Ublažavanje štetnih posljedica – trenutačno stanje u Europi (Europsko izvješće o drogama 2025.)

Ublažavanje štetnih posljedica obuhvaća intervencije, programe i politike kojima se nastoji ublažiti zdravstvene, socijalne i gospodarske posljedice konzumacije droga za pojedince, zajednice i društva. Na ovoj se stranici nalazi najnovija analiza intervencija za ublažavanje štetnih posljedica u Europi, uključujući ključne podatke o terapiji opioidnim agonistima, programima davanja naloksona, prostorijama za konzumaciju droge i drugo. 

Ova je stranica dio Europskog izvješća o drogama 2025., EUDA-ina godišnjeg pregleda stanja u području droga u Europi.

Table of contents/Search

Table of contents/Search

Search within the book

Operator

Any match

Exact term match only

Select any filter and click on Search to see results

Close

Posljednji put ažurirano: 5. lipnja 2025.

Aktivnosti za ublažavanje štetnih posljedica u kontekstu sve dinamičnijih problema s drogama

Konzumacija nedopuštenih droga doprinosi širenju bolesti na globalnoj razini. Intervencije za smanjenje tog opterećenja obuhvaćaju preventivne aktivnosti za smanjenje ili usporenje započinjanja konzumacije droga te ponudu tretmana za osobe s problemima konzumacije droge. Komplementaran skup pristupa obuhvaćen je općim ciljem ublažavanja štetnih posljedica i usmjeren na ublažavanje posljedica konzumacije droga za pojedince i zajednice. Ovdje je naglasak na radu bez osuđivanja konzumenata droga radi smanjivanja rizika povezanih s ponašanjem koje je uglavnom povezano sa štetnim zdravstvenim ishodima te općenito radi promidžbe zdravlja i dobrobiti. Među tim pristupima vjerojatno je najpoznatije osiguranje sterilnog pribora za injektiranje intravenskim konzumentima droge da se smanji rizik od zaraznih bolesti. Čini se da su s vremenom te vrste pristupa doprinijele relativno niskoj stopi, prema međunarodnim standardima, novih infekcija HIV-om koje su sada povezane s intravenskom konzumacijom droga u Europi. Međutim, neadekvatna razina usluga i sve veća konzumacija stimulansa predstavljaju izazov za Europu kad je riječ o ostvarivanju ciljeva SZO-a za kontinuiranu skrb za osobe koje žive s HIV-om (vidjeti Zarazne bolesti povezane s konzumacijom droga – trenutačno stanje u Europi). S obzirom na to da su se tijekom posljednjeg desetljeća promijenili obrasci konzumacije droga, a u određenoj su se mjeri promijenile i značajke konzumenata droga, intervencije za ublažavanje štetnih posljedica trebale su se prilagoditi i širem skupu rizičnog ponašanja i zdravstvenih ishoda. Među njima se ističe smanjenje rizika od predoziranja drogama povezanog s obrascima istodobne konzumacije više tvari, uključujući pušenje stimulansa i rješavanje često znatnih i složenih zdravstvenih i socijalnih problema s kojima se suočavaju konzumenti droga u marginaliziranijim i socijalno isključenim populacijama.

Ublažavanje štetnih posljedica zbog promjene trendova u području droga zahtijeva niz odgovora

S konzumacijom nedopuštenih droga povezani su kronični i akutni zdravstveni problemi na koje utječu brojni čimbenici kao što su svojstva tvari, prisutnost primjesa i patogena, načini primjene, individualna osjetljivost i društveni kontekst u kojem se droga konzumira. Kronični problemi uključuju ovisnost i zarazne bolesti povezane s konzumacijom droga, a postoji i niz akutnih štetnih posljedica od kojih je možda najbolje evidentirano predoziranje. Iako je relativno rijetka na razini populacije, konzumacija opioida i dalje čini znatan udio u morbiditetu i smrtnosti povezanoj s konzumacijom droga. Intravenska konzumacija droga također povećava rizike, kao i istodobna konzumacija više tvari. U skladu s time, rad s konzumentima opioida i intravenskim konzumentima droga povijesno je bio važan cilj intervencija za ublažavanje štetnih posljedica, kao i područje u kojem su modeli pružanja usluga najrazvijeniji i najviše ocjenjivani.

Imajući to na umu, neke su se usluge ublažavanja štetnih posljedica tijekom posljednja tri desetljeća sve više integrirale u glavne tokove zdravstvene skrbi konzumentima droga u Europi. U početku je naglasak bio na proširivanju pristupa terapiji opioidnim agonistima te programima podjele igala i šprica kao dio odgovora na rizičnu konzumaciju droga, koji su prvenstveno bili usmjereni na injektiranje heroina i epidemiju HIV-a. U nedavnim zajedničkim smjernicama EUDA-e i ECDC-a o sprečavanju i kontroli zaraznih bolesti među intravenskim konzumentima droge preporučuje se terapija opioidnim agonistima radi sprječavanja hepatitisa C i HIV-a te smanjenja rizičnog ponašanja povezanog s intravenskom konzumacijom i učestalosti intravenske konzumacije, kako u zajednici tako i u zatvorima. U smjernicama se preporučuje i osiguranje sterilnog pribora za injektiranje zajedno s terapijom opioidnim agonistima kako bi se maksimalno povećala pokrivenost i učinkovitost intervencija među osobama koje injektiraju opioide.

Osiguranje pribora za ublažavanje štetnih posljedica obično uključuje distribuciju sterilnih materijala namijenjenih ublažavanju štetnih posljedica povezanih s kontinuiranom konzumacijom droga, a razvilo se kako su se obrasci konzumacije droga mijenjali tijekom vremena. Ono u pravilu predstavlja veći dio većih integriranih programa za ublažavanje štetnih posljedica, obično lako dostupnih službi, a rijetko je samostalna intervencija. Obično se daju smjernice o ispravnoj konzumaciji, sigurnom odlaganju i manje rizičnim načinima primjene. Pribor za ublažavanje štetnih posljedica općenito uključuje predmete potrebne za pripremu droga za konzumaciju kao što su filtri, kuhala, voda i predmeti za davanje droga, uključujući igle i šprice, lule i folije. Osiguravaju se i drugi predmeti za njegu i sprječavanje štetnih posljedica povezanih s konzumacijom droga, kao što je pribor za njegu rana za ublažavanje bakterijskih infekcija uzrokovanih intravenskom konzumacijom te pribor za davanje naloksona u slučaju predoziranja. Trenutačni dokazi ukazuju na učinkovitost programa podjele igala i šprica te programa davanja naloksona za primjenu kod kuće, dok postoje ograničeni podatci o procjeni drugih predmeta za ublažavanje štetnih posljedica.

U posljednja tri desetljeća u nekim su državama članicama EU-a prošireni pristupi ublažavanja štetnih posljedica kako bi se obuhvatili i drugi odgovori, uključujući nadzirane prostorije za konzumaciju droga i programe davanja naloksona za primjenu kod kuće namijenjene smanjenju broja slučajeva predoziranja sa smrtnim ishodom (slika 13.1.). Intervencije za smanjenje smrtnih slučajeva povezanih s opioidima uključuju one usmjerene na sprječavanje predoziranja i one usmjerene na sprječavanje smrti u slučaju predoziranja (slika 13.2.).

Prostorije za konzumaciju droga su objekti u kojima intravenski konzumenti mogu drogu konzumirati u higijenskim uvjetima pod nadzorom stručnog osoblja. Osim što nude mogućnost izravne intervencije u slučajevima predoziranja do kojih dolazi na licu mjesta i osiguravaju sterilnu opremu za injektiranje, prostorije za konzumaciju droga promiču uključivanje u tretman i druge zdravstvene i socijalne usluge. Nekim se uslugama nastoji razviti svijest o suzbijanju predoziranja te se nudi obuka u tom pogledu, uključujući i primjenu naloksona. Trenutačni dokazi upućuju na to da prostorije za konzumaciju droga mogu doprinijeti smanjenju smrtnih slučajeva povezanih s konzumacijom droga, a baza dokaza i dalje se razvija, što odražava složenu procjenu tih usluga (vidjeti i Zdravstveni i socijalni odgovori: prostorije za konzumaciju droga).

Programi davanja naloksona za primjenu kod kuće povezuju obuku o riziku od predoziranja i upravljanju njime s distribucijom pribora za nalokson osobama koje bi mogle svjedočiti predoziranju opioidima, kao što su osobe koje konzumiraju drogu i njihovi poznanici, prijatelji i članovi obitelji. Programi davanja naloksona za primjenu kod kuće mogu biti usmjereni i na druge potencijalne osobe koje prve reagiraju na predoziranje, kao što je osoblje na terenu koje komunicira s konzumentima droge, uključujući pružatelje zdravstvene skrbi, osoblje u prihvatilištima za beskućnike i zatvorske službenike. Iako je sve veći broj osoba u državama članicama EU-a osposobljen za davanje naloksona, pokrivenost i problemi u pogledu pristupa još uvijek postoje u nekim zemljama u kojima je dostupan. Kod predoziranja potentnim sintetičkim opioidima može biti potrebno više doza naloksona. Kad je riječ o zajednicama, trenutačne smjernice savjetuju da se doze primjenjuju postupno, što omogućuje vrijeme za procjenu reakcije osobe između doza i prema potrebi omogućuje davanje umjetnog disanja ili kardiopulmonalnu reanimaciju (vidjeti i Smrtni slučajevi povezani s opioidima: zdravstveni i socijalni odgovori).

U nekim državama postoje službe za testiranje sastava droga, uspostavljene kako bi se ljudima omogućilo da bolje razumiju koje tvari koje su kupili sadržavaju nedopuštene droge. Ne primjer, tablete kupljene kao MDMA mogu se razlikovati po potentnosti jer se sadržaj MDMA-ja može razlikovati od serije do serije, a ponekad su prisutne primjese i druge droge. S obzirom na to da su mnogi sintetički stimulansi i nove psihoaktivne tvari dostupni na nezakonitom tržištu u obliku praha ili tableta sličnog izgleda, konzumenti mogu biti izloženi sve većem riziku od toga da nisu svjesni koji konkretno stimulans ili mješavinu tvari konzumiraju. Iako nisu reprezentativni na nacionalnoj razini, podatci službi za testiranje sastava droga upućuju na to da se sintetički katinoni kupuju namjerno i u manjoj se mjeri ponekad mogu pronaći kao primjese ili se lažno prodaju. Osobe koje kupuju te tvari često nisu svjesne vrste sintetičkog katinona koji kupuju, što dovodi do određene nesigurnosti u pogledu učinaka i rizika za zdravlje s kojima se mogu suočiti. Kada se integriraju u prostorije za konzumaciju droga, službe za testiranje sastava droga mogu doprijeti do marginaliziranijih skupina osoba koje konzumiraju droge i izložene su većem riziku od predoziranja zbog potentnijeg ili neočekivanog opioida. Službe za testiranje sastava droga mogu djelovati, uzimajući u obzir i druge glavne pokazatelje, kako bi pružile uvid u trenutačne trendove na tržištu droga i preferencije potrošača, što je važno za razvoj drugih pristupa za ublažavanje štetnih posljedica, uključujući ciljano obavješćivanje o rizicima i upozorenja (vidjeti i Sintetički stimulansi – trenutačno stanje u Europi i MDMA – trenutačno stanje u Europi).

Sve veća integracija tržišta novih psihoaktivnih tvari i nedopuštenih droga stvara nove izazove u području javnog zdravstva. Primjeri uključuju konoplju pomiješanu s polusintetičkim kanabinoidima, zatim stimulanse pomiješane s različitim tvarima, ponekad uključujući sintetičke katinone, ketamin odnosno nove sintetičke opioide pomiješane s heroinom ili one koji se lažno prodaju kao heroin. Budući da se trovanje odvija brzo, postaje sve važnije razumjeti što znači učinkovito obavješćivanje o riziku. Iako se raspon usluga koje se pružaju može razlikovati, sve službe za testiranje sastava droga provode neki oblik aktivnosti obavješćivanja o zdravstvenim rizicima, često objavljivanjem upozorenja o analiziranim proizvodima od raznih vrsta droga i razmjenom podataka s drugim dionicima. Cilj je spriječiti ili ublažiti štetne posljedice na razini pojedinca (osobe koja podnosi tvar na provjeru) i populacije (drugih osoba koje mogu biti izložene istoj tvari). Budući koraci u tom području mogu uključivati mjere za usklađivanje i postizanje konsenzusa među europskim službama za testiranje sastava droga o utvrđivanju kriterija i pragova za to kada i kako izdavati upozorenja, kao i donošenje standardnih operativnih postupaka za obavješćivanje o zdravstvenim rizicima koji se temelje na dokazima. Ta su pitanja istražena u priručniku koji je izradila EUDA uz pomoć Transeuropskog informacijskog projekta o drogama, koji se odnosi na strategije komunikacije o zdravstvenim rizicima za službe za testiranje sastava droga.

Neke od tih intervencija i dalje su kontroverzne zbog razloga koji uključuju njihov pravni status i promjenjivu prirodu baze dokaza o djelotvornosti intervencija na zdravstveni ishod. Opseg tih novijih intervencija stoga je i dalje neujednačen unutar i između država, a kada postoje, najčešće su dostupne samo u velikim gradovima. Općenito se opseg usluga za ublažavanje štetnih posljedica i pristup njima, uključujući neke davno uspostavljene i relativno dobro potkrijepljene modele usluga, znatno razlikuju među državama članicama EU-a, a u je nekim državama i dalje neadekvatan u usporedbi s procijenjenim potrebama.

Potrebna je veća pripravnost kako bi se odgovorilo na izazov potentnih sintetičkih droga. Potentne sintetičke tvari imaju sve veći potencijal uzrokovati štetne posljedice povezane s drogama u Europi jer namjerna i nenamjerna konzumacija tih tvari u prahu ili mješavinama koje se lažno prodaju kao druga droga može povećati rizik od trovanja i smrtnih slučajeva. To, zajedno sa složenijim obrascima istodobne konzumacije više tvari, doprinosi već postojećim ozbiljnim izazovima u razvoju učinkovitih odgovora radi smanjenja broja smrtnih slučajeva zbog predoziranja i akutnog trovanja povezanih s drogom. Primjer te rastuće kompleksnosti jest pojava vrlo potentnih nitazenskih opioida u Europi. Te tvari, koje mogu biti potentnije od fentanila, uzrokovale su lokalizirane pojave trovanja u dijelovima Europe i porast broja smrtnih slučajeva povezanih s drogama u Estoniji i Latviji (vidjeti i Nove psihoaktivne tvari – trenutačno stanje u Europi).

Nakon otkrivanja skupina slučajeva predoziranja povezanih s prodajom nitazena kao tableta benzodiazepina u zajednici i zatvoru u Irskoj u lipnju 2024., provedena je brza vježba obavješćivanja o riziku. Podržale su je lako dostupne službe dijeljenjem letaka na okupljalištima konzumenata droge i širenjem informacija na društvenim mrežama i platformama za vijesti (slika 13.3.). Na takav bi način, na primjer, službe možda trebale brže i intenzivnije odgovarati na slučajeve raširenog trovanja drogom. Prisutnost takvih mješavina i tvari koje se na tržištu lažno prodaju kao druge tvari, upućuje na aktualnu potrebu za preispitivanjem i prilagodbom postojećih pristupa provedbi određenih intervencija za ublažavanje štetnih posljedica. EUDA razvija novi europski sustav upozoravanja na droge kojim će se podržati aktivnosti pripravnosti i odgovora na ozbiljne rizike povezane s drogama na razini EU-a i na nacionalnoj razini s pomoću brze razmjene informacija, ciljanih upozorenja i drugih obavijesti o riziku.

Click to enlarge the image

Close

S obzirom na moguća kretanja na tržištu sintetičkih opioida, općenito treba povećati pripravnost za preispitivanje postojećih planova za odgovor na svako moguće povećanje dostupnosti i konzumacije sintetičkih opioida ili štetnih posljedica povezanih s tim tvarima. To bi moglo uključivati jačanje kapaciteta za toksikološku analizu, slanje poruka s upozorenjima i pripravnost službi koje prve dolaze u kontakt s osobama kojima je potrebna pomoć.

Ako su prostorije za konzumaciju droga operativne, moglo bi se razmotriti i pitanje mogućih koristi i rizika od pružanja usluga za testiranje sastava droga. Takva integracija usluga postaje sve češća. U anketi među voditeljima prostora za konzumaciju droga u Europi otprilike trećina ispitanika navela je da na licu mjesta pruža usluge testiranja sastava droga, a druga polovina njih uputila je na vanjsku službu.

Poteškoće pri ublažavanju štetnih posljedica u kontekstu različitih obrazaca konzumacije stimulansa

Ublažavanje rizika povezanih s intravenskom konzumacijom droga uvijek je bio važan cilj intervencija za ublažavanje štetnih posljedica, a modeli usluga relativno su dobro razvijeni i temeljeni na dokazima. Međutim, čak i u tom području promjene u konzumaciji droga stvaraju nove izazove za učinkovito pružanje usluga. U posljednjem desetljeću zabilježeno je izbijanje zaraze HIV-om povezano s injektiranjem nedopuštenih sintetičkih stimulansa u sedam europskih gradova u šest država članica EU-a. Potencijalno veća učestalost intravenske konzumacije povezana je s konzumacijom stimulansa u odnosu na konzumaciju heroina, dok drobljenje i otapanje crack kokaina i drugih tableta za injektiranje sa sobom nosi i dodatne zdravstvene rizike. Ti obrasci konzumacije otvaraju pitanja u pogledu vrste i primjerenosti igala i šprica koje se dijele na okupljalištima konzumenata droge, jer konzumaciju danas u pravilu karakterizira istodobna konzumacija više tvari. Također naglašavaju potrebu za relativno visokom razinom usluga za ublažavanje štetnih posljedica kako bi se spriječila i brzo suzbilo širenje zaraze. To se događa u vrijeme kada su, na primjer, usluge zamjene igala i dalje neadekvatne u nekim državama članicama EU-a.

Sintetički stimulansi i razne druge tvari konzumiraju se kako bi se olakšao i povećao seksualni užitak u kontekstu konzumacije droga povezane sa spolnim odnosima među različitim skupinama, ali uglavnom u maloj podskupini muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima, poznato pod nazivom „chemsex”. Iako je ta definicija neprecizna, obično se odnosi na okruženja ili događaje u kojima može doći do rizične konzumacije droga i rizičnog seksualnog ponašanja. Te droge mogu biti u rasponu od stimulansa, kao što su metamfetamin, kokain i sintetički katinoni, do alkohola, depresora kao što su GHB/GBL i disocijativnih droga kao što je ketamin. Iako je teško procijeniti prevalenciju „chemsexa”, informacije iz istraživačkih studija upućuju na to da je riječ o problemu koji je prisutan u cijeloj Europi, iako u malom opsegu i među određenim podskupinama ljudi koji konzumiraju droge. Uključivanje učinkovitih odgovora na ublažavanje štetnih posljedica za osobe uključene u te oblike rizičnog ponašanja i dalje je izazov iz različitih razloga, uključujući neintegrirano pružanje usluga na mnogim mjestima, te je potreban razvoj prilagođenih intervencija za ublažavanje štetnih posljedica. Time se naglašava važnost snažnih međuagencijskih partnerstava između subjekata koji pružaju usluge u području spolnog zdravlja i onih koji pružaju usluge u području ublažavanja štetnih posljedica povezanih s konzumacijom droga.

Rastuće prijetnje javnom zdravstvu zahtijevaju daljnji razvoj aktivnosti za ublažavanje štetnih posljedica

Unatoč tome što je kanabis najčešće konzumirana nedopuštena droga u Europi, može se tvrditi da je to i područje u kojem često nedostaju savjeti i intervencije za ublažavanje štetnih posljedica. Konzumenti kanabisa u Europi obično puše drogu s duhanom, a područje za razvoj aktivnosti za ublažavanje štetnih posljedica jest razmatranje učinkovitih intervencija za ublažavanje štetnih posljedica od pušenja. S obzirom na to da se vrste i oblici proizvoda od kanabisa koji su dostupni u Europi i dalje mijenjaju, mijenjaju se i razmatranja o njihovu utjecaju na odgovore za ublažavanje štetnih posljedica. Ukupno gledajući, proizvodi od kanabisa, smola kanabisa i biljni kanabis, imaju veću potentnost, tj. sadržavaju više THC-a nego što su u prošlosti sadržavali, a proizvodi od kanabisa visokog stupnja potentnosti povezani su s više akutnih i kroničnih štetnih posljedica. Osim toga, povećala se raznolikost vrsta proizvoda, pa su sada dostupni jestivi proizvodi, e-tekućine i ekstrakti, uz veću dostupnost polusintetičkih kanabinoida. Te promjene stvaraju nove izazove za utvrđivanje učinkovitih intervencija za ublažavanje štetnih posljedica i mogućnosti za njihovu provedbu kako bi se ublažile štetne posljedice.

Kanabis nije jedino područje u kojem bi pristupi za ublažavanje štetnih posljedica mogli igrati veću ulogu. Kao što je navedeno u ovogodišnjem Europskom izvješću o drogama, postoje i znakovi sve većeg interesa konzumenata za širi skup tvari. Te tvari mogu imati štetne posljedice, a za neke obrasce konzumacije vjerojatno će se povećati rizik od nastanka štetnih posljedica, čime bi se stvorile potencijalne mogućnosti za primjenu aktivnosti za ublažavanje štetnih posljedica.

Iako su uspostava i održavanje nekih odgovora na ublažavanje štetnih posljedica, kao što su nadzirane prostorije za konzumaciju droga, i dalje kontroverzni u nekim europskim zemljama, u velikoj je mjeri prihvaćeno da su mjere za ublažavanje štetnih posljedica utemeljene na dokazima važna sastavnica uravnoteženih politika o drogama. Bez obzira na to, mnoge zemlje imaju koristi od sve većeg raspona svojih intervencija za ublažavanje štetnih posljedica. Konteksti u kojima djeluju službe za ublažavanje štetnih posljedica, baza dokaza kojom ih se podržava te norme koje predstavljaju kvalitetu skrbi u tom području stoga ostaju ključna područja za daljnji razvoj i razmatranja politika. Gledajući u budućnost, rastuće prijetnje javnom zdravstvu koje proizlaze iz dinamičnih europskih tržišta nedopuštenih droga upućuju na potrebu za razvojem i procjenom novih pristupa i promjenjivih modela pružanja usluga kojima se štiti zdravlje ljudi izloženih riziku od štetnih ishoda koji proizlaze iz složenijih obrazaca konzumacije, novih tvari i mješavina ili koji su povezani s određenim podskupinama ili okruženjima.

EUDA-ini Zdravstveni i socijalni odgovori na probleme povezane s drogama: europski vodič sadrže detaljne informacije za sve koji žele znati više o dokazima u pogledu relativne učinkovitosti ublažavanja štetnih posljedica i drugih oblika intervencije.

Ključni podatci i trendovi

Programi podjele igala i šprica

• Programi podjele igala i šprica čine široko dostupan i standardan sastavni dio usluga za ublažavanje štetnih posljedica. U 2023. programi podjele igala i šprica bili su uspostavljeni u svim državama članicama EU-a i Norveškoj. Opseg i pristup programima podjele igala i šprica i dalje predstavljaju izazov jer samo 7 od 25 zemalja s dostupnim podatcima za 2023. dostiže cilj SZO-a u pogledu pružanja usluga (slika 13.4.), a samo pet od tih zemalja bilježi i podatke o pristupu terapiji opioidnim agonistima.

Terapija opioidnim agonistima

• Terapija opioidnim agonistima učinkovit je oblik tretmana ovisnosti o opioidima, a predstavlja i model pružanja usluga kojim se nastoje ostvariti određeni ciljevi ublažavanja štetnih posljedica. Riječ je o ustaljenoj intervenciji koja se provodi u svim europskim državama i priznata je kao zaštitni čimbenik protiv smrtnih slučajeva zbog predoziranja opioidima. Međutim, 2023. je samo 15 od 23 zemlje za koje su dostupni podatci doseglo cilj SZO-a u pogledu pružanja usluga (slika 13.4.), a samo 10 od tih zemalja bilježi i podatke o pristupu programu podjele igala i šprica.
• U klinikama za tretman ovisnosti u Europi propisuje se niz lijekova za terapiju opioidnim agonistima, pri čemu se metadon najčešće upotrebljava i prima ga oko 55 % korisnika opioidnih agonista, dok još 35 % njih prima terapiju lijekovima na bazi buprenorfina.

Programi davanja naloksona za primjenu kod kuće

• Do 2023. u 15 europskih zemalja prijavljeno je da se u svrhu sprječavanja smrtnih slučajeva zbog predoziranja provode programi davanja naloksona za primjenu kod kuće. U Hrvatskoj i Finskoj 2024. su pokrenuti pilot-programi davanja naloksona za primjenu kod kuće, a u Luksemburgu je pokrenut program davanja naloksona za primjenu kod kuće nakon izlaska iz zatvora.
• Nalokson je bio dostupan kao sprej za nos u tih 17 zemalja, osim u Litvi. Bio je dostupan u dozi od 1,8 mg/0.1 ml u 15 zemalja i u dozi od 1,26 mg/0.1 ml u 5 zemalja.
• Formulacije naloksona koji se može injektirati bile su dostupne u sedam zemalja, pri čemu su bočice od 0,4 mg/ml prijavljene u pet zemalja, a šprice koje sadrže pet doza prijavljene su u Irskoj i Francuskoj (slika 13.5.).
• Nalokson je dostupan bez recepta u Danskoj, Francuskoj, Italiji i Švedskoj.

Službe za testiranje sastava droga

• Dvanaest europskih država prijavilo je pružanje usluga neke vrste službe za testiranje sastava droga. Službe djeluju u različitim okruženjima, uključujući festivale, prostorije za konzumaciju droga i fiksne lokacije u zajednici.
• Službe za testiranje sastava droga nastoje spriječiti štetne posljedice tako što omogućuju ljudima da saznaju koje su kemikalije prisutne u nedopuštenim tvarima koje su kupili. Cilj im je i omogućiti pristup savjetovanju ili kratkim intervencijama, iako to nije uvijek moguće. Analitičke tehnologije koje te službe upotrebljavaju kreću se od sofisticirane tehnologije koja može pružiti informacije o potentnosti i sadržaju širokog raspona tvari do metoda koje jednostavno pokazuju prisutnost ili odsutnost određene droge (slika 13.6.). Informacije koje su prikupile službe također daju najbolji uvid u trendove na tržištu droga i preferencije konzumenata.

Prostorije za konzumaciju droga

• Iako su nadzirane prostorije za konzumaciju droga prepoznate kao inovativan pristup smanjenju rizika i štetnih posljedica među rizičnim populacijama u strategiji EU-a za borbu protiv droga za razdoblje 2021. – 2025., u nekim državama njihova je uspostava i dalje zahtjevna. U 2024. prostorije za konzumaciju droga bile su u funkciji u 13 država članica EU-a i Norveškoj (slika 13.7.). Neki od tih objekata nude integrirane usluge za testiranje sastava droga kako bi se spriječili rizici od predoziranja, primjerice vrlo potentnim drogama, miješanja ili neočekivanih tvari.
• Praćenje obilježja i potreba konzumenata u prostorijama za konzumaciju droga na europskoj razini izazovno je zbog lokalnih razlika. Međutim, EUDA i Europska mreža prostorija za konzumaciju droga surađuju na usklađenom prikupljanju podataka. Podatci koje je prijavilo 12 prostorija za konzumaciju droga u Europi pokazuju da su većina konzumenata muškarci u dobi od 40 do 49 godina. U nekim zemljama postoje specijalizirani objekti za žene i transrodne konzumente.
• U 2023. je u 13 prostorija za konzumaciju droga prijavljeno 346 hitnih slučajeva, od kojih je otprilike trećina bila povezana s istodobnom konzumacijom više tvari.

Intervencije u zatvorima

• Podatci EUDA-e o intervencijama za ublažavanje štetnih posljedica i intervencijama u obliku tretmana dostupnih u zatvorima 2023. pokazuju da je nastavak terapije opioidnim agonistima bio moguć u svim državama članicama EU-a, osim u Slovačkoj, kao i u Norveškoj i Turskoj. U trima zemljama (Bugarskoj, Latviji, Slovačkoj) terapija opioidnim agonistima u zatvoru nije bila moguća. Programi podjele igala i šprica bili su dostupni u zatvorima u trima državama: u svim zatvorima u Španjolskoj i Luksemburgu (jedan zatvor) te u jednom ženskom zatvoru u Njemačkoj. Nalokson za primjenu kod kuće bio je dostupan u sedam država 2023. (Njemačkoj, Estoniji, Irskoj, Francuskoj, Italiji, Litvi, Norveškoj) (slika 13.8.).
• U Luksemburgu je u rujnu 2024. proveden program davanja naloksona za primjenu kod kuće nakon izlaska iz zatvora.

Izvorni podatci

Podatci u infografikama i grafikonima na ovoj stranici nalaze se u nastavku.

Potpuni skup izvornih podataka za Europsko izvješće o drogama 2025., uključujući metapodatke i metodološke bilješke, dostupan je u našem katalogu podataka.

Podskup tih podataka, koji se koristi za izradu infografika, grafikona i sličnih elemenata na ovoj stranici, nalazi se u nastavku.

Korekcija. Dana 27. listopada 2025. doze naloksona u spreju za nos ispravljene su kako bi glasile 1,8 mg/0,1 ml i 1,26 mg/0,1 ml.