Razumijevanje situacije u području droga u Europi 2025. – ključni razvoji događaja (Europsko izvješće o drogama 2025.)
Najnovijom analizom stanja u području droga u Europi koju je provela EUDA utvrđeno je da je tržište droga otporno i pod utjecajem trendova na globalnoj razini. Stalni zdravstveni i sigurnosni problemi koji nastaju zbog postojećih i novijih nedopuštenih droga, kao i njihovog kombiniranja, doprinose stvaranju zahtjevnog političkog konteksta za oblikovanje i provedbu učinkovitih odgovora na te probleme. U Europskom izvješću o drogama 2025. daje se kratki pregled situacije u području droga u Europi na temelju najnovijih dostupnih podataka. U ovom se uvodnom odjeljku iznosi kratak analitički komentar o pojedinim važnim pitanjima koja se trenutačno nalaze na dnevnom redu politike za suzbijanje zlouporabe droga u Europi.
Ova je stranica dio Europskog izvješća o drogama 2025., godišnjeg pregleda EUDA-e o situaciji u području droga u Europi.
Posljednji put ažurirano: 5. lipnja 2025.
Osiguravanje pripravnosti Europe za nove probleme povezane s drogama
Europsko tržište droga brzo se razvija jer i dobavljači i potrošači pronalaze načine kako se prilagoditi geopolitičkoj nestabilnosti, globalizaciji i tehnološkom napretku. Čini se da to dovodi do dostupnosti šireg raspona tvari koje su često visokog stupnja potentnosti i čistoće te predstavljaju nove rizike za javno zdravlje. Globalni događaji istodobno prijete da će europske kapacitete za odgovor iscrpiti do krajnjih granica s obzirom na to da složenost i opseg problema i dalje rastu.
Utjecaj kretanja kojima svjedočimo upućuje na zaključak da svatko na ovaj ili na onaj način može osjetiti posljedice nezakonite konzumacije droga, funkcioniranja tržišta droga i s time povezanih problema. Izravne posljedice vidimo kod osoba koje razviju probleme i trebaju terapiju ili druge usluge. Kad je riječ o neizravnim posljedicama, vidimo ih u uvlačenju ranjivih mladih ljudi u kriminal, pritisku na zdravstvene proračune i socijalnim troškovima koje snosi društvo u zajednicama koje se osjećaju nesigurnima ili u kojima ugled institucija ili poduzeća narušavaju korupcija ili kriminal. Ne možemo izbjeći činjenicu da problemi povezani s drogama utječu na gotovo sve aspekte života. Oni su vidljivi u složenim političkim problemima kao što su beskućništvo, liječenje psihijatrijskih poremećaja i kriminalitet među mladima i pogoršavaju te probleme. U pojedinim zemljama također svjedočimo porastu nasilja i korupcije potaknutima tržištem droga. Sve više primjećujemo da se gotovo sve što ima psihoaktivna svojstva može pojaviti na tržištu droga, često označeno kao druga psihoaktivna tvar ili u mješavinama, zbog čega potrošači možda ne znaju što točno konzumiraju, čime se povećavaju zdravstveni rizici i stvaraju novi izazovi za provedbu zakona, kao i regulatorni izazovi.
EUDA je predana povećanju pripravnosti Europe u pogledu nedopuštenih droga i novih psihoaktivnih tvari, podupirući Europsku uniju i njezine države članice novim, međusobno povezanim modelom usluga. U Europskom izvješću o drogama taj se rad podupire isticanjem najnovijih trendova i novih prijetnji za oblikovatelje politika i stručnjake u području droga kako bi se prikupili podatci za njihove napore i podržao razvoj pravodobnih odgovora na nove i promjenjive probleme povezane s drogama koji se temelje na dokazima.
Agencija Europske unije za droge – potpora odgovoru na promjene okruženja u području droga
Danas je u Europi veća vjerojatnost da će doći do iznenadnih promjena u vezi s tvarima dostupnima na lokalnim tržištima droga nego prije, što dovodi do veće nesigurnosti u pogledu štetnih posljedica kojima ljudi koji ih konzumiraju mogu biti izloženi. Nove tvari sve su više integrirane u nezakonito tržište droga u Europi i usmjerene su na širok raspon konzumenata, od epizodnih i društveno integriranih do onih s problematičnim obrascima konzumacije i društveno marginaliziranih.
Nakon što je EMCDDA postala EUDA u srpnju 2024. Agencija je bolje opremljena za odgovor na te izazove, a njezina je proaktivna uloga osnažena, čime se jača njezina misija za potporu pripravnosti Europske unije i njezinih država članica visokokvalitetnim rasponom usluga usmjerenih na potrošače. U okviru novog mandata EUDA će upotrebljavati stručnu analizu kako bi poduprla procjene u gotovo stvarnom vremenu i odgovore na nove probleme povezane s drogama, bilo da je riječ o prijetnjama zbog novih droga, prekursora ili globalno povezanim izazovima na tržištu droga i tehnološkim izazovima.
S obzirom na potentne nove sintetičke opioide, kao što su nitazeni, koji su dostupni u Europskoj uniji i uzrokuju ozbiljne zdravstvene rizike, nužno je poboljšati sposobnost Europe da identificira nove tvari, odredi čistoću droga i provede farmakološko profiliranje kako bi se razjasnilo koje se tvari prodaju. U tu svrhu EUDA razvija mrežu nacionalnih forenzičkih i toksikoloških laboratorija, čime podupire razvoj standarda kvalitete u tom važnom području.
Izbijanja trovanja mogu brzo eskalirati, kao što je zabilježeno kod sintetičkih kanabinoida i nitazenskih opioida. Europski sustav ranog upozoravanja o novim psihoaktivnim tvarima i dalje je ključna podrška za podizanje svijesti na nacionalnoj razini i razini EU-a te za pružanje odgovora na nove i kontrolirane droge. Taj sustav omogućava razmjenu informacija, savjete, upozorenja, rano upozoravanje i procjene rizika. Nadopunjujući ga, Europski sustav upozoravanja o drogama podupirat će, na razini EU-a i nacionalnoj razini, aktivnosti pripravnosti i odgovora na ozbiljne rizike povezane s drogama putem brze razmjene informacija, ciljanih upozorenja i drugih obavijesti o riziku.
EUDA-in sustav za procjenu zdravstvenih i sigurnosnih prijetnji trenutačno se razvija kao nova sposobnost za pružanje potpore pripravnosti i strateškom djelovanju u odgovoru na nove prijetnje povezane s drogama u Europskoj uniji. Agencija je krajem 2024. dovršila probnu procjenu prijetnji koja se usredotočila na vrlo potentne sintetičke opioide u baltičkoj regiji. Procjene prijetnji izrađuju se u bliskoj suradnji s nacionalnim stručnjacima i temelje se na više izvora podataka i multidisciplinarnom doprinosu. U njima se pruža strukturirana analiza situacije i predlažu se višerazinske opcije odgovora kako bi se ublažila prijetnja na nacionalnoj razini i na razini EU-a.
Situacija u području droga u Europi 2025. – pregled
Otpornost nezakonitih tokova droga i dalje ih čini vrlo dostupnima u Europi
Analiza pokazatelja povezanih s opskrbom za nedopuštene droge u Europskoj uniji upućuje na to da se čini kako su tokovi droga otporni na mnoge promjene na tržištu, a dostupnost svih vrsta tvari i dalje je visoka. Široko je dostupan veći raspon droga, često visoke potentnosti ili čistoće, pri čemu je znanje o zdravstvenim rizicima ograničeno. Kad je riječ o nekim drogama, na primjer kanabisu, sve je veća raznolikost potrošačkih proizvoda dostupnih na tržištu (kao što su ulja, ekstrakti, prehrambeni proizvodi i proizvodi za e-pušenje). Kad je riječ o kokainu, razine prijavljenih zapljena u Europi nastavile su rasti iz godine u godinu. Kad je riječ o sintetičkim drogama, kao što su amfetamini, MDMA i katinoni, postoje dokazi o povećanoj proizvodnji u Europi i postoji zabrinutost da bi ta lokalna proizvodnja, bliža potrošačkim tržištima, mogla potaknuti brze promjene potrošačkih trendova. Povećana integracija novih stimulansa u europsko tržište nezakonitih droga, zajedno sa sve češćom konzumacijom nedopuštenih tvari, predstavlja promjenjive izazove u pogledu osjetljivosti postojećih sustava praćenja na nove štetne posljedice i primjerenosti postojećih odgovora.
Komercijalna prekogranična trgovina koju iskorištavaju mreže za trgovinu drogom
Globalizacija je znatno utjecala na dostupnost droga u Europi jer kriminalci iskorištavaju veće mogućnosti za krijumčarenje koje pružaju međusobno povezanije komunikacijske, trgovinske i prometne mreže. Infiltracija u pomorske plovne putove i krijumčarenje velikih količina droga u komercijalnim intermodalnim transportnim kontejnerima i dalje pokreću europsko tržište droga. Globalizirana trgovina iskorištava se kako bi se olakšala kupnja kemikalija i opreme koji se upotrebljavaju u nezakonitoj proizvodnji droga, pri čemu su europski proizvođači droga i trgovci drogom u većoj mjeri uključeni u međunarodne kriminalne mreže.
Otpornost nezakonite trgovine drogom putem komercijalnih lanaca opskrbe vidljiva je u velikim zapljenama droga u europskim lukama. Španjolska je 2024. prijavila dosad najveću zapljenu kokaina u jednoj pošiljci, 13 tona, skrivenog u bananama podrijetlom iz Ekvadora. Njemačka je 2023. zaplijenila 43 tone kokaina, a te su godine u luci Hamburg zaplijenjene velike pošiljke od 25 tona, što je dvostruko više od količine zabilježene 2022. Kriminalne mreže upotrebljavaju više metoda kako bi izbjegle otkrivanje. Među njima su sofisticirane tehnike prikrivanja, koje obično uključuju pošiljke robe koje predstavljaju izazove logističke obrade za nadležna tijela; ciljanje na manje luke; pretovar pošiljki s broda na brod na moru ili ostavljanje da plutaju na vodi do preuzimanja.
U Planu EU-a za borbu protiv trgovine drogom iz 2023. navode se mjere za poboljšanje upravljanja rizicima u carinskim pitanjima i otkrivanje droga i prekursora. To uključuje jačanje interoperabilnosti carinskih informacijskih sustava među državama članicama EU-a i potporu uvođenju napredne opreme za skeniranje kontejnera. Planom se podržava i novoosnovani Europski savez luka, javno-privatno partnerstvo osmišljeno za jačanje otpornosti ključnih logističkih centara na trgovinu drogom i infiltraciju kriminalnih skupina.
Kako se proizvodnja i trgovina drogom razvijaju, smanjivanje rizika za zdravlje i sigurnost koje uzrokuju aktivnosti kriminalnih mreža i funkcioniranje tržišta droga i dalje predstavlja izazov. Organizirani kriminal i trgovina drogom neke su od ključnih tema za raspravu u predstojećoj vanjskoj evaluaciji strategije i akcijskog plana EU-a za borbu protiv droga za razdoblje 2021. – 2025. Nedavno pokrenuta strategija „ProtectEU – europska strategija unutarnje sigurnosti”, izrađena na temelju saznanja iz Europolovih godišnjih procjena prijetnje teškog i organiziranog kriminala, bavi se promjenjivim prijetnjama, uključujući usmjerenost na borbu protiv organiziranog kriminala i trgovine drogom.
Internetske platforme upotrebljavaju se za olakšavanje krijumčarenja i distribucije droga
Trenutačno se za organizaciju trgovine drogom upotrebljava mnoštvo nacionalnih i globalnih internetskih platformi koje su i dobavljačima i kupcima privlačne zbog neposredne dostupnosti i potencijalne anonimnosti. Na maloprodajnoj se razini površinske internetske stranice, uključujući zakonite platforme za e-trgovinu i stranice društvenih medija, upotrebljavaju za prodaju novih psihoaktivnih tvari, nezakonito proizvedenih, lažnih lijekova i, u manjoj mjeri, poznatih nedopuštenih droga. Površinske internetske stranice upotrebljavaju se i za prodaju prekursora droga i drugih kemikalija koje se koriste u proizvodnji droga. Postojeće informacije upućuju na to da se distribucija droga na maloprodajnoj razini sve lakše odvija putem platformi i aplikacija društvenih medija, čiji se raspon otvorenosti kreće od javnih profila do privatnog sadržaja i foruma za prethodno provjerene potrošače. Maloprodaju olakšavaju i mrežna mjesta darkneta, koja pružaju anonimnost putem šifriranja i plaćanja u digitalnim kriptovalutama, usmjerena su na klijente na globalnoj razini, ali katkad u posebnim zemljama ili jezičnim skupinama.
Istraživanja pokazuju da kupci i prodavatelji smatraju da su društveni mediji privlačniji od darkneta jer olakšavaju brze i praktične transakcije, bilo osobno, plaćanjem putem interneta, izravnom dostavom ili korištenjem mjesta za prikupljanje. Kriminalne mreže također upotrebljavaju društvene medije kako bi u svoje redove regrutirale i iskorištavale adolescente da djeluju kao posrednici na niskoj razini u različitim aspektima trgovine drogom, uključujući maloprodaju, prekograničnu trgovinu i ciljano zastrašivanje i nasilje.
Privlačnost darkneta smanjena je zbog njihovog kratkog operativnog vijeka trajanja, tzv. izlaznih prijevara („exit-scam”) i zatvaranja koja provode tijela kaznenog progona. Općenito, tijela kaznenog progona poremetila su digitalnu kriminalnu infrastrukturu infiltriranjem u šifrirane komunikacijske mreže kojima se služe krijumčari.
Zastrašivanje i nasilje i dalje su obilježje europskog tržišta droga
Uz omogućavanje velike dostupnosti nedopuštenih tvari u Europi, nezakonita proizvodnja, krijumčarenje i distribucija droga stvaraju zastrašivanje i nasilje kojima se ugrožava sigurnost Europe. Potencijalna dobit od prodaje nedopuštenih droga privlačna je kriminalnim mrežama, što dovodi do intenzivnog tržišnog natjecanja za kontrolu izvora, ruta i tržišta te može dovesti do nasilja. Zabrinutost se povećala ne samo zbog korupcije osoblja u logističkim lancima opskrbe ili pokušaja destabilizacije institucija putem infiltracije, nego i zbog ubojstava i iskorištavanja maloljetnika koje su kriminalne mreže regrutirale u različite aspekte nezakonite trgovine drogom.
Ciljana skupina su ranjive mlade osobe, uživo i putem interneta, koje se zapošljavaju kao dostavljači droge, a u nekim ekstremnim slučajevima i kao sudionici u nasilju i ubojstvima povezanima s drogom. Osobe mogu postati žrtve zastrašivanja i nasilja povezanog s drogama na različitim razinama, pri čemu su pojedinci i obitelji meta nagomilavanja dugova povezanih s drogama. Jačanjem napora u području kaznenog progona u ključnim prometnim centrima, kriminalne mreže koriste višestruke načine rada za premještanje pošiljki droge, čime se stvara potencijal za zastrašivanje i nasilje na novim lokacijama na kojima se droge proizvode, skladište, provoze ili prodaju.
EUDA je pokrenula novi projekt kako bi bolje razumjela prirodu nasilja povezanog s tržištem droga u Europi i donositeljima odluka pružila najbolje dostupne informacije o tome kako riješiti taj problem. U okviru tih nastojanja i u suradnji s Europskom komisijom, EUDA je organizirala prvu europsku konferenciju o nasilju povezanom s drogama, koja je održana u Bruxellesu u studenome 2024. Konferencija se bavila različitim aspektima nasilja povezanog s drogama, uspostavljajući ravnotežu između zdravstvenih i sigurnosnih pitanja te promicanjem sigurnosti zajednice i javnog zdravlja. Na tom je događanju istaknuta potreba za poboljšanjem praćenja i prikupljanja podataka na europskoj razini te za uspostavom redovitog foruma za razmjenu ideja i najboljih praksi za potporu oblikovanju politika na temelju dokaza u tom području (vidjeti dokument EUDA-e i Europola Tržišta droga u Eu-u – detaljna analiza i Europolovu Procjenu prijetnje teškog i organiziranog kriminala).
Pružanje odgovora na složene obrasce poliuporabe tvari i dalje je izazov.
Poliuporaba tvari povezana je s većim rizicima od pojave zdravstvenih i socijalnih problema. Taj se pojam odnosi na konzumaciju dviju ili više psihoaktivnih tvari, dopuštenih ili nedopuštenih, istodobno ili jednu za drugom. Podatci iz niza pokazatelja, uključujući Europsko internetsko istraživanje o drogama i analizu ostataka u špricama iz 2024. koje je provela mreža ESCAPE, upućuju na to da je poliuporaba tvari široko raširena među konzumentima droga. Različiti čimbenici mogu potencirati sve brojnije prijave o poliuporabi tvari, uključujući sve veću integraciju tržišta novih psihoaktivnih tvari i nedopuštenih droga. Primjeri toga uključuju konoplju pomiješanu s polusintetičkim kanabinoidima, stimulanse pomiješane sa sintetičkim katinonima i ketaminom ili nove sintetičke opioide miješane s heroinom ili benzodiazepinima ili lažno prodavane kao heroin ili benzodiazepini.
Namjerna ili nenamjerna konzumacija droga u kombinaciji, među ostalim s alkoholom, povećava rizike i komplicira provedbu intervencija, uključujući odgovor na akutno trovanje. Složenost obrazaca konzumacije droga odražava se u činjenici da većina slučajeva predoziranja sa smrtnim ishodom uključuje konzumaciju više od jedne tvari, pri čemu se opioidi obično upotrebljavaju u kombinaciji s drugim drogama. Alkohol i benzodiazepini prisutni su u znatnom udjelu slučajeva predoziranja sa smrtnim ishodom. S obzirom na sve veće izazove povezane s poliuporabom tvari, EUDA radi na poboljšanju prikupljanja podataka i praćenja poliuporabe tvari kako bi se bolje poduprla politika i najbolja praksa u tom području.
Tržište kokaina u Europi nastavlja se razvijati
Raznolikost i potentnost proizvoda od kanabisa je u porastu
Procjenjuje se da oko 1,5 % odraslih osoba u Europskoj uniji (4,3 milijuna osoba) svakodnevno ili gotovo svakodnevno konzumira kanabis, a to je skupina koja će najvjerojatnije imati probleme povezane s konzumacijom kanabisa. Potentnost zaplijenjene smole kanabisa i dalje je vrlo visoka prema povijesnim standardima, pri čemu prosječni uzorak sada sadržava 23 % THC-a, dok prosječna potentnost biljke ostaje pri 11 % THC-a. Iako su smola i biljke i dalje dominantni proizvodi od kanabisa, konzumentima je sada dostupan sve veći raspon proizvoda na bazi kanabisa, uključujući vrlo potentne proizvode koji su povezani s akutnim slučajeva trovanja drogama prijavljenih u bolničkim odjelima za hitne slučajeve. Dodatnu komplikaciju stvara činjenica da neki proizvodi koji se prodaju na nezakonitom tržištu kao kanabis mogu imati primjese potentnih sintetičkih kanabinoida, dok su se brojni polusintetički kanabinoidi, kao što je heksahidrokanabinol (HHC), nedavno pojavili i na komercijalnim tržištima u nekim europskim zemljama. Ta raznolikost proizvoda utječe na zdravstvene rizike konzumenata i zahtijeva daljnja istraživanja i pozornost u pogledu donošenja propisa.
Procjena utjecaja promjena politike o kanabisu i dalje je ključna
Pristup europske politike u odnosu na kanabis također postaje sve raznolikiji s obzirom na to da neke države članice EU-a razmatraju ili mijenjaju svoj pristup politici konzumacije kanabisa u rekreacijske svrhe kod odraslih osoba, čime se omogućuje zakonski pristup proizvodima od smole kanabisa i biljnih proizvoda. U prosincu 2021. Malta je donijela zakon o ograničenom kućnom uzgoju, posjedovanju malih količina i konzumaciji kanabisa za privatne potrebe, kao i o neprofitnim općinskim klubovima za uzgoj. U srpnju 2023. Luksemburg je donio zakon kojim se dopušta kućni uzgoj i konzumacija u privatnom sektoru, a u veljači 2024. Njemačka je donijela zakon kojim se dopuštaju ograničen kućni uzgoj i neprofitni klubovi za uzgoj kanabisa.
Nizozemska također preispituje svoj pristup, ali uzgoj, prodaja i posjedovanje kanabisa ostaju kaznena djela. Međutim, prodaja malih količina kanabisa, do 5 grama, osobama starijima od 18 godina u „kafićima” koji ispunjavaju određene kriterije tolerira se već desetljećima. S obzirom na to da se kanabis i dalje nabavlja na nezakonitom tržištu, kriminalne skupine imaju koristi od te trgovine. Kako bi riješila taj problem, Nizozemska eksperimentira sa zatvorenim lancem opskrbe kanabisom u 10 općina, pri čemu se kanabis proizveden u reguliranim prostorima stavlja na raspolaganje kafićima koji prodaju kanabis.
Nije jasno kojim će u kojem će smjeru ići buduće europske politike. Međutim, jasno je da bi razvoj politike u tom području trebao biti popraćen procjenom učinka svih uvedenih promjena. Ta vrsta procjene zahtijeva dobre polazne podatke, čime se ponovno naglašava potreba za boljim praćenjem postojećih obrazaca konzumacije najčešće konzumiranih nedopuštenih droga u Europi.
Veća dostupnost polusintetičkih kanabinoida s nepoznatim zdravstvenim rizicima
Nakon uvođenja zakonskih kontrola proizvodnje sintetičkih kanabinoida u Kini 2021., došlo je do poremećaja u opskrbi tih droga prema Europi, a dio njihove proizvodnje potom je premješten u Europu. Znakovi prisutnosti proizvodnje sintetičkih kanabinoida u Europi uključuju zapljenu malog broja nezakonitih laboratorija i uvoza prekursora za njihovu proizvodnju u 2023. Unatoč naznakama znatnog smanjenja dostupnosti sintetičkih kanabinoida u 2024., oni su i dalje razlog za zabrinutost za javno zdravlje kod pojedinih ranjivih skupina stanovništva, uključujući osobe u zatvoru.
Polusintetički kanabinoidi, koji su se prvi put pojavili na europskom tržištu 2022., brzo su se raširili. Iako je HHC (heksahidrokanabinol) bio prvi polusintetički kanabinoid koji se pojavio, nakon toga je otkriveno više od dvadeset tih tvari koje se obično stavljaju na tržište kao zakonite alternative kanabisu. Iako su polusintetički kanabinoidi prvotno uvezeni iz Sjedinjenih Američkih Država, sada je zabilježena proizvodnja u Europi. Polusintetički kanabinoidi široko su dostupni putem interneta i, u nekim zemljama, na fizičkim maloprodajnim mjestima. Glavni su proizvodi aromatizirani jestivi proizvodi kao što su želei i e-cigarete, kao i kanabis s niskim udjelom THC-a koji je poprskan ili pomiješan s kanabinoidima. Njihova dostupnost i pretpostavljeni zakonski status mogli bi privući i konzumente kanabisa i osobe koje prvi put konzumiraju kanabis, što može uključivati mlade i djecu. Specifični postojeći polusintetički kanabinoidi različitih potencija i njihove koncentracije mogu se znatno razlikovati među proizvodima i serijama.
Učinci polusintetičkih kanabinoida na ljude i dalje su slabo istraženi. Izvješća upućuju na to da te tvari imaju učinke slične kanabisu, a rizici od nuspojava kreću se od blagog do teškog trovanja. S obzirom na farmakološku sličnost polusintetičkih kanabinoida kanabisu, potrebna je jasnoća u pogledu njihova potencijala za izazivanje psihotičnih epizoda i odgovornosti za izazivanje ovisnosti. Općenito, ta varijabilnost i nepredvidljivost predstavljaju potencijalni rizik od trovanja za potrošače.
Sve veća zabrinutost zbog dostupnosti kokaina i ketamina
Neumorna proizvodnja i krijumčarenje potiču dosad nezabilježenu dostupnost kokaina
Države članice EU-a prijavile su 2023., već sedmu godinu zaredom, rekordnu količinu zaplijenjenog kokaina u iznosu od 419 tona. Krijumčarenje kokaina u intermodalnim komercijalnim pomorskim kontejnerima u europskim morskim lukama potiče veliku dostupnost te droge. Budući da su se na glavnim ulaznim točkama za kokain povećale mjere zabrane, krijumčari ciljaju i na manje luke u drugim državama članicama EU-a i susjednim zemljama, koje bi mogle biti ranjivije u pogledu trgovine drogom. Ta promjena u rutama trgovine drogom može biti popraćena zastrašivanjem i nasiljem povezanim s drogama. Osim iskorištavanja komercijalnih pomorskih kontejnera, krijumčari upotrebljavaju niz drugih oblika usluga prijevoza i dostave, u kombinaciji s inovativnim metodama prikrivanja, kako bi prokrijumčarili kokain u Europu.
Nezakonita obrada proizvoda od kokaina i dalje se odvija u Europskoj uniji, a svake se godine uništi nekoliko laboratorija za proizvodnju kokaina. Prerada kokaina u Europi često uključuje sekundarnu ekstrakciju kokaina koji je ugrađen u druge materijale (npr. kemijski prikriven u plastici), što otežava njegovo otkrivanje u komercijalnim pošiljkama. Kokainska baza i pasta krijumčari se u velikim količinama u Europu radi prerade u kokain-hidroklorid. Svake se godine otkriju određena velika postrojenja za obradu kokaina. Općenito, krijumčarenje kokaina u Europu i proizvodnja droge u Europskoj uniji izazov su koji je dinamičan i intenzivan u pogledu resursa za tijela kaznenog progona i carinska tijela.
Porast socijalnih i zdravstvenih štetnih posljedica zbog kokaina i crack kokaina
Nakon kanabisa, kokain je druga najčešće korištena nedopuštena droga u Europi, pri čemu je 2,7 milijuna mladih odraslih osoba (2,7 % osoba u dobi od 15 do 34 godine) prijavilo njegovu konzumaciju u protekloj godini. Sve veća dostupnost te šira zemljopisna i društvena distribucija te droge dokazuju tragovi kokaina otkriveni u komunalnim otpadnim vodama, koji su se povećali u većini gradova za koje postoje podatci za 2023. i 2022. Europske službe za testiranje sastava droge, iako nisu reprezentativne na nacionalnoj razini, izvijestile su da je kokain bio druga najčešće analizirana tvar u prvoj polovici 2024. Kokain je druga najčešće prijavljena nedopuštena droga kod osoba koje su prvi put uključene u specijalizirani tretman ovisnosti o drogama, a sada je najčešće prijavljena tvar u slučajevima akutne toksičnosti izazvane drogama na odjelima hitne pomoći nadzornih bolnica.
Konzumacija kokaina može dovesti do ovisnih i kompulzivnih obrazaca konzumacije te je povezana s nizom štetnih posljedica za zdravlje, koje se pogoršavaju zbog poliuporabe tvari, bilo uz alkohol ili druge nedopuštene droge. Kombinirana uporaba kokaina i alkohola uobičajena je, a prisutnost tih dviju tvari u tijelu stvara kokaetilen u jetri, koji je povezan s većim zdravstvenim rizicima. Konzumacija kokaina može izazvati ili uzrokovati psihotična stanja, kao što je psihoza izazvana stimulansima. Upravljanje psihijatrijskim komorbiditetom među osobama s problemima s konzumacijom droga i dalje je izazov jer često nedostaju integrirano liječenje i odgovori službi za mentalno zdravlje. Dostupni podatci upućuju na to da je kokain, obično u prisutnosti opioida, bio uključen u približno jednu četvrtinu smrtnih slučajeva zbog predoziranja drogom u 2023. Budući da konzumacija kokaina može pogoršati osnovne kardiovaskularne probleme, njegov doprinos smrtnosti u Europi vjerojatno je podcijenjen.
Konzumacija kokaina, a posebno konzumacija crack kokaina, postaje sve češća, posebno među nekim marginaliziranim zajednicama. Pušenje i intravenska konzumacija kokaina povezani su s većim zdravstvenim problemima te je stoga zabrinjavajuće što se u sve većem broju zemalja bilježi porast intravenske konzumacije kokaina i konzumacije crack kokaina. Broj konzumenata koji su prvi put uključeni u tretman zbog problema povezanih s kokainom porastao je za 31 % u razdoblju od 2018. do 2023., dok se broj osoba koje su prvi put uključene u tretman zbog crack kokaina povećao za 35 %. U 2023. je u 10 gradova osam država članica EU-a u prostorijama za konzumaciju droga prijavljena konzumacija crack kokaina od strane konzumenata, samostalno ili s heroinom. Kako bi se odgovorilo na potrebe osoba koje puše crack kokain, često uz konzumaciju opioida, službe za smanjenje štetnih posljedica možda će morati prilagoditi svoje usluge kako bi podržale sigurnije prakse pušenja. To može uključivati nabavu kompleta uključujući, na primjer, lule i filtre.
Sve veći rizik od štetnih posljedica zbog veće dostupnosti ketamina
Iako se ketamin u Europi ne konzumira u velikoj mjeri i teško ga je pratiti iz nekoliko razloga, uključujući njegov različit pravni status u državama članicama EU-a, trenutačni podatci upućuju na to da je dostupniji, a očitije su i s time povezane štetne posljedice za zdravlje. Među ispitanicima u Europskom internetskom istraživanju o drogama 2024. 14 % konzumenata droga u posljednjih 12 mjeseci navelo je da je konzumiralo ketamin, uglavnom u kontekstu poliuporabe tvari u kombinaciji s drugim drogama i alkoholom. U 2024. su 82 grada u 22 zemlje EU-a i Norveškoj prijavila relativno niske razine ostataka ketamina u komunalnim otpadnim vodama.
Ketamin se u Europi ne proizvodi u velikoj mjeri, ali 2023. uništeno je šest laboratorija koji su se uglavnom bavili kristalizacijom ketamina u prahu u velikim količinama. Velike količine ketamina, uglavnom podrijetlom iz Indije, krijumčare se u Europsku uniju i nedavno su porasle, a u Europskom su sustavu ranog upozoravanja tijekom 2023. zabilježene zapljene praha ukupne količine od 2,7 tona. Ketamin će vjerojatno biti kontinuirano dostupan na tržištima droga, a u nekim je okruženjima možda postao etablirana droga po izboru.
Prema prijavljenim podatcima odjela nadzornih bolnica u okviru mreže Euro-DEN Plus tijekom 2023. kokain je bio najčešće prijavljena tvar u kombinaciji s ketaminom u slučajevima akutne toksičnosti. Ketamin je povezan s raznim akutnim i kroničnim štetnim posljedicama ovisnima o dozi, uključujući neurološku i kardiovaskularnu toksičnost, probleme s mentalnim zdravljem, kao što je depresija, i urološke komplikacije, kao što je oštećenje mjehura zbog intenzivne konzumacije ili prisutnosti primjesa. Broj konzumenata za koje je prijavljeno da su uključeni u tretman zbog problema povezanih s konzumacijom ketamina i dalje je nizak, ali se u razdoblju od 2022. do 2023. više nego udvostručio, dosegnuvši procijenjenu brojku od 1329.
Liječenje problema konzumacije stimulansa i dalje je složeno.
Iako sve više znamo o djelotvornim terapijama za probleme sa stimulansima, i dalje je to znanje relativno ograničeno. Potrebna su veća ulaganja kako bi se osiguralo da intervencije i usluge odgovaraju rastućim potrebama uočenima u tom području u nekim zemljama. Unatoč određenim ulaganjima u istraživanje, trenutačno ne postoje učinkovite farmakološke terapije za konzumaciju problematičnih stimulansa koje su odobrile regulatorne agencije. Psihosocijalne intervencije mogu biti učinkovite, posebno za osobe koje konzumiraju kokain (vidjeti Stimulansi: vodič za zdravstvene i socijalne odgovore). Međutim, pristupi kao što je upravljanje izvanrednim situacijama mogu se suočiti s izazovima u provedbi u okviru europskih zdravstvenih sustava.
Osobama koje intravenski konzumiraju stimulanse vjerojatno će biti potreban veći pristup iglama i špricama jer će ih možda češće injektirati od osoba koje konzumiraju opioide. Odgovori za tu skupinu često uključuju neki oblik informiranja i osiguravanje sterilne opreme za injektiranje, prezervativa, informacija o sigurnijem injektiranju i osnovnoj higijeni, njezi vena i rana te antibakterijskih krema i masti (vidjeti publikaciju EUDA-e iz 2025. o opremi za smanjenje štetnih posljedica). Čini se da su to primjereni odgovori, ali u tom području još ne postoji čvrsta baza dokaza. Službe za testiranje sastava droge također imaju ulogu u pružanju odgovora na štetne posljedice povezane s stimulansima u nekim državama članicama EU-a jer pružaju informacije o rizicima povezanima s stimulansima visoke čistoće ili stimulansima s primjesama.
Imajući na umu vezu između konzumacije stimulansa i rizičnog seksualnog ponašanja, razvijene su inicijative posebno za osobe koje konzumiraju stimulanse, uključujući metamfetamin i kokain, u kontekstu spolnog odnosa pod utjecajem kemikalija („chemsex”). One uključuju multidisciplinarne službe koje pružaju usluge povezane s drogama i spolnim zdravljem, kao i nastojanja usmjerena na poboljšanje povezanosti između službi (vidjeti Tema u fokusu... Rješavanje problema seksualnog zdravlja povezanih s konzumacijom droga).
Budući da se čini kako postoji porast problema povezanih sa stimulansima, to je područje u kojem su potrebna daljnja istraživanja i razvoj usluga. EUDA, Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) i SZO razvijaju zajedničku inicijativu pod nazivom Scale-up za podršku liječenju problema sa stimulansima.
Raznolikost sintetičkih stimulansa sve je veći izazov
Znakovi povećanja proizvodnje sintetičkih droga u Europi
Jačanje proizvodnje sintetičkih droga u Europi vidljivo je iz otkrivanja lokacija s velikim kapacitetima u nekim zemljama i porastu zapljena ključnih prekursora potrebnih za proizvodnju tih tvari. Neki laboratoriji mogu se upotrebljavati i za proizvodnju više tvari, kao što su sintetički stimulansi koji imaju slične zahtjeve za kemikalije i opremu za proizvodnju.
Broj zapljena prekursora promijenio se i povećao kao odgovor na zakonske i regulatorne kontrole kemikalija koje se obično koriste za proizvodnju nedopuštenih droga. U desetljeću do kraja 2022. godišnje je zaplijenjeno u prosjeku 54 tone prekursora, i reguliranih i nereguliranih, ali ta je brojka u 2023. dosegnula rekordnih 178 tona. To je povećanje uglavnom potaknuto velikim zapljenama alternativnih prekursora za proizvodnju amfetamina, metamfetamina i MDMA-a u Nizozemskoj i Mađarskoj. Posljednjih godina došlo je do sve većeg broja zapljena prekursora za proizvodnju sintetičkih katinona i lokacija za njihovu proizvodnju, prije svega u Poljskoj. Proizvodnja ključnih prekursora iz alternativnih kemikalija, kao što su glicidni derivati BMK-a i PMK-a, koju provode kriminalne mreže radi proizvodnje amfetamina i MDMA-a, predstavlja sve veći izazov za carinska tijela i tijela za kazneni progon. Okoliš i lokalne zajednice izloženi su riziku od konzumacije opasnih kemikalija potrebnih za proizvodnju droga ili otkrivanje kemijski prikrivenih krijumčarenih droga kojima se trguje jer se nusproizvodi često zbrinjavaju na nezakonit i opasan način.
Proizvodnja MDMA-a u Europi se povećava, a proizvodi velike potentnosti predstavljaju zdravstvene rizike
MDMA se proizvodi u Europi, uglavnom u Nizozemskoj i Belgiji, za domaću potrošnju i izvoz na druga tržišta. Izvješća o povećanim zapljenama prekursora MDMA-a, u kombinaciji s informacijama o izvozu MDMA-a izvan EU-a, mogu odražavati povećanje proizvodnje droga za globalna tržišta i opći oporavak nakon pada povezanog s pandemijom bolesti COVID-19. Zabrinjava i moguća upotreba obrnute rute krijumčarenja kokaina, iz Europe u Latinsku Ameriku, radi razmjene MDMA-e i kokaina.
S obzirom na to da se sadržaj MDMA-a i čistoća serija tableta i praha na maloprodajnoj razini razlikuju, konzumenti te droge izloženi su promjenjivim i nepredvidivim zdravstvenim rizicima. Osim toga, udio MDMA-a u tabletama ecstasy znatno se povećao s prosjeka od oko 84 miligrama u 2011. na između 138 i 158 miligrama, pri čemu neke tablete sadrže do 350 miligrama MDMA-a. Proizvodi s većom jačinom mogu povećati rizik od štetnih zdravstvenih posljedica, uključujući smrtni ishod. Ti se zdravstveni rizici mogu pogoršati i zbog poliuporabe tvari, a podatci iz različitih izvora pokazuju da je to česta pojava među osobama koje konzumiraju MDMA.
Sintetički katinoni sve su više prisutni na europskom tržištu droga
Trenutačni podatci upućuju na to da su sintetički katinoni, široka skupina stimulansa, kontinuirano dostupni na tržištu droga u pojedinim zemljama i da se mogu namjerno kupiti kao cjenovno pristupačni stimulansi po izboru. Podatci dobiveni od službi za testiranje sastava droge upućuju na to da je namjerna kupovina sintetičkih katinona sada vjerojatnija nego što je bila u prošlosti. Bez obzira na to, izloženost neočekivanim tvarima bila je vidljiva iz dostavljenih uzoraka koji su se prodavali kao 3-MMC, a umjesto toga često su sadržavali 2-MMC. Prema Europskom internetskom istraživanju o drogama 2024., tijekom posljednjih 12 mjeseci 9 % ispitanika konzumiralo je sintetičke katinone. Iako neki pokazatelji mogu upućivati na to da tržište tih droga raste, praćenje široke skupine spojeva predstavlja izazov za alate koji su izvorno osmišljeni za praćenje davno etabliranih nedopuštenih droga, kao što je kokain. EUDA je nedavno provela procjene rizika za tri nova sintetička katinona, 2-metilmetkatinon (2-MMC), 4-bromometkatinon (4-BMC) i N-etilnorpentedron (NEP) (vidjeti EUDA-ine procjene rizika).
Pokazalo se da neki sintetički katinoni, kao što je 4-CMC, imaju učinke i moguće štetne posljedice uglavnom slične drugim psihostimulansima kao što su MDMA i amfetamin. Međutim, sintetički katinoni široka su skupina droga koje sadrže tvari koje imaju različite učinke ili zdravstvene rizike koji mogu biti ozbiljniji zbog veće potentnosti, kao što su derivati pirolidina, koji uključuju alfa-PHiP (α-pirolidinoizoheksanofenon). Učinci mnogih od tih droga na ljude nisu opsežno istraženi.
Uvoz i zapljene sintetičkih katinona u 2023. iznosili su 37 tona, što je porast u odnosu na 27 tona 2022. i 4,5 tona u 2021. Većina toga odnosila se na mali broj pošiljaka u rasutom stanju uvezenih iz Indije, prvenstveno preko Nizozemske. Znatne razine proizvodnje sintetičkih katinona javljaju se i u Europi, gdje se otkriva sve veći broj postrojenja za proizvodnju droga, uključujući velike lokacije, te se zapljenjuju sve veće količine prekursora.
Postojanje rizika da europska proizvodnja i krijumčarenje metamfetamina potaknu konzumaciju te droge
Postoje određeni znakovi da je konzumacija metamfetamina, koja je i dalje niska u većini država članica EU-a, sada prisutna u više zemalja nego prije.
U Europi se nastavlja proizvodnja amfetamina i metamfetamina te trgovina njima, kako za domaću potražnju tako i za izvoz na profitabilnija tržišta izvan EU-a. Benzil-metil-keton (BMK) ključni je prekursor za proizvodnju obiju tih droga. Kriminalne mreže odabiru druge tvari koje se mogu upotrebljavati za proizvodnju BMK-a kako bi izbjegle otkrivanje, a zapljene tih tvari u Europi sve su veće. U Europskoj uniji i dalje se otkrivaju velika proizvodna postrojenja za proizvodnju tih droga. Lokacije za proizvodnju više vrsta droga u kojima se mogu izmjenjivati različite tvari uništavaju se i vjerojatno će kriminalnim mrežama biti privlačnija proizvodnja unosnijih proizvoda za izvoz, kao što je kristalni metamfetamin, zajedno s manje unosnima za domaće potrošače, kao što su amfetamin i drugi sintetički stimulansi. Zapljene vinske kiseline, kemikalije za proizvodnju najpotentnijeg i najtraženijeg oblika metamfetamina (d-metamfetamina, koji se upotrebljava za „kristalni metamfetamin”) iz mješavina proizvedenih metodama BMK-a, povećale su se više od četiri puta u 2023., dosegnuvši 10,9 tona.
Osim toga, iako su količine zaplijenjenog amfetamina i metamfetamina bile relativno stabilne posljednjih godina, tijekom 2023. zabilježena su manja povećanja. Neke velike pošiljke zaplijenjenog metamfetamina mogu upućivati na pretovar droge kroz Europu u druga odredišta. To može upućivati na to da krijumčari preferiraju preusmjeravati pošiljke kroz lokacije koje su manje povezane s međunarodnom trgovinom drogom na putu do željenog odredišta.
Europska proizvodnja i krijumčarenje metamfetamina dovode do povećane dostupnosti tih droga na lokalnim tržištima stimulansa, što ponekad može dovesti do dinamičnih promjena u proizvodima dostupnima konzumentima
Sve veća zabrinutost zbog štete za okoliš zbog nezakonite proizvodnje droga
Od velike potražnje za vodom i energijom zbog nezakonitog uzgoja kanabisa do krčenja šuma povezanih s uzgojem koke, značajan je ekološki otisak proizvodnje droga. Regulatorne promjene u pogledu kanabisa u nekim zemljama olakšale su istraživanje utjecaja proizvodnje droge na okoliš, uključujući ugljični otisak, eroziju tla i učinke na zalihe vode.
Šteta za okoliš snažno je povezana s proizvodnjom sintetičkih droga, posebno odlaganjem toksičnog kemijskog otpada, ali i dalje postoje znatni nedostaci u znanju.
Uništavanje velikih laboratorija za proizvodnju sintetičkih droga u Europskoj uniji, uz znakove sve veće obrade kokaina i proizvodnje sintetičkih katinona, naglašava hitnost rješavanja tih nedostataka u znanju. Utjecaj proizvodnje MDMA-a na okoliš u Europi je značajan, pri čemu svaki kilogram MDMA-a stvara približno 58 kilograma toksičnog otpada. Ukupno gledajući, proizvodnja MDMA-a u Europskoj uniji svake godine potencijalno proizvede između 1 000 i 3 000 tona kemijskog otpada. Proizvodne lokacije također su podložne nesrećama, eksplozijama i požarima zbog hlapljivih kemikalija, što predstavlja znatan rizik za okolne zajednice.
Malo je poznato o posljedicama trgovine drogom na okoliš, koja može uključivati prakse štetne za okoliš, kao što je čišćenje šuma kako bi se stvorili tajni zračni prilazi. Slično tome, putovi krijumčarenja droga kroz ekološki osjetljiva područja mogu ubrzati uništavanje staništa i gubitak biološke raznolikosti. U kontekstu pomorske trgovine drogom, plovila koja se pritom upotrebljavaju mogu biti namjerno potopljena ili napuštena nakon dostave ili tijekom pokušaja presretanja.
EUDA podupire napore za procjenu ugljičnog otiska uzgoja kanabisa, analizira onečišćenje podzemnih voda zbog zbrinjavanja otpada od sintetičkih droga i razvija okvir za praćenje učinaka nezakonite proizvodnje droga na okoliš. Cilj je tih inicijativa stvoriti jasniju sliku o tome kako proizvodnja droga utječe na prirodni okoliš i pridonijeti informiranim odgovorima utemeljenima na dokazima.
Složena situacija s heroinom i opioidima u Europi
Poliuporaba tvari povezana je s većinom smrtnih slučajeva povezanih s opioidima
Razumijevanje čimbenika koji utječu na trendove u pogledu smrtnih slučajeva uzrokovanih drogama ključno je za razvoj učinkovitih odgovora na prevenciju i preokret trendova u pogledu predoziranja drogom, no i dalje postoje ograničenja u dostupnim informacijama. Budući da se nove prijetnje povezane s drogama mogu brzo pojaviti, poboljšanje pravodobnosti i cjelovitosti podataka ključno je za poboljšanje pripravnosti. Dostupni podatci upućuju na to da je u Europskoj uniji u 2023. zabilježeno oko 7 500 smrtnih slučajeva povezanih s drogom, što upućuje na stopu smrtnosti od 24,7 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika u dobi od 15 do 64 godine.
Općenito gledajući, opioidi, uglavnom u kombinaciji s drugim tvarima, i dalje su tvari koje su najčešće povezane sa smrtnim slučajevima uzrokovanima konzumacijom droge. Međutim, heroin više nije prisutan u većini smrtnih slučajeva zbog predoziranja, osim u nekoliko zemalja, a sada važnu ulogu imaju drugi opioidi i druge droge. U nekim je zemljama znatan udio smrtnih slučajeva zbog predoziranja povezan s opioidima koji nisu heroin, uključujući metadon i, u manjoj mjeri buprenorfin, lijekovi za ublažavanje boli koji sadrže opioide i drugi sintetički opioidi. Alkohol je uz benzodiazepin prisutan u velikom dijelu predoziranja sa smrtnim ishodom koji uključuju opioide. Uz opioide se u toksikološkim podatcima prijavljuju i stimulansi kao što je kokain.
Općenito, istodobna konzumacija različitih vrsta droga i dalje je važan, ali nedovoljno prepoznat čimbenik za bolje razumijevanje smrtnih slučajeva zbog droge i za adekvatan odgovor na taj problem. EUDA će koordinirati mrežu forenzičkih i toksikoloških laboratorija, povećavajući dostupne analitičke kapacitete za praćenje načina na koji različite droge i kombinacije droga utječu na trendove u pogledu smrtnih slučajeva.
Prevencija predoziranja opioidima i s time povezanih smrtnih slučajeva zahtijeva povećanje usluga
Budući da su opioidi i dalje uključeni u većinu smrtnih slučajeva zbog predoziranja u Europskoj uniji, od posebne su važnosti učinkoviti odgovori usmjereni na te droge. Intervencije u ovom području mogu biti usmjerene na sprečavanje same pojave predoziranja ili prevencije smrtnog ishoda u slučaju predoziranja. Do 2023. godine 15 europskih zemalja izvijestilo je o provedbi programa za primjenu naloksona radi sprječavanja smrtnih slučajeva zbog predoziranja. Zbog promjena potrošačkih obrazaca i dostupnosti različitih formulacija naloksona u obliku injekcija i spreja za nos, nadležne službe možda će morati preispitati postojeće protokole za njegovu primjenu i ažurirati ih u skladu s dostupnim lijekovima. Predoziranja potentnim sintetičkim opioidima mogu zahtijevati primjenu višestrukih doza naloksona kako bi se poništili učinci opioida. Međutim, smjernice za pružanje odgovora na predoziranje iz 2024. potvrđuju da početno liječenje akutne opioidne toksičnošti ostaje isto, neovisno o tome je li posljedica heroina, opioida koji se izdaju na recept ili novih sintetičkih opioida, kao što su derivati fentanila ili nitazeni. I dalje je važno da se osobama s akutnom opioidnom toksičnošću daju titrirane doze naloksona. Time se naglašava vrijednost osposobljavanja osoba, koje bi mogle pružiti odgovor na predoziranje ili svjedočiti predoziranju, za pružanje prve pomoći, uključujući konzumaciju naloksona.
Nitazenski opioidi povećavaju rizik od trovanja
Novi sintetički opioidi vrlo su potentni, što znači da je mala količina dovoljna za proizvodnju brojnih doza u maloprodaji i može predstavljati veće rizike od trovanja opasnih po život. Nitazenski opioidi nedavno su ušli na tržište nezakonitih droga u Europi, gdje su 2023. bili jedini novi opioidi prijavljeni u Europski sustav ranog upozoravanja u 2023. Sve je veća dostupnost tih droga, što stvara veće rizike za osobe koje konzumiraju opioide, koje se mogu susresti s njihovim mješavinama s drugim drogama, pod nazivom druge psihoaktivne tvari ili u lažnim lijekovima. Utrostručila se količina nitazena u prahu otkrivena u Europi u 2023.
Izvješća u Europskom sustavu ranog upozoravanja upućuju na nedavno znatno povećanje dostupnosti lažnih lijekova koji sadržavaju nitazenske opioide u Europi, pri čemu ih je najmanje osam zemalja zaplijenilo u 2023. Ti proizvodi obično oponašaju učinke zakonitih lijekova na recept, osobito oksikodona, i u manjoj mjeri benzodiazepina. Ono što je zabrinjavajuće je mogućnost njihova širenja izvan visokorizičnih konzumenata opioida na šire populacije bez tolerancije na opioide, uključujući mlade.
U Irskoj su nitazeni 2023. lažno prodavani kao heroin, a 2024. kao benzodiazepini, što je dovelo do nenamjerne konzumacije i višestrukih predoziranja. Klasteri ili značajan broj smrtnih slučajeva i akutne toksičnosti povezane s nitazenima zabilježeni su 2023. ili 2024. u Njemačkoj, Francuskoj, Švedskoj i Norveškoj. Izvješća iz Estonije i Latvije pokazuju da nitazeni čine znatan udio smrtnih slučajeva zbog predoziranja u tim zemljama. Zbog njihove visoke potentnosti i činjenice da su novi postoji zabrinutost da se nitazenski opioidi možda rutinski ne otkrivaju u uobičajenim toksikološkim post mortem postupcima, zbog čega se njihova prisutnost podcjenjuje.
Kina je 2024. proširila kontrolu nitazenskih opioida na 10 novih tvari. To može preusmjeriti tržište s dominantnih spojeva kao što su metonitazen i protonitazen prema novim derivatima ili alternativnim skupinama opioida. Primjerice, od sredine 2024. zabilježeno je malo, ali znatno povećanje otkrivanja tvari koje pripadaju skupini benzimidazola „orfina”, pri čemu je u pet zemalja EU-a prijavljen ciklorfin, a u dvije zemlje otkriven spiroklorfin. Iako trenutačno nisu dostupni farmakološki podatci za te tvari, njihova strukturna sličnost s brorfinom, potentnim opioidom, upućuje na to da je ključni rizik za zdravlje vjerojatno respiratorna depresija.
Mogući utjecaj promjena u proizvodnji i krijumčarenju heroina i dalje je nejasan, ali pripravnost je ključna.
Zabranom droga, uključujući uzgoj opijumskog maka, koju su talibani uveli u travnju 2022., uvelike je smanjena proizvodnja opijuma i heroina u Afganistanu, glavnom izvoru te droge u Europi. Ako se nastavi, smanjenje proizvodnje opijuma i heroina u Afganistanu vjerojatno će utjecati na dostupnost heroina u Europi, iako je teško predvidjeti kada bi se to moglo dogoditi i na koji način će se odvijati u različitim državama članicama EU-a. U Europi niz pokazatelja upućuje na to da se tržište heroina u posljednjih deset godina smanjuje. Unatoč velikim fluktuacijama u zaplijenjenim količinama, dugoročni trendovi u pogledu cijene i čistoće te broja zapljena upućuju na to da se opskrba možda povećala tijekom tog razdoblja u odnosu na potražnju. Osim ograničenja opskrbe, otpornost tržišta i prilagodba i dalje su ključni čimbenici za bolje razumijevanje znakova promjena na europskom tržištu heroina. Na primjer, izvješća pokazuju da su zalihe opijuma u Afganistanu možda pridonijele ublažavanju neposrednog učinka zabrane (vidjeti nedavnu publikaciju EUDA-e o Afganistanu). Zajedno s time, velika vrijednost europskog tržišta heroina mogla bi kratkoročno i srednjoročno učiniti zalihe u Europi donekle otpornima. Osim toga, mreže krijumčarenja vrlo su prilagodljive i mogu promijeniti rute zbog ruske opsežne invazije na Ukrajinu u punom opsegu i sukoba na Bliskom istoku. Međutim, bilo bi teško u potpunosti zamijeniti heroin iz Afganistana opskrbom iz drugih zemalja proizvođača, kao što je Mjanmar, s obzirom na količinu opijuma i heroina koji su se proizvodili i krijumčarili iz Afganistana prije trenutačne zabrane.
Suočena s nesigurnošću, Europa treba poboljšati svoju pripravnost za suočavanje s mogućim izazovima koji proizlaze iz takve promjene tržišta. Iako su porast poliuporabe tvari i zamjene tvari (bilo drugih opioida ili stimulansa) među konzumentima opioida vjerojatni ishodi bilo kakvog smanjenja dostupnosti heroina, ključno sredstvo za sprječavanje tog scenarija bilo bi širenje brzog pristupa terapiji opioidnim agonistima i povezanim potporama, kao i programima podjele igala i šprica. Također je važno omogućiti dostatan pristup naloksonu kako bi se spriječili smrtni slučajevi zbog predoziranja. Praćenje droga dostupnih na maloprodajnoj razini na lokalnim tržištima droga i dalje je važno kako bi se brzo utvrdile promjene u tvarima koje se prodaju i prisutnost opasnih serija droga. Europski sustav ranog upozoravanja i dalje će imati ključnu ulogu u tom pogledu, kao i novi sustav EUDA-e za procjenu prijetnji.
Odgovor na promjenjive probleme s drogom u Europi
Konzumacija droga među učenicima
Praćenje konzumacije droga među adolescentima i dalje je ključno za razvoj učinkovitih budućih politika o drogama. U okviru Europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima (ESPAD) za 2024. pruža se uvid u rizična ponašanja adolescenata diljem Europe. Najnoviji krug ankete, koja je 2024. provedena u 37 europskih zemalja, pokazuje da, unatoč dugoročnom smanjenju konzumacije droga među adolescentima, novi trendovi izazivaju novu zabrinutost.
Kanabis je i dalje najčešće konzumirana nedopuštena droga, iako se životna prevalencija smanjila na najnižu razinu od 1995. Iako mladići općenito izvješćuju o većoj konzumaciji, razlike među spolovima smanjuju se, uz neke iznimke u kojima djevojke nadmašuju mladiće. Rano započinjanje i visokorizična konzumacija i dalje su razlozi za zabrinutost, iako se ukupna trenutačna konzumacija (definirana kao konzumacija u posljednjih 30 dana) među učenicima EU-a smanjila na 5,7 %, što je odraz dugoročnog trenda smanjenja.
Konzumacija drugih nedopuštenih droga smanjila se među učenicima istraživanja ESPAD, pri čemu se razlike među spolovima smanjuju, iako mladići i dalje općenito izvješćuju o većoj konzumaciji. S druge strane, konzumacija inhalanata raste među djevojkama, dok se konzumacija u nemedicinske svrhe također povećava.
Pušenje cigareta znatno se smanjilo tijekom proteklih desetljeća, a životna prevalencija prepolovila se između 1995. i 2024. Međutim, rani početak pušenja i dalje je prisutan, posebno među djevojkama, čija se dnevna stopa pušenja u dobi od 13 godina ili mlađoj dobi nedavno povećala. U međuvremenu je konzumacija e-cigareta među adolescentima naglo porasla, s porastom stopa ranog započinjanja i svakodnevne konzumacije, što je izazvalo zabrinutost zbog dvostruke konzumacije tradicionalnih cigareta i elektroničkih cigareta, a odražavalo je i širi pomak prema alternativnim nikotinskim proizvodima.
Konzumacija alkohola s vremenom se također smanjila, pri čemu su smanjeni i ukupna konzumacija i povremeno nekontrolirano opijanje. Međutim, to je smanjenje izraženije među mladićima, pri čemu djevojke pokazuju trend stabilnijih brojki. Unatoč tom napretku, alkohol je i dalje široko dostupan, a rani početak pijenja i povremeno prekomjerno opijanje i dalje su značajni problemi.
Kad je riječ o mentalnoj dobrobiti, u prosjeku 59 % učenika navodi da ima dobro mentalno zdravlje. U rezultatima su naglašene znatne regionalne razlike, kao i razlike među spolovima, a djevojke su dosljedno prijavljivale nižu razinu psihičkog zdravlja od mladića. Najniže razine psihičkog zdravlja zabilježene su u zemljama u kojima vladaju sukobi i nestabilnost.
Napori u području prevencije rašireni su, a većina učenika sudjelovala je u barem jednoj preventivnoj intervenciji. Alkohol je najčešća tema, dok se nedopuštenim tvarima i rizicima povezanima s ponašanjem posvećuje manja pažnja. Programi prevencije utemeljeni na vještinama u kojima se naglašavaju interaktivni pristupi češći su u zapadnoj i južnoj Europi.
U tim se rezultatima zajedno očituju promjenjiva priroda konzumacije droga među adolescentima i područja u kojima je potrebno uzeti u obzir postojeće odgovore prilikom evaluacije.
Provedba prevencije konzumacije droga na temelju dokaza: važno je usredotočiti se na lokalnu razinu
Prevencija konzumacije droga ima za cilj zaustaviti ili odgoditi konzumaciju psihoaktivnih droga. Može pomoći i onima koji su počeli konzumirati droge kako bi izbjegli razvoj poremećaja povezanih s konzumacijom droga. Međutim, nisu svi pristupi primijenjeni u tom području bili učinkoviti, a povećao se interes za utvrđivanje i provedbu programa prevencije koji se temelje na dokazima. U Europi se strateške političke odluke o prevenciji često mogu donositi na nacionalnoj ili regionalnoj razini, dok se odluke o financiranju programa prevencije mogu donositi na lokalnoj razini. Provedba opcija utemeljenih na dokazima izazov je ako uključene osobe nisu dovoljno osposobljene za prevenciju, no i dalje trebaju donositi operativne odluke o intervencijama. Jedna od posljedica toga jest da se važnost lokalnih politika prevencije koje se odnose na okoliš često ne uzima u obzir na odgovarajući način. Intervencije u području okoliša osmišljene su kako bi se promijenio kontekst u kojem ljudi donose odluke i poduprle zdravije odluke. To se postiže primjenom regulatornih, gospodarskih i fizičkih mjera koje snažno utječu na rizična ponašanja i dobrobit. Promjene se održavaju promjenom društvenog konteksta, kao što su uvjerenja, norme i ponašanja koja su prihvatljiva.
EUDA provodi Europski preventivni kurikulum (EUPC) kako bi osposobila dionike za prevenciju na lokalnoj razini i podržala odabir i provedbu učinkovitih politika i programa prevencije. EUDA-in registar prevencije, Xchange, europski internetski katalog ocijenjenih preventivnih intervencija i razvoj alata za europske standarde kvalitete u području prevencije droga, doprinose radu u tom području. EUPC obuhvaća sve psihoaktivne tvari i bavi se temeljnim bihevioralnim odrednicama konzumacije droga i drugim štetnim ponašanjima s tim istim čimbenicima rizika i zaštitnim čimbenicima, kao što su nasilje među mladima, kriminal, maltretiranje i rizično seksualno ponašanje.
Poliuporaba tvari i raznolikost droga koje se konzumiraju intravenskim putem predstavljaju izazove za smanjenje štetnih posljedica
Unatoč kontinuiranom smanjenju intravenske konzumacije droga u Europi, to je ponašanje i dalje odgovorno za nerazmjernu razinu akutnih i kroničnih štetnih posljedica za zdravlje povezanih s konzumacijom nedopuštenih droga. Na temelju najnovijih podataka procjenjuje se da je u protekloj godini više od pola milijuna ljudi intravenski konzumiralo droge. Podatci iz analize tragova u špricama koju je provela mreža ESCAPE iz 2023. pokazuju da se u europskim gradovima ubrizgava niz različitih tvari, uključujući opioide, stimulanse, lijekove i nove psihoaktivne tvari. Polovina analiziranih šprica sadržavala je ostatke dviju ili više kategorija droga, što može upućivati na to da osobe koje ubrizgavaju droge često ubrizgavaju više od jedne tvari ili da se šprice ponovno upotrebljavaju. U svakom slučaju, te su osobe izložene značajnim štetnim posljedicama.
Tijekom posljednjeg desetljeća u Europi je zabilježeno najmanje sedam dokumentiranih epidemija HIV-a u gradovima, potaknutih, barem djelomično, intravenskom konzumacijom stimulansa. Kako bi se spriječile akutne i kronične štetne posljedice, potrebne su visoke razine usluga za smanjenje štetnih posljedica, no trenutačne razine i dalje su nedovoljne u nekoliko država članica EU-a. To se posebno odnosi na programe podjele igala i šprica, pri čemu su razine opskrbe u mnogim zemljama EU-a ispod preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.
Potencijalna terapijska primjena psihodelika donosi politička pitanja
Istraživanje liječenja neuropsihijatrijskih stanja poput posttraumatskog stresnog poremećaja i terapijski rezistentne depresije (koje je teško liječiti) tvarima kao što psilocibin, DMT i LSD napreduje brzo. Iako su se neki psihodelici pokazali obećavajućima u ublažavanju specifičnih simptoma povezanih s ovim poremećajima, generaliziranje u ovom području i dalje je teško, dijelom zbog velikog broja tvari koje se ispituju, a dijelom zbog širokog raspona stanja koja se proučavaju.
Neke jurisdikcije izvan Europske unije počele su regulirati konzumaciju psihodelika u medicinske i terapijske svrhe, što je dovelo do značajnog komercijalnog interesa. Dostupni podatci istodobno pokazuju da u svim zemljama EU-a postoje neregulirane ili nezakonite prakse koje uključuju psihodelike u intervencije u vezi s dobrobiti (wellness), terapijske ili duhovno usmjerene intervencije. Te prakse obično uključuju konzumaciju tvari kao što su psilocibin, ajahuaska (N,N-dimetiltriptamin ili DMT) i 5-metoksi-N,N-dimetiltriptamin (5-MeO-DMT). Ti događaji često uključuju skupine pod vodstvom raznih moderatora, šamana ili mentora. U nekim zemljama djeluju relativno otvoreno, dok u drugima ostaju u podzemlju. Dok se za neke od tih programa odmora (eng. retreat) tvrdi da uključuju elemente terapijske potpore, većina njih djeluje izvan formalnih zdravstvenih struktura, često u nezakonitim i nereguliranim prostorima te prostorima s nejasnim pravnim statusom. Postoje rizici povezani s tim novim praksama, posebno za ranjive pojedince i osobe s postojećim poremećajima mentalnog zdravlja. Još uvijek nedostaju najbolje prakse ili standardizirane smjernice utemeljene na istraživanju.
Ako se organizirane neregulirane prakse konzumiranja psihodelika nastave širiti, ključni izazov za oblikovatelje politika i zdravstvene radnike bit će bolje razumijevanje opsega i učinka tih aktivnosti, kao i povezanih zdravstvenih rizika i odgovora na smanjenje štete. Jačanje napora uloženih u praćenje bit će ključno u rješavanju problema promjenjivog okruženja konzumacije psihodelika u Europi. Nedavna publikacija EUDA-e bavi se najčešćim pitanjima u vezi s psihodelicima.
Odgovor na probleme s drogom u europskim zatvorima i dalje je izazov
Ankete pokazuju da osobe u zatvoru u Europskoj uniji prijavljuju visoke razine životne prevalencije konzumacije opojnih tvari prije odlaska u zatvor i povećane razine konzumacije, posebno heroina, kokaina i amfetamina, u usporedbi s općom populacijom. Iako se posljednjih godina povećao raspon usluga za osobe koje se suočavaju s problemima s drogama u europskim zatvorima, i dalje postoji potreba za nekim jačim odgovorima, kako tijekom boravka u zatvoru, tako i nakon izlaska na slobodu.
Droge se unose u zatvore na različite načine, među ostalim unutarnjim prikrivanjem od strane osoba u zatvoru, posjetitelja i, u nekim slučajevima, osoblja, kao i krijumčarenjem bespilotnim letjelicama (dronovima). Potentnim tvarima, kao što su sintetički kanabinoidi, opioidi i razni lijekovi, može se dati prednost jer ih je lakše skrivati. Te tvari predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju osoba u zatvoru, uključujući rizik od predoziranja. Primjerice, tijekom 2024. u Irskoj su prijavljene tri pojave izbijanja trovanja i predoziranja u zatvorima. Ako se droge konzumiraju intravenski, u kontekstu ograničenog pristupa sterilnom priboru za injektiranje, povećava se rizik od prijenosa virusa koji se prenose krvlju, uključujući HIV i HCV.
Gotovo sve zemlje EU-a izvijestile su da je pristup terapiji opioidnim agonistima dostupan barem u nekim njihovim zatvorima. Međutim, vrlo malo ispitanika izvijestilo je o dostupnosti programa podjele igala i šprica ili programa naloksona za sprječavanje smrtnih slučajeva zbog predoziranja, a povezanost sa skrbi za zarazne bolesti i dalje je ograničena u mnogim zemljama EU-a kad je riječ o osobama koje borave u zatvoru. ECDC i skup alata EUDA-e za iskorjenjivanje hepatitisa u zatvorima pružaju potporu poboljšanju aktivnosti usmjerenih na zarazne bolesti među tom podpopulacijom.
Ukratko
Izvorni podatci
Potpuni skup izvornih podataka za Europsko izvješće o drogama 2025., uključujući metapodatke i metodološke bilješke, dostupan je u našem katalogu podataka.
Podskup tih podataka, koji se upotrebljava za izradu infografika, grafikona i sličnih elemenata na ovoj stranici, nalazi se u nastavku.