Intravenska konzumacija droga u Europi – trenutačno stanje (Europsko izvješće o drogama 2025.)

Unatoč kontinuiranom smanjenju intravenske konzumacije droga tijekom proteklog desetljeća u Europskoj uniji, ta vrsta konzumacije nedopuštene droge i dalje uzrokuje nerazmjerno puno akutnih i kroničnih štetnih posljedica za zdravlje. Na ovoj se stranici nalazi najnovija analiza intravenske konzumacije droga u Europi, uključujući ključne podatke o prevalenciji na nacionalnoj razini i među konzumentima uključenih u specijalizirani tretman, kao i uvide iz studija o analizi tragova u špricama i drugo.

Ova je stranica dio Europskog izvješća o drogama 2025., EUDA-ina godišnjeg pregleda stanja u području droga u Europi.

Table of contents/Search

Table of contents/Search

Search within the book

Operator

Any match

Exact term match only

Select any filter and click on Search to see results

Close

Posljednji put ažurirano: 5. lipnja 2025.

Raznolikost injektiranih droga i konzumacija više tvari uzrokuju zdravstvene rizike

Čini se da se silazni trend intravenske konzumacije droga među osobama prvi put uključenima u tretman u službama za tretman ovisnosti u Europskoj uniji tijekom proteklog desetljeća usporio 2023. Intravenska konzumacija i dalje je odgovorna za nerazmjernu razinu akutnih i kroničnih štetnih posljedica za zdravlje povezanih s konzumacijom nedopuštenih droga. Procjenjuje se da je pola milijuna Europljana injektiralo nedopuštenu drogu tijekom protekle godine. Time se naglašava razmjer stalnih izazova u tom području i činjenica da je ublažavanje štetnih posljedica povezanih s intravenskom konzumacijom droga i dalje važan prioritet javnog zdravstva.

Intravenski konzumenti droga izloženi su većem riziku od zaraze virusima koji se prenose krvlju, uključujući HIV i viruse hepatitisa B i C, ili od smrti zbog predoziranja drogom. Intravenska konzumacija također može pogoršati druge postojeće zdravstvene probleme ili uzrokovati apscese, septikemiju i oštećenje živaca. Povijesno gledano heroin je bio glavna droga koja se intravenski konzumirala u Europi, no to se posljednjih godina mijenja. Danas se sve više injektiraju i druge droge, uključujući kokain, amfetamine, sintetičke katinone, lijekove za terapiju opioidnim agonistima i razne nove psihoaktivne tvari, same ili u kombinaciji s drugim drogama. Iako je poznato da postoje znatne razlike u intravenskoj konzumaciji među državama, nedavne studije tragova u špricama također pokazuju da mogu postojati znatne razlike u intravenskoj konzumaciji droga među različitim lokacijama unutar jedne države.

U tragovima u špricama obično se pronalazi više tvari, koje često uključuju i stimulanse i opioidne droge, a kombinirana konzumacija droga može povećati rizik od predoziranja drogom. Osim toga, u tragovima u špricama otkriveni su i razni lijekovi, kao što su benzodiazepini, pregabalin i metilfenidat, kao i anestetik benzokain te pirolidon ili nootropik piracetam. Neki se mogu upotrebljavati kao primjese bez znanja konzumenata. Stoga je izgledno da će prepoznavanje složenosti intravenske konzumacije droga u Europi i značaja kombinirane konzumacije droga u tom kontekstu imati važne implikacije za razumijevanje štetnih posljedica povezanih s tim načinom konzumacije kao i za osmišljavanje intervencija za njihovo ublažavanje.

Injektiranje stimulansa kao što su kokain i sintetički katinoni obično je povezanije s obrascima učestalije konzumacije te se povezuje s lokalnim izbijanjem zaraze HIV-om u posljednjih deset godina u Europi. Češći obrasci intravenske konzumacije mogu dovesti i do većeg rizika od ponovne zaraze virusom hepatitisa C (HCV), što predstavlja potencijalni izazov za pozitivan učinak liječenja HCV-a, koji sada bilježe neke zemlje (vidjeti i Zarazne bolesti povezane s konzumacijom droga – trenutačno stanje u Europi). Injektiranje metamfetamina nosi slične rizike, a ta je droga tijekom 2023. i dalje u velikoj mjeri otkrivana u upotrijebljenim špricama u gradovima diljem Europe, uključujući Atenu, Barcelonu, Madrid, Prag i Tallinn. To je razlog za zabrinutost jer niz naznaka i dalje upućuje na to da intravenska kombinacija stimulansa postaje sve češći trend među intravenskim konzumentima droga. Osim toga, intravenski konzumenti droge mogu kao zamjenske tvari konzumirati stimulanse ako su opioidi, kao što je heroin, nedostupni.

Postoje brojni dugoročni rizici povezani s injektiranjem otopljenih tableta i kapsula za medicinske potrebe te crack kokaina, uključujući oštećenje krvnih žila i infektivni endokarditis te druge bakterijske infekcije. Dodatnu zabrinutost izaziva dostupnost vrlo potentnih sintetičkih opioida, kao što su fentanil i njegovi derivati te opioidi benzimidazola (nitazeni), a rizici od predoziranja sa smrtnim ishodom vjerojatno su veći kada se takve tvari injektiraju.

Uz tretmane ovisnosti o drogama, intervencije za ublažavanje štetnih posljedica, kao što je podjela sterilnog pribora za injektiranje, i dalje su među najčešćim javnozdravstvenim mjerama usmjerenima na rizike povezane s intravenskom konzumacijom droga. Iako su prema međunarodnim standardima takve intervencije u Europi relativno dobro razvijene, jasno je i da se neke države članice EU-a suočavaju s izazovima u pogledu osiguranja dostatne pokrivenosti i pristupa intervencijama kojima se potiču ublažavanje štetnih posljedica i tretmani ovisnosti za intravenske konzumente droga. Na primjer, postoji zabrinutost manjeg opsega osiguranja sterilnih šprica, koje se u nekim slučajevima i smanjuju, a koje su zabilježene u Bugarskoj, Hrvatskoj, Litvi, Mađarskoj, Malti, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj, u usporedbi s drugim državama članicama EU-a s usporedivim procjenama intravenske konzumacije droga (vidjeti i Zarazne bolesti povezane s konzumacijom droga – trenutačno stanje u Europi). Glavni naglasak mnogih intervencija u tom području bio je na potrebi za smanjenjem rizika od razvoja zaraznih bolesti koje se prenose krvlju. To je pitanje i dalje važno, no postoji veća svijest o tome da je potrebno učiniti više kako bi se smanjio broj smrtnih slučajeva zbog predoziranja i širi raspon štetnih posljedica za zdravlje povezanih s intravenskom konzumacijom droga. Forenzička i toksikološka analiza pošiljaka droga za koje se sumnja da sadržavaju vrlo potentne tvari (npr. nitazene), u kombinaciji s brzim obavješćivanjem o riziku, važan je dio cjelokupnog pristupa sprječavanju predoziranja i potrebno ga je poboljšavati. Druge intervencije usmjerene na te ishode, uključujući davanje naloksona za kućnu konzumaciju i prostorije za konzumaciju droga, općenito su slabije razvijene, zbog čega je to i dalje važno područje za ulaganja i razvoj usluga.

Promjenjivi obrasci intravenske konzumacije droga, sve veća raznovrsnost tvari te prikladnost vrste i razine postojećih odgovora i dalje su ključna pitanja i za službe koje prve dolaze u kontakt s osobama kojima je potrebna pomoć i za oblikovatelje politika u Europskoj uniji. Budući da se intravenska konzumacije droga nastavlja mijenjati te sada obuhvaća i okupljališta konzumenata droge, prvenstveno opioida i stimulansa, u kojima sudjeluju marginalizirane osobe koje injektiraju droge, kao i konzumaciju tvari kao što su metamfetamin i katinoni u nekim okruženjima i podskupinama, učinkovit odgovor na rizik koji predstavlja intravenska konzumacija droga postao je hitniji i složeniji izazov.

Ključni podatci i trendovi

Prevalencija intravenske konzumacije droga

• Procjene intravenske konzumacije droga kreću se od 0,1 na 1000 stanovnika u Nizozemskoj do 10 na 1000 stanovnika u Estoniji, a posebno visoke razine prijavljene su i u Finskoj (7,4 na 1000), Češkoj (6,1 na 1000), Latviji (6,1 na 1000) i Litvi (4,6 na 1000) (slika 9.1a.).
• Opioidi su prijavljeni kao glavne droge koje se intravenski konzumiraju u većini (20) od 24 države za koje su dostupni podatci za konzumente uključene u tretman u 2023. Međutim, podatci lako dostupnih službi i analiza tragova u špricama iz projekta ESCAPE naglašavaju sve veću ulogu koju stimulansi imaju u intravenskoj konzumaciji droga, što se uglavnom događa u okviru obrazaca istodobne konzumacije više tvari.
• Najveći procijenjeni broj intravenskih konzumenata droga u Europskoj uniji prijavljen je u zemljama s najvećim brojem stanovnika: Njemačkoj (107 316), Italiji (105 652) i Francuskoj (96 531) (slika 9.1b.).
• Ukupna prevalencija intravenske konzumacije droga u Europskoj uniji procjenjuje se na 1,8 slučajeva na 1000 stanovnika u dobi od 15 do 64 godine (slika 9.1.). U skladu s time, procjenjuje se da je 2023. u Europskoj uniji bilo 520 000 osoba koje intravenski konzumiraju drogu ili njih 528 000 ako se uključi i Norveška.

Intravenska konzumacija droga među konzumentima uključenima u specijalizirani tretman

• Na temelju podataka iz 24 zemlje u kojima su dostupni povijesni podatci, među osobama koje su 2023. prvi put uključene u specijalizirani tretman ovisnosti i koje su navele da im je heroin primarna droga, njih 18 % prijavilo je intravensku konzumaciju kao glavni način primjene, što je stabilna brojka u usporedbi s 2022., ali smanjenje u odnosu na 33 % u 2013. U toj skupini razina intravenske konzumacije varira među državama, od manje od 10 % u Španjolskoj i Portugalu do 60 % ili više u Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Rumunjskoj i Slovačkoj.
• Dostupni podatci upućuju na to da je intravensku konzumaciju kao glavni način primjene navelo manje od 1,5 % konzumenata prvi put uključenih u tretman ovisnosti zbog problema s kokainom, 2 % konzumenata prvi put uključenih u tretman ovisnosti zbog problema s amfetaminom i 5 % konzumenata prvi put uključenih u tretman kojima su primarne droge metamfetamini. Treba napomenuti da se u Slovačkoj nalazi gotovo 60 % osoba prvi put uključenih u tretman zbog problema s metamfetaminom koje su prijavile intravensku konzumaciju kao glavni način primjene.
• Uzimajući u obzir sve četiri glavne droge koje se konzumiraju intravenski, intravenska konzumacija kao glavni način primjene među osobama prvi put uključenima u tretman u Europi smanjila se na 5 % u 2023. (6 % u 2022.) nakon višegodišnjeg trenda opadanja s 8 % u 2018. (slika 9.2.).

Analiza tragova u špricama

Cilj programa ESCAPE, Europske inicijative za prikupljanje i analizu šprica, jest utvrditi raspon tvari koje konzumiraju intravenski konzumenti u 19 gradova u Europskoj uniji i Norveškoj. Iako nisu reprezentativni na nacionalnoj razini, podatci upućuju na raznoliku dinamiku konzumacije droga na lokalnoj razini, a ne odražavaju stanje na nacionalnoj razini.

Raznolikost injektiranih tvari

• Kao i prethodnih godina, rezultati za 2023. pokazali su da je u iskorištenim špricama u uključenim gradovima otkrivena velika raznolikost tvari (slika 9.3.), što odražava lokalna tržišta i različite podskupine osoba koje konzumiraju drogu.
• Ukupno 3276 iskorištenih šprica bilo je pozitivno na barem jednu kategoriju droga u gradovima koji su sudjelovali.
• Otkrivena je ukupno 91 zasebna tvar iz 15 kategorija droga.
• Otkriveno je još 39 tvari koje su klasificirane kao primjese (11) ili metaboliti i proizvodi razgradnje (28).

Kombinacija tvari

• Polovina šprica sadržavala je tragove dviju ili više kategorija droga, što može upućivati na to da osobe koje injektiraju droge često injektiraju više tvari ili da se šprice ponovno koriste.
• Najčešća kombinacija droga u špricama bila je mješavina stimulansa i opioida: heroin i kokain (Amsterdam, Atena, Barcelona, Köln, Dublin, Heraklion, Madrid, Patras, Solun); heroin i amfetamin (Oslo); buprenorfin/heroin i metamfetamin (Prag); metadon i kokain (Split); nitazeni i kokain (Riga).
• Iznimke su bile Budimpešta (sintetički katinoni i amfetamini), Helsinki (buprenorfin i benzodiazepini), Klaipeda (karfentanil i metadon), Pariz (kokain i sintetički katinoni), Tallinn (amfetamin i metamfetamin) i Vilnius (karfentanil i testosteron).

Opioidi

• S obzirom na stalnu dostupnost na lokalnim tržištima droga, heroin je i dalje bio najčešće otkrivena droga u špricama u 6 od 19 gradova (Dublin 99 %; Atena 92 %; Köln 70 %; Oslo 68 %; Heraklion 47 %; Amsterdam 43 %). Osim toga, ta je droga otkrivena u više od 50 % šprica u Barceloni (58 %) i Solunu (52 %).
• Karfentanil, derivat fentanila, obično se nalazio u špricama u litavskim gradovima Vilniusu (95 %) i Klaipedi (29 %) te u manjoj mjeri u Rigi (6 %) u susjednoj Latviji.
• Nitazeni, skupina potentnih novih sintetičkih opioida, otkriveni su u Rigi (metonitazen, 66 %; izotonitazen, 41 %) i Tallinnu (protonitazen, 33 %; metonitazen, 12 %; izotonitazen, 6 %). Uz nitazene u tragovima u špricama ponekad su pronađene i druge tvari, kao što su amfetamin i metadon u Tallinnu te kokain i metadon u Rigi.
• Buprenorfin je često otkriven u Patrasu (58 %), Helsinkiju (39 %), Pragu (37 %) i Heraklionu (32 %), dok je metadon često otkriven u špricama u Splitu (83 %), Klaipedi (54 %), Dublinu (42 %) i Rigi (39 %).
• Tramadol je otkriven u 17 % šprica u Ateni, a morfin je otkriven u 7 % šprica u Parizu.

Stimulansi

• Kokain je otkriven u više od 50 % šprica u 6 od 19 gradova (Dublin 90 %; Barcelona 89 %; Solun 73 %; Riga 64 %; Köln 62 %; Madrid 56 %).
• Sintetički katinoni često su otkriveni u Budimpešti (69 %), Parizu (65 %), Madridu (46 %) te u manjoj mjeri u Amsterdamu (15 %) i Helsinkiju (14 %). U gradovima sudionicima utvrđeno je ukupno 13 različitih katinona, od kojih su najčešće otkriveni 3-CMC, N-etilnorpentedron, mefedron, 4-CMC i alfa-PVP.
• Metamfetamin je otkriven u većini šprica u Pragu (66 %), u četvrtini šprica u Ateni (25 %) te u više od 10 % šprica u Madridu (19 %), Tallinnu (12 %) i Barceloni (11 %).
• Amfetamin je otkriven u većini šprica u Tallinnu (67 %) i Oslu (52 %) te u 20 % ili više šprica u Splitu (26 %), Helsinkiju (23 %) i Budimpešti (20 %).

Benzodiazepin i drugi lijekovi

• Benzodiazepini su otkriveni u 37 % šprica u Helsinkiju (alprazolam, midazolam) te u 10 % šprica u Ateni i Dublinu (alprazolam, diazepam).
• Pregabalin (antikonvulziv) pronađen je u 16 % šprica u Dublinu te u nižim razinama u Heraklionu (5 %), Ateni (1 %) i Solunu (<1 %), dok je benzokain (anestetik) otkriven u 12 % šprica u Dublinu.
• Piracetam (koji se konzumira za poboljšanje kognitivnih sposobnosti) otkriven je u 52 % šprica u Barceloni.
• Metilfenidat (stimulativni lijek za liječenje ADHD-a) pronađen je u 15 % šprica u Kölnu.
• Testosteron je otkriven u špricama iz Vilniusu (13 %) i Klaipedi (8 %).

Dodatne informacije nalaze se u Zarazne bolesti povezane s konzumacijom droga: zdravstveni i socijalni odgovori.

Izvorni podatci

Podatci u infografikama i grafikonima na ovoj stranici nalaze se u nastavku.

Potpuni skup izvornih podataka za Europsko izvješće o drogama 2025., uključujući metapodatke i metodološke bilješke, dostupan je u našem katalogu podataka.

Podskup tih podataka, koji se koristi za izradu infografika, grafikona i sličnih elemenata na ovoj stranici, nalazi se u nastavku.