iznosila od 1,0 % do 16 %, od 0,4 % do 3,7 % za sintetičke katinone i od 0,6 % do 2,2 % za sintetičke opioide. Prosječna prevalencija konzumacije novih psihoaktivnih tvari tijekom života bila je ista za dječake i djevojčice.
• U europskom internetskom istraživanju o drogama 2024., nereprezentativnom istraživanju osoba koje konzumiraju drogu, 16 % ispitanika izjavilo je da je u posljednjih 12 mjeseci konzumiralo nove psihoaktivne tvari. Njih 21 % prijavilo je konzumaciju tvari zajedno s biljnim kanabisom, a 15 % zajedno s MDMA-jom/ecstasyjem u posljednjem slučaju konzumacije. Kad je riječ o konzumaciji pojedinačnih tvari u posljednjih 12 mjeseci, 14 % ispitanika izjavilo je da je konzumiralo polusintetičke kanabinoide, 3 % sintetičke kanabinoide i 9 % sintetičke katinone. Oko 70 % sudionika koji su konzumirali nove psihoaktivne tvari izjavilo je da su konzumirali drogu „da se nadrogiraju ili za zabavu”.

Pokrate

Izvorni podatci

Potpuni skup izvornih podataka za Europsko izvješće o drogama 2025., uključujući metapodatke i metodološke bilješke, dostupan je u našem katalogu podataka.

Podskup tih podataka, koji se koristi za izradu infografika, grafikona i sličnih elemenata na ovoj stranici, nalazi se u nastavku.