Zarazne bolesti povezane s konzumacijom droga – trenutačno stanje u Europi (Europsko izvješće o drogama 2025.)
Intravenski konzumenti droge izloženi su riziku od zaraze zbog dijeljenja pribora za konzumaciju droge. Na ovoj se stranici nalazi najnovija analiza zaraznih bolesti povezanih s konzumacijom droga u Europi, uključujući ključne podatke o infekciji HIV-om te virusima hepatitisa B i C.
Ova je stranica dio Europskog izvješća o drogama 2025., EUDA-ina godišnjeg pregleda stanja u području droga u Europi.
Posljednji put ažurirano: 5. lipnja 2025.
Zarazne bolesti povezane s konzumacijom droga i dalje su izazov
Intravenski konzumenti droge izloženi su riziku od infekcija virusom hepatitisa B i C (HBV i HCV) i virusom humane imunodeficijencije (HIV), zbog dijeljenja pribora za konzumaciju droga. Te infekcije mogu uzrokovati kronične bolesti koje mogu dovesti do teških štetnih posljedica za zdravlje, među ostalim i do smrti.
Nedostaci u smislu ublažavanja štetnih posljedica i konzumacije stimulansa otežavaju postizanje ciljeva održivog razvoja za HIV u EU-u
Nove obavijesti o HIV-u pokazatelj su razine prijenosa virusa i odgovarajuće razine potrebnih intervencija za prevenciju. Iako se ukupan broj obavijesti o HIV-u u Europskoj uniji povezanih s intravenskom konzumacijom droga 2023. smanjio na 980 (1088 u 2022.), stopa obavješćivanja od 2,18 na milijun stanovnika ostala je na razinama prije pandemije bolesti COVID-19 (slika 10.1.). To djelomično može biti posljedica povratka na prethodnu razinu usluga, čemu je možda doprinijelo i veće kretanje osoba s poznatom dijagnozom HIV-a u europskim zemljama nakon ruske invazije na Ukrajinu. Te podatke treba tumačiti uz oprez jer ne upućuju nužno na više novih infekcija ni ne dovode nužno u pitanje dugoročni pad broja prijavljenih slučajeva HIV-a.
Pristupi za ublažavanje štetnih posljedica smatraju se ključnima za ublažavanje prijenosa HIV-a među osobama koje injektiraju drogu, posebno stoga što osiguravaju sterilni pribor za injektiranje, među ostalim u zatvorima i putem ljekarni. Međutim, zbog nekoliko problema potrebno je uložiti novi napor unutar Europske unije kako bi se poboljšale usluge za suzbijanje tereta zaraznih bolesti i održala postignuća ostvarena u odnosu na prijenos HIV-a u ranijim godinama. Među njima su smanjenje dostupnosti sterilnog pribora za intravensku konzumaciju u nekim zemljama i neodgovarajuća geografska pokrivenost. Dostupni podatci pokazuju da je u dvije trećine država članica EU-a godišnji prosječni broj sterilnih šprica distribuiranih po osobi koja injektira drogu i dalje ispod cilja SZO-a te se u nekim slučajevima smanjio (slika 10.2.). Osim toga, geografska pokrivenost (slika 10.3.) dostupnih sterilnih šprica i dalje je neodgovarajuća u nekoliko zemalja, uključujući Bugarsku, Hrvatsku, Cipar, Litvu, Mađarsku, Maltu, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku. U Bugarskoj, gdje i dalje postoje poteškoće u financiranju i nabavi u području prevencije, službe za tretman ovisnosti prijavile su znatno povećanje zaraze HIV-om koja ukazuje na prevalenciju HIV-a među intravenskim konzumentima droga, koja je 2023. dosegla 16 % u glavnom gradu Sofiji. Osim toga, Europa i dalje bilježi veću dostupnost različitih stimulansa, uključujući kokain, amfetamin, sintetičke katinone i, u manjoj mjeri, metamfetamin. Injektiranje stimulansa povezano je s učestalijim i štetnijim obrascima intravenske konzumacije droga. Tijekom posljednjeg desetljeća u Europi je zabilježeno najmanje sedam dokumentiranih slučajeva HIV-a koji su se mogli pripisati intravenskoj konzumaciji stimulansa (slika 10.4.). S obzirom na to da se dostupnost stimulansa i dalje povećava, rizik od novog izbijanja zaraznih bolesti povećava izazove za prevenciju HIV-a koje predstavljaju dugotrajni problemi s opioidima u Europi. Konačno, iskustva Europe sa slučajevima HIV-a povezanima s injektiranjem stimulansa pokazala su da su potrebne relativno visoke razine usluga za ublažavanje štetnih posljedica kako bi se takvi događaji spriječili i obuzdali. Posljedica toga jest da su zemlje s neodgovarajućom razinom usluga s obzirom na veličinu njihovih procijenjenih problema u pogledu intravenske konzumacije droga i dalje izloženije mogućim pojavama HIV-a.
Osim pripravnosti na izbijanje zaraznih bolesti, upućivanje na tretman svih osoba koje konzumiraju droge, koje su HIV-pozitivne, i dalje je izazov u Europskoj uniji. Procjene iz istraživanja seroprevalencije provedenih od 2021. do 2023. pokazale su prevalenciju HIV-a među intravenskim konzumentima droga višu od 15 % u Estoniji, Grčkoj, Latviji, Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj. Ciljevi SZO-a u pogledu kontinuirane skrbi među osobama koje žive s HIV-om uključuju testiranje 95 % osoba koje žive s HIV-om, antiretrovirusnu terapiju za 95 % tih osoba i virusnu supresiju do 2030. za 95 % osoba, kako bi se podržalo postizanje ciljeva održivog razvoja. U 2023. države članice EU-a prijavile su 186 obavijesti o AIDS-u povezanih s intravenskom konzumacijom droga (0,41 na milijun stanovnika), što upućuje na kasnu dijagnozu zaraze HIV-om, slab pristup tretmanu ili izlazak iz tretmana u nekih bolesnika, što pridonosi bolesti i smrti koje se mogu spriječiti. Stope obavijesti o AIDS-u povezanih s intravenskom konzumacijom droga bile su više od 1 na milijun u Bugarskoj, Grčkoj, Cipru, Latviji, Litvi i Rumunjskoj, što upućuje na velike neadekvatan kontinuitet skrbi o toj ključnoj populaciji kad je riječ o HIV-u.
Smanjenje kronične zaraze HCV-om povezane s drogama na razini grada
U Europi su intravenski konzumenti droga u velikoj mjeri opterećeni i kroničnim virusnim hepatitisom, a intravenska konzumacija droga i dalje je najčešći čimbenik rizika za nove dijagnoze HCV-a. Nedavno istraživanje pokazalo je da je najmanje 36 % ukupne prevalencije kroničnog HCV-a u državama članicama EU-a, Norveškoj i Islandu povezano s intravenskom konzumacijom droga. Postoje i dokazi da usluge za ublažavanje štetnih posljedica, kao što su programi podjele igala i šprica, kao i terapija opioidnim agonistima, mogu ublažiti rizik od prijenosa HCV-a. Kao što je prethodno navedeno, pokrivenost i pristup tim intervencijama znatno se razlikuju među europskim državama (slika 10.3.). Pri otklanjanju štetnih posljedica povezanih s infekcijom HCV-om važno je identificirati pojedince kronično zaražene virusom jer kod njih postoji rizik od ciroze i raka. Ujedno mogu prenijeti virus drugima dijeljenjem pribora za intravensku konzumaciju koji je bio u dodiru s njihovom krvi. Međutim, u mnogim državama postoje prepreke za primjenu testiranja i liječenja HCV-a što za posljedicu može imati da se mnoge infekcije HCV-om ne dijagnosticiraju i ne liječe.
Vremenski trendovi prevalencije virusne ili aktivne infekcije HCV-om među intravenskim konzumentima droge korisni su za praćenje učinka prevencije i tretmana. EUDA prati napredak putem svojeg barometra iskorjenjivanja virusnog hepatitisa. Među zemljama koje izvješćuju EUDA-u, Španjolska, Švedska i Norveška imaju dokaze o znatnom smanjenju prevalencije virusnog HCV-a tijekom vremena, što je izmjereno prema HCV-RNA u okviru ispitivanja seroprevalencije na razini grada među intravenskim konzumentima droga koji koriste usluge za ublažavanje štetnih posljedica. U Stockholmu se smanjila sa 64 % u 2015. na 30 % u 2021., a u Madridu se smanjila s 41 % na 20 % u razdoblju od 2015. do 2022. Najveće smanjenje zabilježeno je u Oslu, gdje se smanjila sa 46 % u 2015. na 7 % u 2023., čime je postignut cilj smanjenja od 80 % koji je utvrdio SZO. U glavnom zatvoru u Luksemburgu, u okruženju u kojem je konzumacija droga uobičajeni izvor izloženosti HCV-u, prevalencija prema HCV-RNA tijekom pregleda pri prihvatu smanjila se s 10 % u 2015. na manje od 5 % u 2021. Ti ohrabrujući trendovi prijavljeni su u gradovima u kojima je za ključnu populaciju konzumenata droga primijenjen decentralizirani i integrirani pristup prevenciji, testiranju i tretmanu. Različiti aspekti tog pristupa, potvrđeni u zajedničkim smjernicama EUDA-e i ECDC-a (vidjeti u nastavku), prisutni su u gradovima, primjerice u Madridu gdje se omogućuje bolji pristup aktivnostima ublažavanja štetnih posljedica za osobe koje koriste usluge službi za informiranje te besplatno testiranje i personalizirane preporuke za skrb u slučaju bolničkog liječenja. U Stockholmu se, koliko god je to moguće, ponude za testiranje i tretman pripremaju na istoj lokaciji. Luksemburg nastoji osigurati da osobe kojima je postavljena dijagnoza dok su u zatvoru završe cijeli tretman i da su povezane sa zdravstvenim uslugama nakon puštanja na slobodu. Općenito, cilj je decentraliziranog i integriranog pristupa održati visoku razinu dostupnosti prevencije i ublažavanje štetnih posljedica kako bi se spriječile ponovne zaraze. Iako su za taj pristup potrebna dostatna financijska sredstva, on se smatra isplativim na mnogo načina jer može dugoročno spasiti živote i smanjiti opterećenje drugih resursa.
Skupine spolno prenosivih infekcija naglašavaju potrebu za integriranom skrbi za konzumente droga
Nedavno je među konzumentima droga u Luksemburgu otkriven sifilis, spolno prenosiva bakterijska infekcija. U razdoblju od studenoga 2023. do rujna 2024. otkrivena su ukupno 23 slučaja. Među tim je slučajevima bilo osam žena, od kojih su neke prijavile da su bile uključene u seksualni rad kako bi financirale konzumaciju droga, te su se smatrale marginaliziranima i nisu imale pristup uobičajenim zdravstvenim službama. Unatoč općenito visokoj razini usluga ublažavanja štetnih posljedica u Luksemburgu, pojava te skupine infekcija i njezina povezanost s konzumacijom droga naglašavaju ranjivost marginaliziranih skupina koje možda nisu u kontaktu sa službama. Također pokazuju i da je moguće da se skupina infekcija ne bi ni otkrila da nije provedeno istraživanje pojave slučajeva HIV-a. To pak povećava mogućnost postojanja sličnih skupina koje nisu otkrivene.
Kod drugih skupina konzumacija nedopuštenih stimulansa i drugih droga za grupne seksualne susrete, ponekad duljeg trajanja, u maloj podskupini muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima, poznata je pod nazivom „chemsex”. Droge povezane s tom praksom obuhvaćaju sintetičke stimulanse, depresore i disocijativne droge, pri čemu se mogu preklapati rizična konzumacija droga i rizično seksualno ponašanje, zbog čega je to važno područje djelovanje kako bi se ublažilo štetne posljedice. Rizična konzumacija nekih od tih droga, među ostalim injektiranjem, izlaže ljude riziku od zaraznih bolesti. To uključuje viruse prenosive krvlju, kao što su HIV i HCV, ali i druge bolesti kao što su majmunske boginje, šigeloza i hepatitis A, koje su otkrivene 2023. među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima u nekoliko država članica EU-a. Isto tako, konzumenti su izloženi većem riziku od akutne intoksikacije drogama i drugih zdravstvenih problema. Osobe koje na taj način konzumiraju droge često se ne prijavljuju kao korisnici u klinike za tretman ovisnosti o drogama, ali mogu biti u kontaktu s drugim službama, uključujući službe za spolno zdravlje.
Gdje je klinički primjereno, smjernicama EUDA-e i ECDC-a podržava se osiguranje pristupačne i dostupne preekspozicijske profilakse za prevenciju HIV-a za sve kojima je potrebna, uključujući osobe koje konzumiraju drogu, kao jedan element kombinacije preventivnih usluga. Međutim, dokazi o optimalnoj primjeni preekspozicijske profilakse za osobe koje injektiraju drogu još se prikupljaju. Smjernicama se podržava i pristup postekspozicijskoj profilaksi za HIV, ako je postojala mogućnost izloženosti. Lako dostupne službe koje nastoje pružiti preekspozicijsku i postekspozicijsku profilaksu često se suočavaju s poteškoćama u smislu financiranja tretmana, što može predstavljati izazov u pogledu napora koji se ulažu u suzbijanje ovisnosti, ako su takvi tretmani klinički indicirani.
Učinkoviti odgovori za ublažavanje štetnih posljedica za osobe izložene čimbenicima rizika povezanima s drogama i dalje predstavlja izazov te je potrebno osmisliti prilagođene intervencije. U Europi se tretmani za probleme s drogom i spolnim zdravljem obično financiraju odvojeno, imaju različite kriterije prihvatljivosti i rijetko se nalaze na istoj lokaciji. Zbog toga je teško ponuditi integriranu skrb osobama izloženima dvostrukim rizicima od nezaštićenih spolnih odnosa i rizične konzumacije droga u kontekstu konzumacije droga povezane sa spolnim odnosima.
Potrebna su veća ulaganja kako bi europske službe za droge ostvarile ciljeve SZO-a
Oblikovatelji politika EU-a obvezali su se na globalne strategije SZO-a u zdravstvenom sektoru radi iskorjenjivanja AIDS-a i epidemija virusnog hepatitisa te spolno prenosivih bolesti do 2030. Međutim, postizanje tih ciljeva i dalje zahtijeva veće ulaganje u usluge za ublažavanje štetnih posljedica, testiranja i uključivanje u tretman jer je pružanje tih usluga u mnogim državama i dalje nedostatno. Stoga su potrebni veći napori kako bi se spriječila buduća izbijanja zaraznih bolesti i smanjio prijenos infekcija, čime se smanjuje teret bolesti povezanih s HIV-om, HCV-om, HBV-om i drugim infekcijama među intravenskim konzumentima droge.
Zajedničkim smjernicama EUDA-e i ECDC-a o sprječavanju i kontroli zaraznih bolesti među intravenskim konzumentima droge podržava se provedba prilagođenih usluga za prevenciju, testiranje i tretman na razini zajednice. To uključuje testiranje izvan formalnih okruženja zdravstvene skrbi, primjerice u okviru službi za informiranje, te se naglašava kako je integriraniji pristup testiranju i uključivanju u skrb učinkovit način za smanjenje trajnih zdravstvenih nejednakosti. Uključivi pristupi za ublažavanje štetnih posljedica, posebno osiguranje sterilnog pribora za intravensku konzumaciju, među ostalim u zatvorima i putem ljekarni, smatraju se ključnima za ublažavanje prijenosa zaraznih bolesti među intravenskim konzumentima droga. Međutim, pokrivenost i pristup besplatnoj podjeli igala i šprica i dalje su neadekvatni u mnogim državama, pri čemu je samo 7 od 25 država s dostupnim podatcima 2023. ostvarilo ciljeve SZO-a u pogledu pružanja usluga (slika 10.2.). I dalje postoji potreba da oblikovatelji politika osiguraju financijska sredstva za preventivne službe koje rade s intravenskim konzumentima droga, kao ključni prioritet u području javnog zdravstva.
Slika 10.3. Dostupnost programa podjele igala i šprica u Europi na regionalnoj razini, u 2023. ili posljednjoj godini za koju su dostupni podatci
Podatci su na razini NUTS 2 ili 3. Za informacije o NUTS-u (statističkoj nomenklaturi prostornih jedinica) posjetite mrežno mjesto Eurostata. Manjak podataka na razinama NUTS 2 ili 3 ne znači da intervencija nije dostupna unutar države.
Ključni podatci i trendovi
HIV/AIDS
- U 2023. broj novih obavijesti o HIV-u povezanih s intravenskom konzumacijom droga u Europskoj uniji smanjio se na 980 (2,18 na milijun stanovnika), u usporedbi s 1088 prethodne godine (slika 10.5.).
- Irska, Grčka, Cipar, Latvija, Litva i Luksemburg prijavili su stopu obavijesti o HIV-u koji se može pripisati intravenskoj konzumaciji droga veću od 5 na milijun stanovnika.
- Novi slučajevi HIV-a povezani s intravenskom konzumacijom droga predstavljali su 5,6 % svih novih obavijesti s poznatim načinom prijenosa u 2023. Iste su godine slučajevi HIV-a povezani s intravenskom konzumacijom droga predstavljali više od 10 % novih obavijesti u Latviji (24 %), Litvi (19 %), Grčkoj (19 %), Austriji (14 %), Finskoj (12 %), Njemačkoj (11 %) i Norveškoj (11 %).
- U Europskoj uniji je 2023. prijavljeno 186 novih dijagnoza AIDS-a povezanih s intravenskom konzumacijom droga, s najvišom stopom prijavljivanja u Bugarskoj, Grčkoj, Cipru, Latviji, Litvi i Rumunjskoj.
HCV i HBV
- Šest europskih zemalja ima noviju podnacionalnu procjenu prevalencije aktivne infekcije HCV-om među osobama koje su intravenski konzumenti droge i pristupaju uslugama ublažavanja štetnih posljedica. Prevalencija aktivne infekcije HCV-om koja proizlazi iz ispitivanja seroprevalencije iznosila je od nešto manje od 7 % u Oslu (2023.) do 56 % u Tallinnu (2022.). Srednje razine zabilježene su u Madridu (2022.) na 20 % u Budimpešti (2021.) na 24 % u Bavarskoj (2022.) na 27 % i u Stockholmu (2021.) na 30 %.
- U četiri države članice EU-a 2023. zabilježeno je da se intravenski konzumenti droga suočavaju s kliničkim ili financijskim ograničenjima u pogledu pristupa liječenju HCV-a antivirusnim lijekovima izravnog djelovanja.
- Procjene infekcije HBV-om (mjereno prisutnošću površinskog antigena hepatitisa B), dobivene iz najnovijih istraživanja seroprevalencije među intravenskim konzumentima droge, bile su najviše u Mađarskoj (5,8 % u 2021.), Latviji (5,6 % u 2022.) i Rumunjskoj (5,6 % u 2023.).
- U 2023. 20 država članica EU-a imalo je politiku za suzbijanje virusnog hepatitisa koja je uključivala intravenske konzumente droge. Integriranje testiranja i liječenja HCV-a, HBV-a i HIV-a u službe za ublažavanje štetnih posljedica, tretman ovisnosti o drogama i zdravstvenu skrb u zatvorima ključno je za postizanje ciljeva kontinuirane skrbi za intravenske konzumente droga.
Dodatne detaljne informacije nalaze se u EUDA-inu dokumentu Zarazne bolesti povezane s konzumacijom droga: zdravstveni i socijalni odgovori.
Izvorni podatci
Potpuni skup izvornih podataka za Europsko izvješće o drogama 2025., uključujući metapodatke i metodološke bilješke, dostupan je u našem katalogu podataka.
Podskup tih podataka, koji se koristi za izradu infografika, grafikona i sličnih elemenata na ovoj stranici, nalazi se u nastavku.