Kokain – trenutačno stanje u Europi (Europsko izvješće o drogama 2025.)

Nakon kanabisa kokain je druga najčešće konzumirana nedopuštena droga u Europi, iako se razine prevalencije i obrasci konzumacije znatno razlikuju među zemljama. Na ovoj stranici možete pronaći najnoviju analizu stanja u pogledu kokaina u Europi, uključujući informacije o prevalenciji konzumacije, potražnji za tretmanom, zapljenama, cijeni i čistoći, štetnim posljedicama i još mnogo toga.

Ova je stranica dio Europskog izvješća o drogama 2025., EUDA-ina godišnjeg pregleda stanja u području droga u Europi.

Table of contents/Search

Table of contents/Search

Search within the book

Operator

Any match

Exact term match only

Select any filter and click on Search to see results

Close

Posljednji put ažurirano: 5. lipnja 2025.

Dosad nezabilježena dostupnost kokaina dovela je do štetnih posljedica za zdravlje i društvo

Kokain je nakon kanabisa druga najčešće konzumirana nedopuštena droga u Europi. Iako se razine prevalencije i obrasci konzumacije znatno razlikuju među zemljama (vidjeti Prevalencija i obrasci konzumacije kokaina), dostupnost te droge i dalje raste. Osim toga, sve je veća zabrinutost zbog znatnog porasta zdravstvenih i socijalnih troškova povezanih s tom drogom. 

Kokain je u Europi obično dostupan u dva oblika. Najčešći je kokain u prahu (oblik soli), dok je rjeđe dostupan crack kokain (slobodna baza kokaina koji se može pušiti). Kokain se proizvodi od koke, biljke koja se uzgaja u Južnoj Americi. U Europu ulazi različitim rutama, ali krijumčarenje kokaina u velikim količinama preko europskih morskih luka u komercijalnim intermodalnim transportnim kontejnerima razlog je raširene dostupnosti te droge. U zemljama s velikim kontejnerskim lukama koje koriste krijumčari kokaina primijećen je visok stupanj kaznenih djela povezanih s drogama, uključujući korupciju osoblja uzduž lanaca opskrbe, zastrašivanje i nasilje. Konkurencija na tržištu kokaina, i na veleprodajnoj i na maloprodajnoj razini, glavni je razlog počinjenja kaznenih djela povezanih s drogom, uključujući nasilje i ubojstva povezana s bandama. Istodobno se čini da konzumacija kokaina, posebno konzumacija crack kokaina, postaje sve češća, posebno među nekim marginaliziranim zajednicama. Ukupno gledajući, sve veća dostupnost i konzumacija kokaina u Europi dovode do većih troškova za društvo, kako u smislu utjecaja na javno zdravstvo tako i u smislu kaznenih djela i nasilja povezanog s tržištem kokaina.

Mreže za trgovinu drogom koriste se raznim metodama za povećanje opskrbe kokainom u Europi

Države članice EU-a prijavile su 2023., već sedmu godinu zaredom, rekordnu količinu zaplijenjenog kokaina u iznosu od 419 tona. Belgija, Španjolska i Nizozemska i dalje su zemlje koje prijavljuju najveće količine zapljena, što pokazuje njihovu važnost kao ulaznih točaka za kokain koji se krijumčari u Europu. Uočen je porast broja zapljena manjih količina, što vjerojatno odražava promjenu krijumčarske taktike. Španjolska je 2024. prijavila svoju dosad najveću zapljenu kokaina (13 tona) u jednoj pošiljci, skrivenog u bananama podrijetlom iz luke Guayaquil u Ekvadoru. Čini se da su posljednjih godina neke druge zemlje postale ključne ulazne točke za kokain koji dolazi u Europu. Među njima je i Portugal, koji je od 2021. zaplijenio veće količine kokaina, te je 2023. prijavio gotovo 22 tone kokaina. Njemačka je 2023. zaplijenila 43 tone kokaina. Te su godine u luci Hamburg zaplijenjene velike pošiljke od 25 tona, što je dvostruko više od količine prijavljene 2022. (slika 3.1.).

Napomena: Zapljena koju je provela Državna kriminalistička policija Baden-Württemberga.

Krijumčarenje nedopuštenih droga vrlo je dinamično i brzo se prilagođava geopolitičkim kretanjima, regionalnim sukobima i promjenama komercijalnih trgovinskih ruta. U tom se kontekstu smatra da su promjene u Kolumbiji, Brazilu i Ekvadoru razlog veće količine kokaina koji zločinačka udruženja krijumčare u Europsku uniju (za podrobniju analizu vidjeti Izvješće o tržištima droga u EU-u: kokain). Uzgoj i proizvodnja kokaina u Kolumbiji porasli su 2023. zbog različitih sigurnosnih i gospodarskih problema. Uz komercijalne spremnike primjenjuje se i niz drugih metoda, često u kombinaciji, kako bi se izbjeglo otkrivanje (vidjeti sliku 3.2.). Na primjer, u rujnu 2023. Irska je zaplijenila 2,25 tona kokaina s teretnog broda uz njezinu južnu obalu.

Budući da su na glavnim ulaznim točkama za drogu povećane mjere zapljene, krijumčari kokaina ciljaju i na manje luke u drugim državama članicama EU-a i susjednim zemljama, koje bi mogle biti podložnije krijumčarenju droga. Na primjer, u jednoj od najvećih zapljena droge u Švedskoj u travnju 2024. zaplijenjeno je oko 1,4 tone kokaina u maloj luci Nynäshamn, južno od Stockholma.

Jasno je utvrđeno da se nezakonita prerada proizvoda kokaina odvija u nekoliko država članica EU-a, dok je prijavljeno da se svake godine zatvorilo više laboratorija za proizvodnju kokaina. Prerada kokaina u Europi često uključuje sekundarnu ekstrakciju kokaina koji je ugrađen u druge materijale (npr. kemijski prikriven u plastici), što otežava njegovo otkrivanje u komercijalnim pošiljkama. Kokainska baza i pasta krijumčare se u velikim količinama u Europu zbog prerade u kokain-klorid. Svake se godine otkriju određena relativno velika postrojenja za obradu kokaina. Na primjer, u razdoblju od 2023. do 2024. u Portugalu je zatvoreno šest laboratorija za obradu kokaina, te su zaplijenjeni kokainska pasta i kokain-klorid.

Učinak kokaina na javno zdravstvo sve je vidljiviji

Iz niza praktičnih i metodoloških razloga može biti teško pratiti zdravstvene probleme povezane s kokainom, ali sve je više znakova da raširena dostupnost te droge sve više negativno utječe na javno zdravstvo u Europi. Kokain je druga najčešće prijavljena nedopuštena droga kod osoba koje su prvi put uključene u specijalizirani tretman ovisnosti o drogama i najčešće je prijavljena tvar u slučajevima akutne toksičnosti izazvane drogama na a bolničkim odjelima za hitni prijem. Europske službe za testiranje sastava droga, iako nisu reprezentativne na nacionalnoj razini, izvijestile su da je kokain bio druga najčešće analizirana tvar u prvoj polovici 2024. Dostupni podatci za 2023. upućuju na to da je kokain predstavljao otprilike četvrtinu smrtnih slučajeva zbog predoziranja drogom. Budući da konzumacija kokaina može pogoršati postojeće kardiovaskularne probleme, njegov ukupni uzrok smrtnosti u Europi vjerojatno je podcijenjen.

Tragovi kokaina u komunalnim otpadnim vodama također su porasli u više od polovice gradova za koje postoje podatci za 2023. i 2024. godinu. Zajedno s drugim informacijama to upućuje na činjenicu da kokain postaje sve dostupniji, pa tako i njegova zemljopisna i društvena distribucija. Posebno je zabrinjavajuća konzumacija kokaina među marginaliziranijim skupinama u nekim zemljama. Pušenje i intravenska konzumacija kokaina povezani su s većim zdravstvenim problemima te je stoga zabrinjavajuće što se u sve većem broju zemalja bilježi porast intravenske konzumacije kokaina i crack kokaina. Stimulansi kao što je kokain povezani su s većom učestalošću injektiranja te su u sedam europskih gradova u posljednjih deset godina uzrokovali lokaliziranu epidemiju HIV-a među intravenskim konzumentima droga (vidjeti Intravenska konzumacija droga u Europi – trenutačno stanje).

Konzumacija kokaina povezana je s brojnim štetnim posljedicama za zdravlje, koje mogu uključivati uznemirenost, psihozu, tahikardiju, hipertenziju, aritmiju, bol u prsima i moždani udar. Većina kroničnih štetnih posljedica od konzumacije kokaina povezana je s intenzivnom, visokom dozom ili dugoročnom konzumacijom koja, osim ovisnosti, može povećati rizik od bolesti koronarnih arterija, kardiomiopatije i moždanog udara. Kokain i sintetički stimulansi mogu izazvati ili uzrokovati i psihotična stanja, kao što je psihoza izazvana stimulansima. Upravljanje psihijatrijskim komorbiditetom među osobama s problemima ovisnosti i dalje je izazov jer često nedostaju integrirani tretmani i odgovori službi za psihičko zdravlje. Redovita i problematična konzumacija kokaina povezana je i s povećanim rizikom od samoubojstva, slučajnih ozljeda, ubojstava i AIDS-a. Kombinirana konzumacija kokaina i alkohola uobičajena je, a prisutnost tih dviju supstanci u tijelu povezana je s većim zdravstvenim rizicima.

Tretman osoba s problemima konzumacije kokaina zahtjevan je, neovisno o tome je li riječ o osobama koje su socijalno integriranije te povremeno ili rekreacijski konzumiraju kokain u prahu ili o marginaliziranijim skupinama koje injektiraju drogu ili puše crack kokain. Većina kroničnih štetnih posljedica povezanih s konzumacijom stimulansa kao što je kokain povezana je s intenzivnom ili dugotrajnom konzumacijom velikih doza. Akutni problemi mogu utjecati i na osobe koje eksperimentalno konzumiraju stimulanse, ali su vjerojatno rjeđi kada se stimulansi uzimaju rijetko i u maloj dozi.

Iako je naše poznavanje djelotvornih tretmana za probleme sa stimulansima sve veće, i dalje je relativno ograničeno. Trenutačno dostupni dokazi odnose se na primjenu psihosocijalnih intervencija, uključujući kognitivno-bihevioralnu terapiju i upravljanje nepredviđenim situacijama. Zasad nema dovoljno dokaza o djelotvornosti nekog farmakološkog tretmana, ali se radi na razvoju potencijalno korisnih novih farmakoterapija. Tretman zbog konzumacije kokaina među marginaliziranijim skupinama može biti posebno zahtjevan jer konzumenti istodobno mogu imati problema s nizom drugih droga, uključujući opioide ili alkohol, što sve pogoršava i društveno-ekonomska deprivacija, uključujući nesiguran smještaj. Kad je riječ o injektiranju kokaina i pušenju crack kokaina, postojeći odgovori za ublažavanje štetnih posljedica, u pravilu izvorno razvijeni za probleme s opioidima, vjerojatno su primjereni za ublažavanje štetnih posljedica specifičnih za način primjene. Međutim, potreban je daljnji rad na razvoju sveobuhvatnijih intervencija te su potrebna veća ulaganja kako bi se osiguralo da usluge odgovaraju rastućim potrebama koje su u nekim zemljama zabilježene u tom području.

Ključni podatci i trendovi

Prevalencija i obrasci konzumacije kokaina

• Istraživanja u Europskoj uniji pokazuju da je gotovo 2,7 milijuna osoba u dobi od 15 do 34 godine (2,7 % te dobne skupine) prošle godine konzumiralo kokain (vidjeti sliku 3.3.). Od 15 europskih zemalja koje od 2022. provode istraživanja i dostavljaju intervale pouzdanosti, šest ih je prijavilo povećane procjene u odnosu na svoje prethodno usporedivo istraživanje, a osam ih je prijavilo stabilan trend.

• U školskom istraživanju ESPAD provedenom 2024. kokain je ocijenjen lako dostupnim za oko 13 % učenika u dobi od 15 do 16 godina uključenih u istraživanje ESPAD u Europskoj uniji. U prosjeku je 2 % učenika izjavilo da je konzumiralo kokain barem jednom u životu, a manje od 1 % učenika izjavilo je da je prvi put konzumiralo kokain u dobi od 13 godina ili manje.
• Tragovi kokaina u komunalnim otpadnim vodama povećali su se u 39 od 72 grada za koje su dostupni podatci i za 2023. i za 2024., dok u 17 gradova nije prijavljena promjena, a za 16 gradova prijavljeno je smanjenje (vidjeti sliku 3.4.).

• U europskom internetskom istraživanju o drogama 2024., nereprezentativnom istraživanju osoba koje konzumiraju drogu 29 % ispitanika koji žive u Europskoj uniji ili Norveškoj izjavilo je da je u posljednjih 12 mjeseci konzumiralo kokain u prahu, crack kokain ili oboje. Među osobama koje su konzumirale kokain u prahu bila je uobičajena istodobna konzumacija više tvari, pri čemu je samo 4 % njih navelo da ga u posljednjoj konzumaciji nije konzumiralo s drugim tvarima, uključujući duhan i alkohol. To je bila najviša prijavljena stopa istodobne konzumacije više tvari među svim drogama. Sudionici su naveli da konzumiraju kokain u prahu uglavnom u klubu ili baru (68 %), na glazbenom festivalu ili zabavi (62 %) ili kod kuće (64 %). Kad je riječ o konzumaciji crack kokaina, najčešće prijavljeno mjesto konzumacije je kod kuće (86 %).
• Analizom 3276 upotrijebljenih šprica koju je provela mreža ESCAPE 2023. u 19 gradova u 13 država članica EU-a i Norveškoj, kokain je otkriven u više od 50 % šprica u 6 od 19 gradova (u Dublinu 90 %; u Barceloni 89 %; u Solunu 73 %; u Rigi 64 %; u Kölnu 62 %; u Madridu 56 %).

Ulazak u tretman zbog konzumacije kokaina

• Kokain je 2023. druga najčešće prijavljivana droga s kojom imaju problem osobe prvi puta uključene u specijalizirani tretman ovisnosti, a navelo ga je približno 35 000 konzumenata ili 24 % svih konzumenata uključenih u tretman prvi put (vidjeti sliku 3.5.).
• Broj konzumenata prvi put uključenih u tretman zbog problema povezanih s kokainom povećao se za 31 % u razdoblju od 2018. do 2023.
• Najnoviji europski podatci upućuju na razdoblje od 13 godina između prve konzumacije kokaina, prosječno u dobi od 22 godine, i prvog tretmana zbog problema povezanih s kokainom, prosječno u dobi od 35 godina. Za osobe koje konzumiraju kokain u prahu to razdoblje iznosi 14 godina (slika 3.5.).
• Više od 80 % osoba prvi put uključenih u tretman, koje navode kokain kao drogu s kojom imaju najviše problema, navode kokain u prahu kao glavni oblik droge koju konzumiraju. Većina (84 %) konzumenata 2023. bili su muškarci, a četvrtina ih je prijavila svakodnevnu konzumaciju kokaina u prethodnom mjesecu, dok je četiri petine konzumenata uglavnom ušmrkavalo drogu.
• Na temelju podataka iz 24 zemlje koje prijavljuju povijesne podatke, injektiranje je kao glavni način primjene 2023. navelo manje od 1,5 % osoba koje su prvi put ušle u tretman ovisnosti o kokainu.

Crack kokain

• Samo pet država članica EU-a činilo je 80 % procijenjenih 9900 slučajeva uključivanja u tretman zbog konzumacije crack kokaina 2023. (8100 u 2022.), od čega je 3700 konzumenata prvi put uključeno u tretman (slika 3.5.). Valja upozoriti da pojam „crack kokain” možda nema isto značenje u svim zemljama.
• Broj osoba koje su prvi put uključene u tretman zbog crack kokaina kao primarne droge povećao se za 35 %, s 2700 konzumenata u 2018. na 3700 konzumenata u 2023.
• Više od petine osoba koje su ušle u tretman zbog crack kokaina bile su žene (22 % u 2023.), 95 % njih navelo je pušenje kao glavni način primjene, a 42 % njih konzumiralo je tu drogu svaki dan prethodnog mjeseca prije početka tretmana.
• U 2023. je u 10 gradova osam država članica EU-a u prostorijama za konzumaciju droga prijavljena konzumacija crack kokaina, samostalno ili s heroinom. Više od tri četvrtine (79 %) slučajeva konzumacije povezanih s crack kokainom uključivalo je pušenje. Sam crack kokain injektiran je u 21 % slučajeva konzumacije, a u kombinaciji s heroinom u 47 % slučajeva. Prostorije za konzumaciju droge mogu se razlikovati ovisno o tome dopušta li se da se nedopuštene droge injektiraju, puše ili oboje.

Štetne posljedice povezane s konzumacijom kokaina

• Kokain je 2023. bio najčešće prijavljivana tvar bolnica nadležnih za praćenje u okviru mreže Euro-DEN Plus te je bio naveden u 25 % (1695) slučajeva akutne intoksikacije drogom. Otprilike polovina zabilježenih slučajeva bila je povezana s istodobnom konzumacijom alkohola.
• Većina bolnica nadležnih za praćenje u okviru mreže Euro-DEN Plus primila je više slučajeva povezanih s kokainom u 2023. u usporedbi s 2022. (slika 3.6.).

• U 20 europskih država koje su dostavile podatke za obje godine kokain je predstavljao otprilike jednu četvrtinu (1051 ili 26 %) smrtnih slučajeva uzrokovanih konzumacijom droge u 2023. (956 ili 27 % u 2022.).
• U Španjolskoj je kokain bio povezan sa 60 % (621/1037) smrtnih slučajeva uzrokovanih konzumacijom droge prijavljene 2022. Dokaz o istodobnoj konzumaciji više tvari bio je uobičajen kod smrtnih slučajeva zbog kokaina, pri čemu su u većini slučajeva istovremeno konzumirani opioidi, te alkohol u više od trećine (38 %) i benzodiazepini u više od polovine (56 %) slučajeva (slika 3.7.).

• Francuska mreža hitnih odjela Oscour 2023. prijavila je povećanje od 17 % u slučajeva povezanima s kokainom, s 21,2/100 000 dolazaka u bolnicu 2022. na 28,8/100 000 2023.

Podatci o tržištu kokaina

• U 2023. države članice EU-a prijavile su već sedmu godinu zaredom rekordan broj od 95 000 zapljena kokaina ukupne količine od 419 tona (povećanje u odnosu na 323 tone zaplijenjene u 2022.). Belgija (123 tone), Nizozemska (59 tona, nepotpuni podatci) i Španjolska (118 tona) zajedno su činile 72 % ukupne zaplijenjene količine (slika 3.8.). Među ostalim zemljama koje su prijavile zapljene kokaina Njemačka (43 tone), Francuska (23 tone), Portugal (22 tone), Irska (3,2 tone, nepotpuni podatci), Norveška (2,3 tone), Švedska (1,5 tona) i Litva (1,4 tone) zaplijenile su 2023. rekordne količine.
• Prosječna čistoća kokaina u maloprodaji u Europi kretala se 2023. od 17 % do 96 % te je polovina zemalja prijavila prosječnu čistoću između 66 % i 81 %. Iako je cijena kokaina na maloprodajnoj razini ostala relativno stabilna posljednjih deset godina, čistoća kokaina bilježi uzlazni trend, te je 2023. dosegla je razinu koja je 34 % viša od indeksne godine 2013. (slika 3.8.).

• U 2023. države članice EU-a prijavile su zatvaranje najmanje 34 lokacije povezane s proizvodnjom kokaina (39 u 2022.), što je indikativna procjena. Znatno veća količina osnovne kemikalije, kalijevog permanganata, zaplijenjena je 2023. (2082 kilograma) u usporedbi s 2022. (173 kilograma).
• Kokain je 2023. naveden u 97 000 kaznenih djela povezanih s konzumacijom ili posjedovanjem, odnosno u približno 9 % svih takvih kaznenih djela za koja je droga poznata, čime se nastavlja uzlazni trend zabilježen u proteklih sedam godina. Kokain je nakon kanabisa bio druga najčešće zabilježena droga u kaznenim djelima povezanima s konzumacijom ili posjedovanjem.
• Među 11 službi za testiranje sastava droge u 10 država članica EU-a kokain se u prvoj polovini 2024. pojavio kao tvar koju su najčešće otkrile tri službe, isto kao u prvoj polovini 2023. Tijekom istog razdoblja čistoća uzoraka kokaina koje je analiziralo sedam službi za testiranje sastava droge u šest država članica EU-a ostala je visoka. U prvoj polovini 2023. više od 55 % ispitanih uzoraka pokazivalo je čistoću od 80 % ili više. U prvoj polovini 2024. isti je udio iznosio 46 %.

Detaljne informacije o kokainu nalaze se u zajedničkom izvješću EUDA-e i Europola Tržište droga u EU-u: kokain i vodiču EUDA-e Stimulansi: zdravstveni i socijalni odgovori.
 

Izvorni podatci

Potpuni skup izvornih podataka za Europsko izvješće o drogama 2025., uključujući metapodatke i metodološke bilješke, dostupan je u našem katalogu podataka.

Podskup tih podataka, koji se koristi za izradu infografika, grafikona i sličnih elemenata na ovoj stranici, nalazi se u nastavku.

Tablice s podatcima o prevalenciji konzumacije droga, uključujući istraživanja opće populacije i analizu otpadnih voda (sve tvari)

Ostale tablice s podatcima, uključujući tablice specifične za kokain