Smrtni slučajevi uzrokovani konzumacijom droga – trenutačno stanje u Europi (Europsko izvješće o drogama 2025.)

Procjena smrtnosti koja se može pripisati konzumaciji droge ključna je za razumijevanje učinka konzumacije droge na javno zdravstvo i na promjene trendova tijekom vremena. Na ovoj se stranici nalazi najnovija analiza smrtnih slučajeva uzrokovanih konzumacijom droge u Europi, uključujući ključne podatke o smrtnim slučajevima zbog predoziranja, o tvarima koje su s time povezane i drugo. 

Ova je stranica dio Europskog izvješća o drogama 2025., EUDA-ina godišnjeg pregleda stanja u području droga u Europi.

Table of contents/Search

Table of contents/Search

Search within the book

Operator

Any match

Exact term match only

Select any filter and click on Search to see results

Close

Posljednji put ažurirano: 5. lipnja 2025.

Poboljšanje odgovora na smrtnost povezanu s konzumacijom droga zahtijeva bolji uvid u čimbenike koji pokreću trendove

Procjena smrtnosti koja se može pripisati konzumaciji droge ključna je za razumijevanje učinka konzumacije droge na javno zdravstvo i na promjene trendova tijekom vremena. Razumijevanje čimbenika koji pokreću trendove u tom području vjerojatno će biti ključno i za razvoj učinkovitih odgovora. Međutim, unatoč poboljšanjima tijekom posljednjih deset godina, još uvijek postoje važna ograničenja informacija koje su nam trenutačno dostupne, što otežava razvoj politika i odgovora.

Pojam smrtni slučajevi uzrokovani konzumacijom droga upotrebljava se kao pokazatelj kojim se uzimaju u obzir oni smrtni slučajevi koji se mogu izravno pripisati konzumaciji droga, što se ponekad naziva smrtnim slučajevima zbog predoziranja. Treba napomenuti da procjene smrtnih slučajeva uzrokovanih konzumacijom droga čine samo dio ukupne smrtnosti povezane s konzumacijom droga jer to mjerilo ne uključuje smrtnost zbog automobilskih i drugih nesreća, nasilja, samoubojstava počinjenih drugim sredstvima osim trovanja drogama ili kroničnih bolesti, gdje je konzumacija droga mogla igrati važnu ulogu. Stoga postoji potreba da se kohortnim studijama i drugim pristupima proširi naše razumijevanje u tim drugim važnim područjima smrtnosti povezane s drogama.

Unatoč tim ograničenjima, procjena smrtnih slučajeva uzrokovanih konzumacijom droga i dalje je ključno mjerilo za razumijevanje štetnih posljedica koje konzumacija nedopuštenih droga može uzrokovati, ali je i zahtjevna za tumačenje zbog metodoloških pitanja te pitanja dostupnosti i kvalitete podataka. To se posebno odnosi na tumačenje najnovijih trendova u pogledu smrtnih slučajeva uzrokovanih drogama, pri čemu su podatci za posljednju izvještajnu godinu (2023.) dostupni samo za 21 od 29 država obuhvaćenih ovim pokazateljem, pa se stoga moraju izračunati procijenjene vrijednosti za ukupnu procjenu na razini EU-a. S obzirom na brzinu kojom se mogu pojaviti nove prijetnje povezane s drogama, ažurni i cjeloviti podatci u tom području važan su prioritet za budućnost.

Također treba napomenuti da iz metodoloških razloga broj utvrđenih smrtnih slučajeva uzrokovanih drogama vjerojatno predstavlja minimalne procjene te da se kapaciteti za izvješćivanje razlikuju među državama, što znači da se nacionalne usporedbe moraju provoditi uz oprez. Osim toga, manjak detaljnih toksikoloških informacija u nekim državama trenutačno znači da je naše opće razumijevanje uloge koju različite droge imaju u utvrđivanju broja smrtnih slučajeva uzrokovanih drogama tijekom vremena ograničeno. Manjak detaljnih toksikoloških informacija također može otežati razumijevanje uloge koju različite droge imaju kada se konzumiraju istodobno. Budući da većina slučajeva predoziranja sa smrtnim ishodom uključuje istodobnu konzumaciju više tvari, a obrasci konzumacije droga postaju sve složeniji, postoji i sve veća potreba da se poboljša naše razumijevanje načina na koji promjene u obrascima konzumacije više tvari utječu na smrtnost. Osnivanjem Agencije Europske unije za droge (EUDA) ojačani su kapaciteti za brzu procjenu prijetnji, rano upozoravanje i izdavanje upozorenja te mjere podrške za poboljšanje kapaciteta za rutinsko izvješćivanje u tom području. EUDA će koordinirati mrežu forenzičkih i toksikoloških laboratorija, povećavajući dostupne analitičke kapacitete za praćenje načina na koji različite droge i kombinacije droga utječu na trendove u pogledu smrtnih slučajeva.

Obrasci istodobne konzumacije više tvari povezani su s većinom smrtnih slučajeva uzrokovanih konzumacijom droga

Tijekom 2023. broj prijavljenih smrtnih slučajeva uzrokovanih konzumacijom droga blago je porastao u nekim državama članicama EU-a, dok je u drugima pao. Privremena ukupna procjena od oko 7500 smrtnih slučajeva uzrokovanih drogama u 2023. predstavlja neznatno povećanje u odnosu na revidirane brojke iz 2022., ali bi se ta brojka trebala tumačiti s oprezom jer niz država s velikim brojem stanovnika još nije dostavio podatke, pa su za izračun tog privremenog ukupnog broja upotrijebljene procijenjene vrijednosti. Najveći porast broja smrtnih slučajeva uzrokovanih drogama u 2023. prijavljen je u Njemačkoj, Latviji, Finskoj, Norveškoj i Turskoj.

U dostupnim informacijama ističe se činjenica da opioidi, obično u kombinaciji s drugim tvarima, i dalje čine skupinu tvari koje su najčešće povezane sa smrtnim slučajevima uzrokovanima konzumacijom droga. Općenito gledajući, trendovi u pogledu smrtnih slučajeva povezanih s opioidima čine se stabilnima, ali udio smrtnih slučajeva u starijim dobnim skupinama raste. Procjenjuje se da je heroin bio povezan s nešto manje smrtnih slučajeva 2023., oko 1200 (1300 u 2022.) u Europskoj uniji, što je minimalna procjena na temelju podataka iz 18 država članica EU-a za koje su dostupni podatci za obje godine. Heroin je i dalje droga koja je česti uzrok smrti zbog opioida u nekim zapadnoeuropskim zemljama. Međutim, dostupni podatci upućuju na to da je heroin sada uzrok većine smrtnih slučajeva zbog predoziranja samo u nekoliko zemalja, a drugi opioidi i ostale droge pri tome igraju važnu ulogu. Opioidi koji nisu heroin, uključujući metadon i u manjoj mjeri buprenorfin, lijekovi za ublažavanje boli koji sadržavaju opioide te drugi sintetički opioidi povezani su sa znatnim udjelom smrtnih slučajeva zbog predoziranja u nekim zemljama.

Iako nisu dostupne detaljne toksikološke informacije o svim smrtnim slučajevima, informacije koje postoje ukazuju na to da je intoksikacija zbog istodobne konzumacije više tvari uobičajena pojava. Ako su dostupne detaljne toksikološke informacije, u pravilu se izvješćuje o prisutnosti više tvari. Iako mnoge zemlje izvješćuju o pojedinačnim drogama identificiranima u post mortem toksikološkoj obradi, nekoliko zemalja izvješćuje o tome kako se te droge kombiniraju te o broju smrtnih slučajeva povezanih s mješavinama droga. Analiza podataka o smrtnosti iz Austrije, Slovenije i Norveške 2023. pokazuje detaljniju sliku koja ukazuje na to da je većina smrtnih slučajeva uzrokovanih drogama bila povezana s više tvari. Opioidi su i dalje najčešće navedena skupina droga općenito, a neki smrtni slučajevi povezani s opioidima odnosili su se i na heroin. Heroin je rijetko identificiran samostalno ili samo s alkoholom, a većina slučajeva povezanih s heroinom odnosila se na različite kombinacije tvari (slika 11.1.). Alkohol, s heroinom ili u kombinaciji s drugim tvarima, također je često identificiran, kao i benzodiazepini. U Danskoj, Austriji, Sloveniji i Finskoj benzodiazepini su 2023. bili povezani s više od polovine smrtnih slučajeva uzrokovanih drogama.

Podatci o smrtnosti zbog droge također upućuju na starenje konzumenata opioida u Europi, pri čemu je većina slučajeva smrtnosti povezanih s konzumacijom droga obično zabilježena kod muškaraca u dobi od 40 godina i starijih. To je vidljivo i iz više nego dvostrukog povećanja broja smrtnih slučajeva uzrokovanih drogama među osobama u dobi od 50 do 64 godine u razdoblju od 2013. do 2023.

Dostupni podatci upućuju i na to da je broj smrtnih slučajeva u kojima su ulogu igrali stimulansi u porastu u nekim državama, iako ovdje treba istaknuti neke važne napomene. Smrtni slučajevi zbog stimulansa u pravilu se nedovoljno prijavljuju. Osim toga, stimulansi su često povezani sa smrtnim slučajevima uzrokovanima i drugim drogama, uključujući opioide. Na temelju nekih informacija čini se da su stimulansi češće uključeni u smrtne slučajeve prijavljene među mlađim dobnim skupinama.

Predoziranje i smrtni slučajevi povezani sa sintetičkim opioidima i dalje zabrinjavaju

Potentni sintetički opioidi, kao što su derivat fentanila karfentanil i nitazenski opioidi, povezani su s nekim slučajevima trovanja, kako sa smrtnim ishodom, tako i bez smrtnog ishoda u Europi. Međutim, uz iznimku nekih baltičkih zemalja, podatci za te droge koji se rutinski prikupljaju i dostupni su na razini EU-a ukazuju na nizak postotak konzumacije. Međutim, razvoj događaja u tom području zabrinjavajući je zbog potencijala tih tvari da u budućnosti negativno utječu na javno zdravstvo u Europi.

Nitazenski opioidi bili su uzrok lokalizirane pojave trovanja u Irskoj 2023. i 2024. te u Francuskoj u 2023. U Irskoj su se nitazeni 2023. lažno prodavali kao heroin, a 2024. kao benzodiazepini, što je dovelo do nenamjerne konzumacije i višestrukih slučajeva predoziranja (vidjeti Nove psihoaktivne tvari – trenutačno stanje u Europi). Skupine smrtnih slučajeva i akutne intoksikacije povezani s nitazenima prijavljeni su 2023. u Francuskoj i 2024. u Njemačkoj. U Švedskoj je od siječnja 2023. do rujna 2024. prijavljeno više od 30 smrtnih slučajeva povezanih s metonitazenom, u prosjeku više od jedan mjesečno, a u jesen 2024. zabilježen je pad. U Norveškoj su od lipnja 2023. do kolovoza 2024. zabilježena 34 smrtna slučaja povezana s nitazenom (uglavnom metonitazenom), u prosjeku više od dva mjesečno, prije nego što se učestalost naglo počela smanjivati od rujna 2024. Metonitazen je pronađen u lažnim tabletama na recept. Mjere poduzete tijekom 2024. uključivale su medijska upozorenja, nacionalna upozorenja, bolji pristup naloksonu, davanje prioriteta nitazenima pri klasifikaciji narkotika i više policijskih napora usmjerenih na prodavatelje na internetu. Zbog njihove visoke potentnosti i činjenice da su novi postoji zabrinutost da se nitazenski opioidi možda rutinski ne otkrivaju u uobičajenim toksikološkim post mortem postupcima. Stoga je moguće da bi broj prijavljenih smrtnih slučajeva mogao biti podcijenjen. Neki dokazi o tome postoje iz država na baltičkom području, gdje su bolje metode testiranja za posljedicu imale više otkrivanja tih tvari. U Estoniji je broj smrtnih slučajeva uzrokovanih drogama porastao s 82 slučaja u 2022. na 119 u 2023., što predstavlja stopu smrtnosti uzrokovanu drogom od 135 na milijun stanovnika (u dobnoj skupini od 15 do 64 godine), šest puta više od prosjeka EU-a. Nitazeni, uglavnom metonitazen i protonitazen, bili su povezani s više od polovine (52 %) tih smrtnih slučajeva. U Latviji su i nacionalni statistički podatci i forenzički registri načelno prijavili više smrtnih slučajeva uzrokovanih drogama, sa 63 u 2022. na 154 u 2023., što predstavlja stopu smrtnosti uzrokovanu drogom od 130 na milijun stanovnika (u dobnoj skupini od 15 do 64 godine), više nego pet puta (5,3) više od prosjeka EU-a. Nitazeni su otkriveni u 101 (66 %) od tih slučajeva, što je dovelo do povećanja broja takvih slučajeva. Iako 2022. nije bilo moguće provesti sustavno testiranje na nitazene, došlo je do dramatičnog porasta broja slučajeva akutne intoksikacije koje su uključivale opioide (s otprilike 2400 slučajeva 2022. na više od 4000 slučajeva 2023.). Izjave kliničkog osoblja u kojima se navodi da su bile potrebne veće doze naloksona izazivaju zabrinutost da se možda radilo o sintetičkim opioidima. Od 2019. najmanje 21 zemlja prijavila je prisutnost nitazena u sustav ranog upozoravanja o novim psihoaktivnim tvarima, koji trenutačno prati 22 različita nitazena.

Intervencije potrebne za suzbijanje namjernog samoozljeđivanja trovanjem

Ponekad je teško utvrditi namjeru osobe koja je preminula zbog predoziranja drogom. Mnogi smrtni slučajevi zbog predoziranja prijavljuju se kao slučajni, a kod nekih postoji neutvrđena namjera. Međutim, u nekim je državama dostupno više informacija o namjeri, a relativno velik udio prijavljenih smrtnih slučajeva zbog predoziranja (ukupno 1 od 8) klasificiran je 2022. i 2023. kao namjerno predoziranje (sa suicidalnom namjerom). U svim državama članicama EU-a, osim na Malti, te u Norveškoj, najnoviji dostupni podatci pokazuju da je udio smrtnih slučajeva zbog predoziranja sa suicidalnom namjerom bio veći među ženama. U Nizozemskoj i Švedskoj je 2022. i 2023. više od trećine prijavljenih smrtnih slučajeva zbog predoziranja među ženama klasificirano kao smrtni slučaj sa suicidalnom namjerom. U istom je razdoblju u Danskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Sloveniji i Finskoj zabilježena suicidalna namjera za jednu petinu ili više smrtnih slučajeva zbog predoziranja među ženama. Ti nalazi upućuju na potrebu za intervencijama usmjerenima na namjerno samoozljeđivanje i suicidalnu namjeru među osobama koje uzimaju droge, posebno na prepoznavanje rizika kojim bi žene mogle biti izložene u tom kontekstu.

Potrebno je povećati opseg usluga radi sprječavanja predoziranja opioidima i smrtnih slučajeva

Odgovori usmjereni na smanjenje broja smrtnih slučajeva povezanih s opioidima uključuju intervencije s ciljem sprječavanja same pojave predoziranja i one koje su usmjerene na sprječavanje smrti ako do predoziranja dođe (slika 11.2.). Promjene u populaciji osoba koje injektiraju opioide, kao i u vrstama tvari koje konzumiraju, stvaraju nove i veće izazove u smislu intervencija namijenjenih smanjenju broja smrtnih slučajeva zbog predoziranja. One obuhvaćaju razvoj diferenciranih programa usmjerenih na potrebe različitih skupina i oblikovanje usluga koje odgovaraju potrebama različitih dobnih skupina. Postoje čvrsti dokazi da je uključivanje u terapiju opioidnim agonistima čimbenik zaštite protiv predoziranja opioidima i nekih drugih uzroka smrti, no i dalje postoje problemi u pogledu pokrivenosti i pristupa u mnogim državama članicama EU-a, u kojima je razina terapije ispod one koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija s obzirom na procijenjene potrebe.

Sve je više dokaza da veća dostupnost opioidnih antagonista može igrati važnu ulogu u sprječavanju predoziranja sa smrtnim ishodom. Međutim, s druge strane, dostupnost tog pristupa razlikuje se među državama i unutar njih. Do 2023. godine 15 europskih zemalja prijavilo je provedbu programa za primjenu naloksona radi suzbijanja smrtnih slučajeva zbog predoziranja. Zbog promjena potrošačkih obrazaca i dostupnosti različitih formulacija naloksona u obliku injekcija i spreja za nos, nadležne službe možda će morati preispitati protokole za njegovu primjenu kako bi se zajamčio odgovarajući pristup i upotreba dostupnih proizvoda. Predoziranja koja uključuju potentne sintetičke opioide, kao što su nitazeni ili derivati fentanila, mogu predstavljati izazove u pogledu suzbijanja predoziranja. Kad je riječ o kliničkim uvjetima, smjernice iz 2024. potvrđuju da se početno upravljanje akutnom intoksikacijom opioidima nije promijenilo, pri čemu je titrirana primjena naloksona i dalje preporučeni pristup. Kad je riječ o zajednicama, uključujući programe davanja naloksona za primjenu kod kuće, može biti potrebno više doza. U takvim slučajevima smjernicama se promatračima savjetuje da postupno primjenjuju doze, procjenjuju reakciju osobe između primjena i po potrebi pružaju umjetno disanje ili kardiopulmonalnu reanimaciju. Time se naglašava vrijednost obuke osoba koje bi mogle svjedočiti predoziranju ili reagirati na predoziranje te pružiti prvu pomoć, uključujući ispravnu dozu naloksona. Dostupni podatci za 2023. iz šest država članica EU-a i Norveške upućuju na to da je nekoliko tisuća osoba osposobljeno za pravilnu primjenu lijekova. Međutim, i dalje postoje problemi u pogledu pokrivenosti i pristupa u nekim zemljama u kojima se provodi ta intervencija te je potrebno više informacija o obuci, dostupnosti i konzumaciji naloksona na nacionalnoj i lokalnoj razini kako bi se podržala dostupnost tih lijekova koji spašavaju živote. Provedba u još nekim europskim zemljama nastavila je napredovati 2024.: Hrvatska, Luksemburg i Finska započele su s pilot-projektom programa davanja naloksona za primjenu kod kuće.

U nekim se državama omogućuju i prostorije za konzumaciju droga, djelomično i da se pokuša smanjiti smrtnost od predoziranja. Ti objekti rade u 13 država članica EU-a i Norveškoj (vidjeti Ublažavanje štetnih posljedica – trenutačno stanje u Europi). U područjima s multikulturnom ili novom imigrantskom populacijom konzumentima rizičnih droga poželjno je slati poruke o načinima ublažavanja štetnih posljedica na njihovu materinjem jeziku. Više informacija o zdravstvenim i socijalnim odgovorima za sprječavanje smrtnih slučajeva povezanih s opioidima potražite u EUDA-inu minivodiču.

Ključni podatci i trendovi

Stope smrtnosti zbog predoziranja

• Stopa smrtnosti zbog predoziranja u Europskoj uniji 2023. procjenjuje se na 24,7 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika u dobi od 15 do 64 godine.
• Stope smrtnosti zbog predoziranja obično su od tri do četiri puta veće kod muškaraca nego kod žena (slika 11.3.), pri čemu su najviše pogođeni muškarci u dobi od 25 do 39 godina. Stope smrtnosti zbog predoziranja u toj dobnoj skupini mogu biti znatno više nego za mušku populaciju u dobi od 15 do 64 godine (odrasle osobe). Na primjer, u Švedskoj je stopa smrtnosti zbog predoziranja za muškarce u dobi od 25 do 39 godina u 2023. bila 117 smrtnih slučajeva na milijun, u usporedbi s 89 smrtnih slučajeva na milijun odraslih muškaraca u zemlji. U Estoniji su usporedive brojke bile 264 smrtna slučaja na milijun muškaraca u dobi od 25 do 39 godina i 209 smrtnih slučajeva na milijun odraslih muškaraca.

Smrtni slučajevi zbog predoziranja

Procjenjuje se da je u Europskoj uniji 2023. bilo najmanje 7459 smrtnih slučajeva zbog predoziranja drogama (7145 u 2022.). To je minimalna procjena jer neke države izvješćuju da u njihovu sustavu praćenja nedostaje dio podataka. Na primjer, unakrsna validacija podataka iz 2022. iz različitih registara (opći i posebni registri) u Španjolskoj upućuje na to da se, kada se temelji isključivo na općem registru, mogu prijaviti samo četiri od pet slučajeva. U Njemačkoj i Italiji registar smrtnosti sadržava samo slučajeve s kojima je upoznata policija. Stoga slučajevi izvan nadležnosti policije možda nisu prijavljivani. Međutim, nije poznato u kojoj je mjeri broj prijava manji od stvarnog broja smrtnih slučajeva.

Pogođene su različite populacije diljem Europe

• U Finskoj je broj smrtnih slučajeva uzrokovanih konzumacijom droga među osobama mlađima od 25 godina ostao visok, što čini 29 % (91 od 310 smrtnih slučajeva) svih smrtnih slučajeva uzrokovanih trovanjem drogom u 2023.; ta je dobna skupina činila 25 % (63 od 256 smrtnih slučajeva) smrtnih slučajeva uzrokovanih konzumacijom droga prijavljenih 2023. u Austriji, 22 % (2 od 9 smrtnih slučajeva) u Luksemburgu i 20 % (6 od 30 smrtnih slučajeva) u Mađarskoj.
• Procjenjuje se da se broj smrtnih slučajeva zbog predoziranja prijavljen u Europskoj uniji među osobama u dobi od 50 do 64 godine ukupno više nego udvostručio između 2013. i 2023. te se povećao za 76 % među ženama (sa 184 na 323 smrtna slučaja) i za 159 % među muškarcima (s 422 na 1094 smrtna slučaja) (slika 11.4.).

Etablirane i nove tvari povezane sa smrtnim slučajevima uzrokovanima konzumacijom droga

• Procjenjuje se da su opioidi, uključujući heroin i njegove metabolite, često u kombinaciji s drugim tvarima, bili prisutni u 7 od 10 slučajeva predoziranja sa smrtnim ishodom koji su se dogodili u Europskoj uniji 2023. (slika 11.5. i slika 11.6.). U toksikološkim izvješćima o smrtnim slučajevima uzrokovanima konzumacijom droga obično se navodi nekoliko vrsta droga.

• Heroin je bio prisutan kod većine smrtnih slučajeva zbog predoziranja u relativno malom broju država članica EU-a, odnosno u Austriji (heroin ili morfin) (66 %), Luksemburgu (heroin ili morfin) (56 %), Sloveniji (51 %) i Bugarskoj (50 %). Heroin je prijavljen u približno dvije petine do jedne petine smrtnih slučajeva zbog predoziranja u Italiji (45 %), Njemačkoj (37 %), Francuskoj (34 % u 2022.), Portugalu (34 %), Hrvatskoj (29 %), Rumunjskoj (28 %), Turskoj (20 %), Španjolskoj (20 % u 2022.) i Norveškoj (21 %). Heroin je 2023. prijavljen u manje od 1 na 5 smrtnih slučajeva zbog predoziranja u Češkoj, Estoniji, Cipru, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Malti, Slovačkoj, Finskoj i Švedskoj.
• Među 20 država članica EU-a koje su dostavile podatke za 2022. i 2023. kokain je, uglavnom u prisutnosti opioida, bio uzrok 1051 smrtnog slučaja zbog predoziranja (26 %) u 2023. (956 ili 27 % u 2022.).
• Smrtni slučajevi povezani s kokainom prijavljuju se i u državama u kojima su prije bili rjeđi, kao što su Danska, Cipar, Nizozemska, Slovenija i Finska.
• Kokain je 2023. bio uzrok 30 % smrtnih slučajeva zbog predoziranja u Njemačkoj i u 65 % smrtnih slučajeva zbog predoziranja u Portugalu.
• Stimulansi koji nisu kokain, uključujući amfetamin i metamfetamin, uzroci su brojnih smrtnih slučajeva, često zajedno s opioidima. Od 19 država za koje su dostupni post mortem podatci za 2023., 17 ih je prijavilo smrtne slučajeve povezane s nekokainskim stimulansima. Najveći broj smrtnih slučajeva u kojima su bili uključeni nekokainski stimulansi prijavile su Njemačka (490 slučajeva), Turska (228), Švedska (75), Norveška (64), Danska (61), Finska (49), Latvija (41), Estonija (32) i Austrija (30). Osim tih smrtnih slučajeva uzrokovanih konzumacijom droga, smrtni slučajevi uzrokovani drugim stimulansima, na primjer onima koji su povezani s kardiovaskularnim problemima, mogu ostati neotkriveni.
• Katinoni su 2023. prijavljeni u smrtnim slučajevima uzrokovanima konzumacijom droga u sedam zemalja. U Mađarskoj se 12 od 30 smrtnih slučajeva prijavljenih 2023. odnosilo na katinone. U Finskoj je 12 od 253 smrtna slučaja obuhvaćalo katinone, dok je manji broj smrtnih slučajeva povezanih s katinonom prijavljen u Litvi, Austriji, Rumunjskoj, Sloveniji i Slovačkoj.
• U 7 od 18 država za koje su dostupni post mortem toksikološki podatci za 2023. u najmanje jednom od četiri smrtna slučaja uzrokovana konzumacijom droga bio je prisutan metadon. Lijek koji se koristi za terapiju opioidnim agonistima naveden je u 30 % ili više slučajeva s poznatom toksikologijom prijavljenih u Luksemburgu (56 %), Rumunjskoj (40 %), Hrvatskoj (38 %), Estoniji (37 %), Portugalu (36 %), Bugarskoj (35 %) i Njemačkoj (31 %). Nije dostupno dovoljno informacija o tome jesu li ti lijekovi propisani, zloupotrijebljeni ili kupljeni na crnom tržištu. Međutim, navođenje droge ne znači da je on bio uzrok trovanja jer predoziranje često podrazumijeva istodobnu konzumaciju više tvari s drugim opioidima, alkoholom i drugim lijekovima kao što su benzodiazepini.
• Buprenorfin je 2023. identificiran u 58 % (147) smrtnih slučajeva uzrokovanih konzumacijom droga koji su prijavljeni u Finskoj i u 16 % (73) slučajeva u Švedskoj. U svim drugim državama za koje su dostupni podatci buprenorfin je prijavljen u manje od 5 % slučajeva predoziranja sa smrtnim ishodom ili uopće nije prijavljen.
• Tramadol, opioidni lijek protiv umjerene do jake boli, bio je prisutan u otprilike 5 % (173) prijavljenih smrtnih slučajeva zbog predoziranja u 13 europskih država u 2023. Međutim, njegova je prisutnost utvrđena u 35 % od 136 smrtnih slučajeva prijavljenih u francuskom registru smrtnih slučajeva povezanih sa zloupotrebom lijekova u 2022., što upućuje na to da bi se boljim nadzorom i toksikološkim istraživanjima moglo otkriti više smrtnih slučajeva povezanih s lijekovima koji sadržavaju opioide. Morfin, oksikodon i fentanil bili su uzrok za 25 %, 20 % odnosno 4 % smrtnih slučajeva prijavljenih 2022. u registar smrtnih slučajeva povezanih sa zloupotrebom lijekova.
• Dostupni podatci iz 16 država članica EU-a pokazuju da je broj smrtnih slučajeva povezanih s fentanilom i derivatima fentanila ostao relativno stabilan, pri čemu su droge povezane sa 153 smrtna slučaja zbog predoziranja u 2023. (159 u 2022.). Njemačka je prijavila najveći broj smrtnih slučajeva povezanih s fentanilom (70). Neki od tih smrtnih slučajeva mogli bi biti povezani s lijekovima na bazi fentanila namijenjenima za medicinske potrebe, a ne s nedopuštenim fentanilom. Ostali slučajevi prijavljeni 2023. bili su u Švedskoj (15), Danskoj (10), Austriji (7), Estoniji (7) i Finskoj (6).
• Podatci iz Estonije i Latvije za 2023. pokazuju da se broj smrtnih slučajeva uzrokovanih konzumacijom droga koji uključuju nove sintetičke opioide dodatno povećao. Najistaknutiji nitazeni otkriveni 2023. u Estoniji bili su protonitazen (40 od 119 slučajeva) i metonitazen (32 od 119, 27 %).
• U zemljama za koje su dostupni podatci za 2023. prijavljeno je da je oksikodon povezan sa 151 smrtnim slučajem uzrokovanim konzumacijom droga u osam zemalja: Švedskoj (88), Finskoj (26), Danskoj (24), Estoniji (7), Austriji (3), Litvi (1), Luksemburgu (1), Portugalu (1).
• Konzumiranje opioida u kombinaciji s benzodiazepinima povećava rizik od predoziranja. Benzodiazepini su 2023. zajedno s drugim tvarima, prvenstveno opioidima, otkriveni u većini smrtnih slučajeva zbog predoziranja u Danskoj, Austriji, Sloveniji i Finskoj.
• Mali broj država prijavio je prisutnost pregabalina ili gabapentina u smrtnim slučajevima uzrokovanima konzumacijom droga. Među onima koje su ih prijavile, u Finskoj je u 2023. prijavljeno 87 smrtnih slučajeva (87 u 2022.). Dvije države prijavile su povećanje broja smrtnih slučajeva u kojima je bio naveden pregabalin ili gabapentin: Danska (s 58 smrtnih slučajeva u 2022. na 60 u 2023.), Austrija (s 54 u 2022. na 71 u 2023.).
• Broj smrtnih slučajeva povezanih sa sintetičkim kanabinoidima povećao se na 61 u Turskoj 2023. (8 u 2022.).
• Sedam zemalja s dostupnim podatcima prijavilo je 39 smrtnih slučajeva povezanih sa sintetičkim katinonima u 2023.: Finska (12), Mađarska (12), Litva (6), Slovenija (4), Austrija (2), Rumunjska (2), Slovačka (1).

Smrtnost zbog bilo kojeg uzroka povezana s drogom

• U norveškoj kohortnoj studiji iz 2024. analizirana je smrtnost nakon puštanja na slobodu 92 000 osoba iz zatvora u razdoblju od 2010. do 2022. Psihički poremećaji i poremećaji uzrokovani konzumacijom opioida blisko su povezani s većim rizikom od smrtnosti nakon puštanja na slobodu. Studija je pokazala smanjenje smrtnosti zbog bilo kojeg uzroka i stope predoziranja tijekom prvih šest mjeseci nakon puštanja na slobodu među osobama koje su bile uključene u terapiju opioidnim agonistima.
• Terapija opioidnim agonistima 2023. bila je i dalje dostupna u zatvoru nakon zajednice u 28 od 29 zemalja koje izvješćuju EUDA-u, bila je dostupna u 24 zemlje i mogla se nastaviti nakon puštanja iz zatvora u 23 zemlje (vidjeti Ublažavanje štetnih posljedica – trenutačno stanje u Europi).

Dodatne detaljne informacije nalaze se u EUDA-inim dokumentima Smrtni slučajevi povezani s opioidima: zdravstveni i socijalni odgovori i EUDA odgovara na ključna pitanja o smrtnim slučajevima zbog predoziranja.

Izvorni podatci

Potpuni skup izvornih podataka za Europsko izvješće o drogama 2025., uključujući metapodatke i metodološke bilješke, dostupan je u našem katalogu podataka.

Podskup tih podataka, koji se koristi za izradu infografika, grafikona i sličnih elemenata na ovoj stranici, nalazi se u nastavku.