Terapija opioidnim agonistima – trenutačno stanje u Europi (Europsko izvješće o drogama 2025.)
Konzumenti opioida čine najveću skupinu koja sudjeluje u specijaliziranom tretmanu ovisnosti, uglavnom u obliku terapije opioidnim agonistima. Na ovoj se stranici nalazi najnovija analiza mogućnosti terapije opioidnim agonistima u Europi, uključujući ključne podatke o pokrivenosti, broju osoba na terapiji, mehanizmima upućivanja na terapiju i drugo.
Ova je stranica dio Europskog izvješća o drogama 2025., EUDA-ina godišnjeg pregleda stanja u području droga u Europi.
Posljednji put ažurirano: 5. lipnja 2025
Pristup tretmanu ovisnosti o opioidima i dalje je nizak u nekim zemljama EU-a zbog novih izazova
Iako razne osobe traže pomoć za probleme s drogom, dugoročna priroda terapije opioidnim agonistima znači da osobe koje je primaju i dalje čine znatan udio sredstava uloženih u službe koje nude tretmane ovisnosti o drogama u mnogim zemljama. Unatoč tome, pristup terapiji opioidnim agonistima razlikuje se u cijeloj Europskoj uniji, a u nekim je zemljama neadekvatan. Osim toga, naše odgovore na ovisnost o opioidima dodatno dovode u pitanje nove promjene na tržištu opioida, mogući učinci na optimizaciju terapije i izazovi povezani s radnom snagom sustava za terapiju.
Procjenjuje se da je 2023. 1,7 milijuna ljudi bilo uključeno u tretman zbog problema povezanih s konzumacijom nedopuštenih droga u Europskoj uniji (2,1 milijun, uključujući Norvešku i Tursku). Specijalizirani tretman ovisnosti o drogama obuhvaća niz medicinskih (među ostalim farmakoloških), psiholoških, socijalnih i bihevioralnih pristupa za prekid ili smanjenje konzumacije i injektiranja droge. Ukupno gledajući, procjenjuje se da je pola milijuna rizičnih konzumenata opioida u Europskoj uniji primilo neki oblik terapije opioidnim agonistima, koji je i dalje glavni farmakološki pristup tretmanu za osobe ovisne o opioidima i može se kombinirati s psihosocijalnim intervencijama.
Ciljevi i ishodi tretmana mogu se znatno razlikovati ovisno o vrsti intervencije i potrebama konzumenata. Ciljevi tretmana mogu biti u rasponu od apstinencije ili ublažavanja konzumacije nedopuštenih droga do sprječavanja štetnih posljedica, društvene reintegracije i oporavka.
U nedavnim smjernicama EUDA-e i ECDC-a o sprječavanju i kontroli zaraznih bolesti među intravenskim konzumentima droge preporučuje se terapija opioidnim agonistima i u zajednici i u zatvorima kako bi se spriječio prijenos HCV-a i HIV-a te doprinijelo smanjenju rizičnog ponašanja i učestalosti injektiranja. U smjernicama se preporučuje i osiguranje sterilne opreme za injektiranje zajedno s terapijom opioidnim agonistima kako bi se maksimalno povećala pokrivenost i učinkovitost intervencija među intravenskim konzumentima opioida (vidjeti i Intravenska konzumacija droga – trenutačno stanje u Europi i Zarazne bolesti povezane s konzumacijom droga – trenutačno stanje u Europi).
Međutim, i dalje postoje razlike među državama kad je riječ o okruženju i obliku u kojem se pruža terapija te u mjeri u kojoj je dostupna terapija opioidnim agonistima dovoljna za zadovoljavanje potreba onih kojima je potreban taj oblik skrbi. Terapija opioidnim agonistima i dalje je nedostatna i ispod razine koju preporučuje SZO u nekim državama članicama EU-a, u kojima je zabilježena visoka prevalencije rizične konzumacije opioida (vidjeti Ključni podatci i trendovi).
Ravnoteža između pružanja usluga u izvanbolničkom i bolničkom okruženju u okviru nacionalnih sustava tretmana znatno se razlikuje među državama. Otprilike 13 % tretmana ovisnosti u Europi osigurava se u bolničkom okruženju, uglavnom u rezidencijalnim centrima za bolnički tretman, kao što su psihijatrijske bolnice, ali i u terapijskim zajednicama i u nekim državama u specijaliziranim rezidencijalnim centrima za tretman u zatvorima. Međutim, terapija opioidnim agonistima u pravilu se nudi u izvanbolničkom okruženju. To mogu biti centri za specijalizirani tretman ovisnosti o drogama, lako dostupne agencije i centri za primarnu zdravstvenu skrb, što može uključivati ordinacije liječnika opće prakse. Neke su zemlje uvele i fleksibilnije mogućnosti izvanbolničkog tretmana tijekom pandemije bolesti COVID-19, a mnoge od njih još su na snazi. Osim toga, mali broj zemalja počeo je pružati i nove tretmane, kao što su formulacije buprenorfina s produljenim oslobađanjem, čime je osobama omogućeno održavanje terapije opioidnim agonistima injektiranjem jednom mjesečno. Iako je potrebno više istraživanja, novi dokazi upućuju na to da taj način može ublažiti pritisak na liječnike koji propisuju lijek, smanjenjem broja posjeta potrebnih pojedinom konzumentu i proširiti mogućnost terapije na ruralna ili udaljena područja. Raznolikost pružatelja usluga, bez obzira na lijekove, predstavlja izazov za praćenje terapije opioidnim agonistima i značajki konzumenata. U nekim zemljama smanjuje se broj osoba koje rade na tretmanima ovisnosti, pri čemu se određeno osoblje za tretman, kao što su liječnici opće prakse, ne zamjenjuje jer odlaze u mirovinu ili iz službe, što potencijalno dovodi u pitanje sposobnost sustava da osigura potrebne tretmane.
Konzumenti uključeni u tretman ovisnosti o opioidima imaju složenije potrebe
Dugoročna priroda problema s opioidima naglašava se u dostupnim podatcima o karakteristikama osoba uključenih u terapiju opioidnim agonistima. Podatci upućuju i na to da su europski konzumenti koji imaju probleme s heroinom sve stariji. To je vidljivo iz činjenice da je gotovo 70 % konzumenata na terapiji opioidnim agonistima sada u dobi od 40 godina ili starije, dok je manje od 10 % njih mlađe od 30 godina. To ima važne posljedice za pružanje usluga i troškove, pri čemu pružatelji usluga moraju odgovoriti na složeniji skup potreba za zdravstvenom skrbi u populaciji koja postaje sve ranjivija. Važno je uzeti u obzir potrebu da se omogući postojanje učinkovitih mehanizama upućivanja na službe koje su u većoj mjeri opće i koje osiguravaju tretmani i za druge probleme starije populacije. To postaje sve potrebnije kako bi se podržalo starije osobe uključene u tretman ovisnosti, kojima je potrebna gerijatrijska skrb zbog dugoročnih učinaka konzumacije nedopuštenih droga, duhana i alkohola na njihovo fizičko zdravlje. U okviru tretmana za te marginalizirane skupine mora se odgovoriti i na složen i često dugogodišnji skup problema povezanih s psihičkim zdravljem, socijalnom izolacijom, zapošljavanjem i stanovanjem. Razvoj integriranih i multidisciplinarnih usluga skrbi prilagođenih dobi za tu skupinu i dalje će biti važan čimbenik u politici i osiguranju skrbi s obzirom na to da se demografija konzumacije opioida u Europi i dalje mijenja.
Istodobna konzumacija više tvari i pojava novih, iznimno potentnih sintetičkih opioida na lokalnim tržištima droga mogu povećati rizike od konzumacije opioida, osobito za starije osobe i one sa složenim potrebama za zdravstvenom skrbi. U slučajevima gdje iznimno potentni novi sintetički opioidi postaju etablirani na nekim tržištima droga, potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdilo jesu li potrebne prilagodbe da se osigura optimalna terapija opioidnim agonistima. Izražava se zabrinutost zbog kontinuirane prisutnosti fentanila, karfentanila i nitazena u nekim europskim zemljama. Osim toga, razvoj stanja u pogledu krijumčarenja heroina u Europu iz Afganistana doveo je do dodatne nesigurnosti u procjeni europskih tržišta droga. Ako se smanji dostupnost heroina u Europi, jedna posljedica može biti veća potreba za skrbi među osobama koje konzumiraju vrlo potentne opioide. To pak otvara pitanje dostupnih tretmana ovisnosti o drogama kako bi se pomoglo konzumentima koji ovise o takvim drogama. Iako klinička praksa u Americi nudi određene podatke o ulozi koju metadon i buprenorfin mogu imati u tretmanu populacije koja je prešla s heroina na fentanil, trenutačno ne postoje protokoli koji se temelje na dokazima. Potrebna je politička i financijska potpora za daljnja istraživanja, posebno nasumično kontrolirana ispitivanja, kako bi se utvrdila moguća korist od novih pristupa s postojećim lijekovima u sustavima za tretman ovisnosti.
Broj mlađih osoba koje primaju terapiju opioidnim agonistima i dalje je relativno nizak i stabilan. To se može objasniti nižim postotkom započinjanja konzumacije opioida među mladima i sve starijim skupinama konzumenata uključenih u terapiju opioidnim agonistima. Međutim, u nekim zemljama, uključujući Njemačku, Austriju i Finsku, prijavljen je relativno velik udio slučajeva predoziranja sa smrtnim ishodom povezanih s opioidima među osobama mlađima od 30 godina, što može upućivati na to da i dalje postoje prepreke u pogledu pristupa terapiji opioidnim agonistima za tu dobnu skupinu (vidjeti Smrtni slučajevi uzrokovani konzumacijom droga – trenutačno stanje u Europi). Izazovi u tom pogledu mogu uključivati niske stope zadržavanja na tretmanu među mladima, negativnu percepciju terapije opioidnim agonistima, nevoljkost za propisivanje tretmana među nekim pružateljima usluga i nepostojanje okruženja za tretman prilagođenih dobi.
Više informacija o zdravstvenim i socijalnim odgovorima na konzumaciju opioida, uključujući među starijim osobama, dostupno je u EUDA-inim Zdravstvenim i socijalnim odgovorima na probleme povezane s drogama: europski vodič.
Ključni podatci i trendovi
Broj osoba uključenih u tretman
- Općenito je terapiju opioidnim agonistima primilo više od polovine procijenjenih 860 000 rizičnih konzumenata opioida u Europskoj uniji u 2023., što je procijenjeno na 511 000 (523 000, uključujući Norvešku i Tursku) (slika 12.1.). Međutim, postoje razlike među zemljama. U zemljama za koje postoje podatci za razdoblje od 2012. ili 2013. koji mogu poslužiti za usporedbu, uglavnom je zabilježen porast razine pokrivenosti. Međutim, razina pružanja usluga i dalje je niska i nedostatna u nekim državama za koje se procjenjuje da u njima postoji znatan broj rizičnih konzumenata opioida, kao što su Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska i Slovačka (slika 12.2.).
- Podatci iz država koje su dosljedno izvješćivale o konzumentima koji su primali terapiju opioidnim agonistima u razdoblju od 2013. do 2023. pokazuju općenito stabilan trend u razini tretmana tijekom tog razdoblja, uz male fluktuacije u broju konzumenata koji primaju tu terapiju. Razlozi za tu stabilnost su različiti. U državama s široko dostupnom terapijom to često može odražavati kroničnu, recidivnu prirodu ovisnosti o opioidima i potrebu za terapijom tijekom duljeg razdoblja. U drugim zemljama (npr. u Latviji), može biti odraz malog kapaciteta terapijskih sustava.
- U nekim je državama porastao broj osoba koje su primale terapiju opioidnim agonistima, što odražava dostupniju terapiju, pri čemu je 10 država prijavilo povećanje u razdoblju od 2018. do 2023., uključujući Finsku (75 %), Poljsku (50 %), Cipar (20 %), Švedsku (16 %) i Maltu (15 %).
#EMBED-edr25-oat-figure-12.1#
#EMBED-edr25-oat-figure-12.2#
Načini uključivanja u tretman
- Samostalno prijavljivanje u program tretmana ovisnosti i dalje je najčešći način uključivanja u specijalizirani tretman ovisnosti za konzumente opioida. Ovakav oblik upućivanja na tretman, koji obuhvaća i upućivanje na koje potiču članovi obitelji ili prijatelji, karakterističan je za oko dvije trećine (64 %) konzumenata s opioidima kao glavnom drogom s kojom imaju problem, koji su započeli specijalizirani tretman ovisnosti 2023. u Europi. Gotovo petinu (23 %) konzumenata na tretman su uputile zdravstvene i obrazovne službe i službe za socijalnu skrb, uključujući druge centre za tretman ovisnosti, dok je 7 % njih bilo upućeno putem kaznenopravnog sustava.
Lijekovi koji se koriste za terapiju opioidnim agonistima
- U 2023. 25 zemalja prijavilo je da u okviru terapije opioidnim agonistima nude više vrsta lijekova. Metadon je lijek koji se najčešće propisuje, a prima ga više od polovine (55 %) osoba uključenih u terapiju opioidnim agonistima diljem Europe. Dodatnih 35 % prima lijekove na bazi buprenorfina, koji je glavni lijek za tretman u devet zemalja. Ostale tvari, kao što su sporo otpuštajući morfin ili diacetilmorfin (heroin), propisuju se tek povremeno, a procjenjuje se da ih u Europi uzima oko 10 % osoba na terapiji opioidnim agonistima. Sedam zemalja prijavilo je neke terapije uz pomoć heroina, ako se uzme u obzir prekinute pilot-projekte.
- Pet zemalja izvješćuje o konzumaciji novijih pripravaka buprenorfina: otopine za injektiranje s produljenim oslobađanjem i potkožnog implantata. Te su pripreme dobile odobrenje za stavljanje u promet koje je bilo na snazi u cijeloj Europskoj uniji 2018. odnosno 2019.
Mogućnosti alternativnog tretmana
- Iako su manje uobičajene od terapije opioidnim agonistima, mogućnosti alternativnog tretmana za konzumente opioida dostupne su u svim europskim državama. U 11 država za koje su dostupni podatci za 2023., između 3 % i 47 % svih konzumenata opioida na tretmanu prima intervencije koje nisu klasificirane kao terapija opioidnim agonistima, kao što su medicinski potpomognuta detoksifikacija i izvanbolničke ili bolničke intervencije usmjerene na apstinenciju.
Izvorni podatci
Podatci u infografikama i grafikonima na ovoj stranici nalaze se u nastavku.
Potpuni skup izvornih podataka za Europsko izvješće o drogama 2025., uključujući metapodatke i metodološke bilješke, dostupan je u našem katalogu podataka.
Podskup tih podataka, koji se koristi za izradu infografika, grafikona i sličnih elemenata na ovoj stranici, nalazi se u nastavku.
