Heroin i drugi opioidi – trenutačno stanje u Europi (Europsko izvješće o drogama 2025.)
Heroin je i dalje najčešće konzumiran nedopušteni opioid u Europi koji uzrokuje velik dio zdravstvenog tereta povezanog s konzumacijom nedopuštene droge. Međutim, europski problem s opioidima i dalje se razvija na načine koji će vjerojatno imati važne posljedice na metodu rješavanja problema u tom području. Na ovoj se stranici nalazi najnovija analiza stanja u području droge, i to za heroin i druge opioide u Europi, uključujući prevalenciju konzumacije, potražnju za tretmanom, zapljene, cijenu, čistoću, štetne posljedice i drugo.
Ova je stranica dio Europskog izvješća o drogama 2025., EUDA-ina godišnjeg pregleda stanja u području droga u Europi.
Posljednji put ažurirano: 5. lipnja 2025.
Europsko tržište heroina i opioida i dalje predstavlja izazov u pogledu ublažavanja štetnih posljedica i tretmana
Heroin je i dalje najčešće konzumiran nedopušteni opioid u Europi te je odgovoran za velik dio zdravstvenog tereta povezanog s konzumacijom nedopuštenih droga. Međutim, europski problem s opioidima i dalje se razvija na načine koji će vjerojatno imati važne posljedice na način rješavanja problema u tom području.
Podatci o uključivanju u tretman i drugi pokazatelji upućuju na to da su konzumenti heroina u Europi u pravilu sve stariji. U razdoblju od 2013. do 2023. srednja dob svih konzumenata uključenih u specijalizirani tretman ovisnosti zbog konzumacije heroina i onih koji su se prvi put uključili u tretman se povećala, kao i udio starijih konzumenata (vidjeti sliku 6.1. i sliku 6.2.). Promjene u karakteristikama osoba koje traže pomoć sve više znače da usluge moraju odgovarati na složeniji raspon potreba za zdravstvenom i socijalnom podrškom. Osim izravnog odgovora na probleme povezane s drogama, to uključuje suzbijanje i liječenje bolesti povezanih sa starenjem te odgovarajući zahtjev za uspostavu učinkovitih međuagencijskih partnerstava i mehanizama upućivanja s općim službama za zdravstvenu i socijalnu podršku.
Dok je heroin i dalje uzrok brojnih smrtnih slučajeva povezanih s opioidima (vidjeti Smrtni slučajevi uzrokovani drogom – trenutačno stanje u Europi), drugi opioidi postali su izraženiji. Osim toga, iako je heroin 2023. i dalje bio najčešće prijavljeni opioid u slučajevima dolaska u bolnice nadležne za praćenje u okviru mreže Euro-DEN zbog akutne intoksikacije drogama, u nekim su gradovima drugi opioidi, često oni koji se upotrebljavaju za terapije opioidnim agonistima, lijekovi za ublažavanje boli ili potentni novi sintetički opioidi, češće bili razlog za liječničku pomoć od samog heroina. Iako taj skup podataka nije reprezentativan na nacionalnoj razini, daje uvid u to kako se problemi s opioidima mogu mijenjati na lokalnoj razini. Osim toga, te je podatke potrebno oprezno tumačiti jer se čini da neke promjene u tom području odražavaju pozitivan učinak dugoročnih politika za smanjenje potražnje za heroinom, odvraćanje od novog započinjanja konzumacije te za odgovarajuće i učinkovite odgovore na tretman. Međutim, treba posvetiti veću pozornost mjerama za smanjenje rizika od preusmjeravanja opioida namijenjenih tretmanima na nezakonito tržište. Važno je napomenuti da se ostvarivanjem tog cilja ne bi smjele stvarati dodatne prepreke za terapiju opioidnim agonistima, koja je u brojnim zemljama i dalje neodgovarajuća.
Primijećene su i promjene u načinu primjene heroina. Broj slučajeva u terapijskim službama smanjio se u posljednjem desetljeću kad je riječ o intravenskoj konzumaciji među konzumentima heroina prvi puta uključenih u tretman i onima koji su prethodno bili uključeni u tretman. Međutim, najnoviji podatci upućuju na usporavanje silaznog trenda (vidjeti sliku 6.3. i Intravenska konzumacija droga u Europi – trenutačno stanje). Prelazak s intravenske konzumacije na druge načine primjene, uglavnom na pušenje/inhaliranje, mogao bi odražavati utjecaj različitih čimbenika, uključujući učinak napora za ublažavanje štetnih posljedica i prevenciju te promjene u dostupnosti droga koje mogu utjecati na obrasce konzumacije. Samo 20 % novih konzumenata uključenih u tretman zbog problema povezanih s heroinom prijavljuje intravensku konzumaciju kao glavni način primjene. Ta je promjena važna jer je intravenska konzumacija droga posebno povezana s nizom negativnih zdravstvenih ishoda. Manje je pozitivno, kako je navedeno u ovom izvješću, da se općenito čini da osobe koje su intravenski konzumenti droge injektiraju širi raspon tvari, pri čemu se čini da se stimulansi češće injektiraju nego opioidi. Također postoji zabrinutost zbog slabe dostupnosti sterilnih šprica, i taj je trend u padu, što je zabilježeno u nekim državama članicama EU-a (vidjeti i Intravenska konzumacija droga u Europi – trenutačno stanje).
Osim prisutnosti raznolikije vrste opioida i drugih tvari na europskom tržištu droga, istodobna konzumacija više tvari među osobama koje primarno konzumiraju opioide i dalje je ključno zdravstveno pitanje jer povećava različite rizike. Važno je napomenuti da podatci iz nekoliko pokazatelja upućuju na to da se heroin i drugi opioidi često konzumiraju u kombinaciji s drugim tvarima, uključujući alkohol, benzodiazepine ili stimulanse kao što su kokain, crack kokain i amfetamini. Istodobna konzumacija više tvari koja uključuje opioide i druge respiratorne depresore povećava rizik od predoziranja sa smrtnim ishodom, a podatci iz utvrđenih i vodećih izvora upućuju na to da je istodobna konzumacija više tvari obilježje lokalnih obrazaca konzumacije droga. Tri od pet osoba koje su 2023. uključene u specijalizirani tretman ovisnosti u Europi i koje su navele opioid kao primarnu drogu s kojom imaju problem prijavile su i konzumaciju sekundarne tvari. Na lokalnoj razini više od trećine hitnih slučajeva koje je 2023. u devet država članica EU-a prijavilo 13 prostorija za konzumaciju droga u Europskoj mreži prostorija za konzumaciju droga bilo je povezano s istodobnom konzumacijom više tvari. Podatci iz programa ESCAPE – mreže Europske inicijative za prikupljanje i analizu šprica – pokazuju da se obrasci istodobne konzumacije više tvari razlikuju među zemljama i prema broju konzumenata opioida koji se konzumiraju intravenskim putem. Iako je heroin često otkriven u špricama zajedno s drugim drogama ili primjesama, na lokacijama u Vilniusu (Litva) i Tallinnu (Estonija), novi sintetički opioidi često su bili jedini aktivni spoj otkriven u špricama. U Solunu (Grčka) i Pragu (Češka) buprenorfin je često pronađen sam ili s naloksonom, što vjerojatno odražava sastav farmaceutskih pripravaka.
Promjene u proizvodnji i krijumčarenju mogle bi promijeniti tržište heroina u Europi
Zabranom uzgoja opijumskog maka, koju su talibani uveli u travnju 2022., uvelike je smanjena proizvodnja opijuma i heroina u Afganistanu, glavnom izvoru te droge u Europi, pri čemu je Ured Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal (UNODC) procijenio pad uzgoja opijuma od 95 % u 2023. na 10 800 hektara, što je smanjenje s 232 000 hektara u 2022. Noviji podatci UNODC-a upućuju na to da je uzgoj maka ostao na vrlo niskim razinama 2024., na 12 800 hektara. Ako se nastavi, smanjenje proizvodnje opijuma i heroina u Afganistanu vjerojatno će utjecati na dostupnost heroina u Europi, iako je teško predvidjeti kada bi se to moglo dogoditi i na koji način će se taj trend razvijati u različitim državama članicama EU-a. Različiti čimbenici utječu na krijumčarenje nedopuštenog heroina iz Afganistana u Europu, pri čemu za neke od njih ne postoje odgovarajuće informacije, kao što je društveno-ekonomsko stanje afganistanskih ruralnih poljoprivrednika i zemljoposjednika te vjerojatna prisutnost zaliha opijuma i heroina, koje je teško procijeniti te promjene u rutama krijumčarenja. S obzirom na gospodarsku i humanitarnu krizu u Afganistanu, talibani mogu biti izloženi domaćem pritisku da ukinu zabranu jer je uzgoj opijuma predstavljao važan izvor prihoda. Ta kretanja zajedno upućuju na potrebu za boljim praćenjem stanja u području droga u Afganistanu. EUDA je pokrenula novi projekt u tom području kako bi poboljšala pripravnost i pružila strateške uvide oblikovateljima politika EU-a.
U Europi niz pokazatelja upućuje na to da se tržište heroina u posljednjih deset godina smanjuje. Unatoč velikim fluktuacijama u zaplijenjenim količinama, dugoročni trendovi u pogledu cijene i čistoće te broja zapljena upućuju na to da se opskrba možda povećala tijekom tog razdoblja u odnosu na potražnju (vidjeti Podatci o tržištu heroina i drugih opioida). Međutim, to se može promijeniti na temelju najnovijih podataka o zapljenama iz ključnih zemalja duž glavne rute krijumčarenja, Turske i Bugarske, a možda i zbog lošije čistoće heroina 2023. Iako podatci mogu upućivati na promjene dinamike europskog tržišta heroina, potrebno je dodatno praćenje kako bi se utvrdilo jesu li najnovija kretanja izravna posljedica poremećaja u opskrbi iz Afganistana ili drugih geopolitičkih čimbenika te kako se mogu dalje razvijati i utjecati na dostupnost heroina.
Osim ograničenja opskrbe, otpornost tržišta i prilagodba i dalje su ključni čimbenici za bolje razumijevanje znakova promjena na europskom tržištu heroina. Na primjer, izvješća pokazuju da su zalihe opijuma u Afganistanu možda ublažile neposredan učinak zabrane (vidjeti Shvaćanje učinka zabrane droge koju su uveli talibani). S druge strane, velika vrijednost europskog tržišta heroina mogla bi kratkoročno i srednjoročno učiniti zalihe u Europi donekle otpornima, dok bi manja dostupnost za druga, manje unosna tržišta moglo biti neposrednije. Osim toga, mreže krijumčarenja vrlo su prilagodljive i mogu promijeniti rute zbog ruske invazije na Ukrajinu i sukoba na Bliskom istoku, osobito nedavnih događaja u Siriji. Na europskim vanjskim i unutarnjim granicama mreže krijumčarenja i dalje upotrebljavaju niz metoda kako bi uvele heroin u države članice EU-a. Oni uključuju skrivanje većih tereta unutar opreme i strojeva, kao što je vidljivo u nedavnoj zapljeni u Bugarskoj i upotrebu manjih zrakoplova te ciljanje regionalnih i manjih zračnih luka radi premještanja veleprodajnih tereta unutar Europske unije, kako je zabilježeno u nedavnoj zapljeni u Irskoj (vidjeti sliku 6.4., sliku 6.5. i Ponuda, proizvodnja i prekursori droga – trenutačno stanje u Europi).
Napomena: Droge koju je zaplijenio Nacionalni ured za droge i organizirani kriminal i Carinska služba.
Napomena: Droge koje je zaplijenila bugarska Nacionalna carinska agencija.
Suočene s mogućim stalnim smanjenjem opskrbe heroinom iz Afganistana, kriminalne mreže uključene u trgovinu drogom mogu posegnuti za alternativnim izvorima. Međutim, bilo bi teško u potpunosti zamijeniti heroin iz Afganistana opskrbom iz drugih zemalja proizvođača, kao što je Mjanmar, s obzirom na količinu opijuma i heroina koji su se proizvodili i krijumčarili iz Afganistana prije trenutačne zabrane. Iako nije riječ o novom trendu, zanimljivo je primijetiti da su 2024. i početkom 2025. kod putnika komercijalnih zračnih prijevoznika koji su iz Tajlanda letjeli u države članice EU-a u različitim prilikama zaplijenjene količine bijelog heroina, mase do 60 kilograma, koji se vjerojatno proizvodi u Mjanmaru ili u blizini Mjanmara. To može ukazivati na to da neke mreže krijumčarenja istražuju alternativne izvore heroina u očekivanju budućeg manjka u Afganistanu. To se događa u vrijeme kada se očekuje širenje komercijalne trgovine između Europske unije i jugoistočne Azije.
Zabrinutost u pogledu zdravlja zbog moguće povećane ponude i konzumacije novih sintetičkih opioida
Općenito gledano, novi sintetički opioidi trenutačno igraju relativno malu ulogu na tržištu droga u Europi, ali u nekim zemljama predstavljaju znatan problem te postoje naznake da bi u budućnosti mogli uzrokovati znatne probleme s drogom u Europi. Sintetički opioidi, kao što su fentanil i njegovi derivati, uključujući karfentanil, koji su obično mnogo potentniji od heroina, već se dugi niz godina prijavljuju u europski sustav ranog upozoravanja Nedavno se u Europi pojavila nova klasa sintetičkih opioida, nitazeni, od kojih su neki znatno potentniji od fentanila. Europski sustav ranog upozoravanja od 2019. prima izvješća o prisutnosti nitazena na tržištima droga u najmanje 21 državi članici EU-a (vidjeti Nove psihoaktivne tvari – trenutačno stanje u Europi). Zapljene nitazena u Europi brzo su porasle, a količina otkrivena u obliku praha utrostručila se na 10 kilograma u 2023. Znatno se povećala i dostupnost lažnih lijekova koji sadrže nitazene, pri čemu je najmanje 12 zemalja tijekom 2024. u europski sustav ranog upozoravanja prijavilo sve veću količinu zaplijenjenih tableta. Ti proizvodi obično oponašaju učinke zakonitih lijekova na recept, osobito oksikodona, i u manjoj mjeri benzodiazepina, kao što su diazepam i alprazolam. Iako ih uglavnom uzimaju rizični konzumenti opioida, postoji zabrinutost u pogledu njihova potencijala za širenje na populaciju bez tolerancije na opioide, uključujući mlade osobe. U 2023. u okviru europskog sustava ranog upozoravanja o novim psihoaktivnim tvarima otkriveni su novi sintetički opioidi u najmanje 20 država članica EU-a, Norveškoj i Turskoj. Iste je godine osam zemalja prijavilo štetne posljedice povezane s nitazenskim opioidima, uključujući trovanje bez smrtnog ishoda i trovanje sa smrtnim ishodom, kao i izbijanje zaraznih bolesti. Zabilježeno je i da se nitazenski opioidi lažno prodaju kao heroin u Irskoj i Francuskoj, a 2024. kao benzodiazepini u Irskoj koji su bili povezani s trovanjem u zajednici i zatvorima među ranjivim skupinama osoba koje konzumiraju drogu.
Uz iznimku nekih baltičkih zemalja, novi sintetički opioidi trenutačno su slabo zastupljeni u podatcima koji se rutinski prikupljaju i dostupni su na razini EU-a. Međutim, razvoj događaja u tom području zabrinjavajući je zbog potencijala tih tvari da u budućnosti negativno utječu na javno zdravstvo u Europi. Neke sjeverne i baltičke zemlje, uključujući Estoniju i Latviju, 2022. i 2023. prijavile su veću dostupnost sintetičkih opioida i povezanih štetnih posljedica, uključujući smrtne slučajeve povezane s drogama. Klasteri ili znatan broj smrtnih slučajeva i akutne intoksikacije povezani s nitazenima prijavljeni su 2023. u Francuskoj, 2024. u Njemačkoj i 2023./2024. u Švedskoj i Norveškoj. Zbog njihove visoke potentnosti i činjenice da su novi postoji zabrinutost da se nitazenski opioidi možda rutinski ne otkrivaju u uobičajenim toksikološkim post mortem postupcima. Stoga je moguće da bi broj prijavljenih smrtnih slučajeva mogao biti podcijenjen.
Poboljšanje pripravnosti i dalje je ključno za sposobnost Europe da brzo odgovori na pojave trovanja povezane s potentnim sintetičkim opioidima. EUDA-in sustav za procjenu prijetnji zdravlju i sigurnosti trenutačno je u fazi razvoja, a njegova prva pilot-procjena provedena krajem 2024., bila je usmjerena na nitazene i karfentanil u baltičkoj regiji. U procjeni je među ključnim nalazima navedeno da su nitazeni postali sve važnija značajka tržišta droge u Estoniji i Latviji, dok je karfentanil i dalje dominantan u Litvi. Čini se da su te tvari zamijenile određene količine fentanila i heroina na tržištu, što ukazuje na prilagodljivost lokalnih tržišta drogom. Estonija je jedna od rijetkih država članica EU-a koja je doživjela dugoročnu promjenu na svojem tržištu opioida nakon smanjenja dostupnosti heroina oko 2001., kada su talibani prethodno zabranili uzgoj opijuma. Međutim, u konačnici je zabrana povučena, te se heroin ponovo pojavio u većini drugih država članica EU-a sa značajnim tržištima za tu drogu.
Pretpostavlja se i da bi, ako se zbog talibanske zabrane proizvodnje opijuma u Afganistanu smanji dostupnost heroina u Europi, to moglo stvoriti uvjete za veću dostupnost i konzumaciju sintetičkih opioida. S obzirom na moguće negativne posljedice navedenoga, Europa mora poboljšati svoju pripravnost za ublažavanje štetnih posljedica i druge izazove koje bi takva promjena na tržištu mogla donijeti.
Razlozi za zabrinutost u tom području uključuju miješanje heroina s novim sintetičkim opioidima, lažnu prodaju novih sintetičkih opioida i zamjenu heroina novim sintetičkim opioidima. Takav razvoj događaja mogao bi povećati rizik od predoziranja i smrti uzrokovane drogom među konzumentima opioida. U tom je kontekstu važno napomenuti da je posljednjih godina u Sjevernoj Americi zabilježen dramatičan porast smrtnosti povezane s opioidima zbog sintetičkih opioida, prvenstveno derivata fentanila. Međutim, na temelju prethodnih primjera šokova na tržištu heroina postoji mogućnost da se stimulansi, kao što su kokain i sintetički katinoni, konzumiraju kao zamjenske tvari za heroin.
Iako su porast istodobne konzumacije više tvari i zamjena jedne tvari drugom vjerojatni ishodi bilo kakvog smanjenja dostupnosti heroina, ključno sredstvo za sprječavanje tog scenarija bilo bi širenje brzog pristupa terapiji opioidnim agonistima i povezanoj podršci, kao i programima podjele igala i šprica. I dalje je važno osigurati dostatan pristup naloksonu kako bi se suzbilo predoziranje i smrtni slučajevi povezani s drogama. Praćenje droga dostupnih na maloprodajnoj razini na lokalnim tržištima droga i dalje je važno kako bi se brzo utvrdile promjene u tvarima koje se prodaju i prisutnost opasnih serija droga. Europski sustav ranog upozoravanja i dalje će imati ključnu ulogu u tom pogledu, kao i novi sustavi EUDA-e za upozoravanje na droge i procjenu prijetnji.
Smatra se da većina ponude novih sintetičkih opioida, kao što su nitazeni, potječe iz Kine te da se krijumčare u Europu. Međutim, poznato je da je u Europi došlo do određene ograničene proizvodnje sintetičkih opioida i moguće je da bi se postojeći kapacitet za proizvodnju nedopuštenih sintetičkih droga mogao iskoristiti za proizvodnju sintetičkih opioida ako bi uvjeti na tržištu postali povoljni.
Za detaljniji uvid u dinamiku ponude heroina u Europskoj uniji vidjeti izvješće EUDA-e i Europola iz 2024. Tržište droga u EU: Heroin i drugi opioidi – dubinska analiza; vidjeti i EUDA-in dokument Opioidi: zdravstveni i socijalni odgovori.
Ključni podatci i trendovi
Prevalencija konzumacije opioida
- Procjenjuje se da je 0,3 % odraslog stanovništva EU-a ili oko 860 000 osoba, konzumiralo opioide u 2023. (stabilno u usporedbi s 2022.).
Uključivanje u tretman zbog konzumacije heroina i drugih opioida
- Navedeno je da je u 2023. konzumacija opioida bila glavni razlog uključivanja u specijalizirani tretman ovisnosti o drogama za 72 000 konzumenata ili 23 % svih osoba koje se uključuju u tretman u Europi. Heroin je bio primarna droga za 12 000 (61 %) od 19 000 konzumenata prvi puta uključenih u tretman i prijavili su određeni opioid kao glavnu drogu s kojom imaju problem. Dodatnih 3000 konzumenata opioida prvi puta uključenih u tretman nije navelo svoju primarnu drogu.
- Većinu osoba koje traže tretman zbog problema povezanih s opioidima čine muškarci, koji su 2023. predstavljali 80 % svih osoba uključenih u tretman ovisnosti o opioidima kao glavnoj drogi s kojom imaju problem. Taj je udio bio relativno stabilan, s malim razlikama između 2018. i 2023.
- Zbog poremećaja u pružanju usluga tijekom pandemije bolesti COVID-19, podatke o uključenosti u tretman za razdoblje 2020. – 2022. treba tumačiti uz oprez. Ipak, podatci upućuju na to da se nastavio trend dugoročnog smanjenja broja osoba uključenih u tretman zbog konzumacije heroina (slika 6.6.).
- Najnoviji europski podatci ukazuju na razdoblje od 15 godina (13 za žene i 16 za muškarce) između prve konzumacije heroina, prosječno u dobi od 23 godine i prvog tretmana zbog problema povezanih s heroinom, prosječno u dobi od 38 godina. U razdoblju od 2018. do 2023. to se razdoblje povećalo za pet godina za žene i za šest godina za muškarce.
- Nacionalni podatci iz 26 država članica EU-a pokazuju da se procjenjuje da je u 2023. 511 000 konzumenata primilo terapiju opioidnim agonistima (510 000 u 2022.).
Štetne posljedice od konzumacije opioida
- Opioidi, uključujući heroin i njegove metabolite, često u kombinaciji s drugim tvarima, zabilježeni su u 7 od 10 slučajeva predoziranja sa smrtnim ishodom 2023. za koje su dostupne toksikološke informacije (vidjeti Smrtni slučajevi uzrokovani konzumacijom droga – trenutačno stanje u Europi). Napominje se da su podatci dostupni za samo 19 država članica EU-a.
- U 2023. heroin je i dalje bio treća najčešće prijavljivana droga u slučajevima akutne intoksikacije drogama u bolnicama nadležnima za praćenje u okviru mreže Euro-DEN Plus u Europskoj uniji i Norveškoj, što predstavlja 13 % svih slučajeva. Heroin je 2023. pronađen u 18 od 22 bolnice sudionice u Europskoj uniji i Norveškoj (slika 6.7.).
- Heroin je prijavljen u više od petine slučajeva povezanih s drogom u bolnici u Droghedi (Irska) i dvjema bolnicama u Oslu (Norveška). Većina slučajeva povezanih s heroinom odnosila se na muškarce srednje dobi od 25 do 45 godina: u 7 od 18 bolnica u 2023. nije bilo slučajeva osoba mlađih od 25 godina. U polovini bolnica koje su prijavljivale heroin, žene su činile manje od 7 % slučajeva povezanih s heroinom. Ovisno o bolnici, najčešće prijavljivane droge u tim slučajevima uz heroin bile su benzodiazepin, kokain i amfetamin.
Podatci o tržištu heroina i drugih opioida
- Nakon povećanja zapljena heroina 2021. (na 9,5 tona), količina koju su zaplijenile države članice EU-a smanjila se 2022. za 16 %, na 8,0 tona, a 2023. za dodatnih 33 %, na 5,4 tone. Države članice EU-a prijavile su 2023. ukupno 17 000 zapljena heroina (21 500 zapljena u 2022.). Najveće količine prijavile su Belgija (2,9 tona), Francuska (1,1 tona), Španjolska (322 kilograma) i Italija (260 kilograma). Turska je 2023. zaplijenila 3,3 tone heroina, što je 58 % manje nego 2022. (8 tona).
- Prosječna čistoća smeđeg heroina na maloprodajnoj razini kretala se u 2023. od 5 % do 40 %, a polovina zemalja prijavila je prosječnu čistoću između 13 % i 21 %. Pokazatelji trendova upućuju na to da se prosječna cijena smeđeg heroina u razdoblju od 2013. do 2023. smanjila za 25 %. Čistoća droge fluktuirala je tijekom tog razdoblja i znatno se smanjila 2023. (slika 6.8.).
- U 2023. 20 zemalja prijavilo je u europski sustav ranog upozoravanja 927 zapljena novih sintetičkih opioida, u količini od 22 kilograma, što je povećanje u odnosu na 17 kilograma zaplijenjenih 2022. Konkretno, količina nitazena zaplijenjenih 2023. utrostručila se s 3 na 10 kilograma. Od 927 zapljena novih opioida prijavljenih 2023. 24 % sadržavalo je karfentanil, 24 % sadržavalo je protonitazen, 23 % metonitazen, a 20 % tramadol. Karfentanil je predstavljao 32 % (7,0 kilograma) od 22,0 kilograma zaplijenjenog materijala, nakon čega je slijedio protonitazen s 29 % (6,4 kilograma) i tramadol s 22 % (4,8 kilograma). Većina prijavljenih zapljena dogodila se u sjevernoj Europi te su Estonija, Latvija i Litva prijavile 77 % zapljena i 76 % (16,7 kilograma) zaplijenjene količine.
- Tijekom 2023. prijavljeno je oko 22 000 kaznenih djela povezanih s konzumacijom ili posjedovanjem heroina.
- U Europskoj uniji je 2023. zatvoreno 14 lokacija za proizvodnju heroina (10 u Nizozemskoj, 3 u Grčkoj i 1 u Francuskoj). Činilo se da sve lokacije djeluju kao mjesta za rezanje i pakiranje za blokove heroina, koji se mogu prodavati i u zemljama EU-a i izvan EU-a, posebno u Ujedinjenoj Kraljevini. Osim toga, Češka je prijavila zatvaranje dviju neodređenih lokacija za proizvodnju opioida.
Izvorni podatci
Podatci u infografikama i grafikonima na ovoj stranici nalaze se u nastavku.
Potpuni skup izvornih podataka za Europsko izvješće o drogama 2025., uključujući metapodatke i metodološke bilješke, dostupan je u našem katalogu podataka.
Podskup tih podataka, koji se koristi za izradu infografika, grafikona i sličnih elemenata na ovoj stranici, nalazi se u nastavku.
