Ponuda, proizvodnja i prekursori droga – trenutačno stanje u Europi (Europsko izvješće o drogama 2025.)

Analiza pokazatelja povezanih s ponudom za najčešće konzumirane nedopuštene droge u Europskoj uniji upućuje na to da je dostupnost svih vrsta tvari i dalje velika. Ova stranica sadrži pregled ponude droga u Europi na temelju najnovijih podataka, potkrijepljen prikazom najnovijih trendova u pogledu zapljene droga i kaznenih djela povezanih s drogama, zajedno s podatcima iz 2023. o proizvodnji droga i zapljeni prekursora.

Ova je stranica dio Europskog izvješća o drogama 2025., EUDA-ina godišnjeg pregleda stanja u području droga u Europi.

Table of contents/Search

Table of contents/Search

Search within the book

Operator

Any match

Exact term match only

Select any filter and click on Search to see results

Close

Posljednji put ažurirano: 5. lipnja 2025.

Otporna proizvodnja i nezakonita trgovina potiču veću dostupnost droga u Europi

Tržište nedopuštenih droga u Europi

Analiza pokazatelja povezanih s ponudom za najčešće konzumirane nedopuštene droge u Europskoj uniji upućuje na to da je dostupnost svih vrsta tvari i dalje velika. Osim toga, tržište je obilježeno velikom dostupnošću šireg spektra droga koje su često visokog stupnja potentnosti ili čistoće, što bi moglo povećati rizike za zdravlje. Među njima su nove tvari, pri čemu su potrošačka i znanstvena saznanja o njihovim zdravstvenim rizicima ponekad ograničena. Kad je riječ o nekim drogama, sve je veća raznolikost potrošačkih proizvoda dostupnih na tržištu (kao što su ulja, ekstrakti, prehrambeni proizvodi i proizvodi za e-pušenje). Takav razvoj događaja izaziva zabrinutost u pogledu općenito veće konzumacije droga i sve većih rizika, posebno za ranjive skupine suočene s društvenim i gospodarskim poteškoćama. Uzrok posebne zabrinutosti predstavljaju veći rizici, uključujući trovanje i smrtni ishod, od konzumacije droga i tableta, tvari visoke potentnosti ili novih tvari, možda i nesvjesno, posebno u kontekstu istodobne konzumacije više tvari.

Mreže za trgovinu drogom iskorištavaju komercijalnu prekograničnu trgovinu

Globalizacija je znatno utjecala na dostupnost droga u Europi jer kriminalci iskorištavaju veće mogućnosti za krijumčarenje s međusobno povezanijim komunikacijskim, trgovinskim i prometnim mrežama. Infiltracija u pomorske plovne putove i nezakonita trgovina velikim količinama droge u komercijalnim intermodalnim transportnim kontejnerima i dalje potiču rast europskog tržišta droga. Globalizirana trgovina iskorištava se kako bi se olakšala kupovina kemikalija i opreme koji se upotrebljavaju u proizvodnji nedopuštenih droga. Stalno ugrožavanje infrastrukture komercijalne trgovine ne samo da održava dotok nedopuštenih droga u Europsku uniju i iz nje, već je dovelo i do veće uključenosti europskih proizvođača droga i trgovaca drogom u međunarodne kriminalne mreže. Kao rezultat toga, europsko tržište droga gradi se i oblikuje dinamičnom i zamršenom mrežom globalnih lanaca opskrbe, koja obuhvaća ključne zemlje podrijetla za droge, prekursore, osnovne kemikalije i opremu. Promjene u čvorištima lanca opskrbe potaknute su raznim čimbenicima, uključujući smetnje u carinskim postupcima i postupcima kaznenog progona, regulatorne mjere i geopolitička kretanja. Razne zemlje u Južnoj Americi, zapadnoj i južnoj Aziji te sjevernoj Africi i dalje su glavni izvori nedopuštenih droga koje ulaze u Europu, kao što su kokain, heroin i smola kanabisa, dok su Kina i Indija i dalje važne zemlje podrijetla za nove psihoaktivne tvari. Konkretno, Indija se pojavila kao važan izvor nekih tvari, kao što su sintetički katinoni, koje se u određenoj mjeri proizvode i u Europi. Često se prijavljuje da se prekursori za droge i slične kemijske tvari nabavljaju iz Kine. Osim toga, Kanada i Sjedinjene Američke Države, koje imaju komercijalna tržišta kanabisa, izvori su različitih potrošačkih proizvoda od kanabisa.

Razmjer i otpornost nezakonite trgovine drogom putem globalnih komercijalnih lanaca opskrbe odražavaju se u velikim količinama nedopuštenih droga koje se i dalje zapljenjuju u europskim lukama. Na primjer, Španjolska je 2024. prijavila dosad najveću zapljenu kokaina u jednoj pošiljci od 13 tona, skrivenog u bananama podrijetlom iz Ekvadora. Njemačka je 2023. zaplijenila 43 tone kokaina, a te su godine u luci Hamburg zaplijenjene velike pošiljke od 25 tona, što je dvostruko više od količine prijavljene 2022. (slika 1.1.). To je pokazatelj kako kriminalne mreže i dalje koriste zakonitu komercijalnu infrastrukturu za trgovinu nedopuštenim drogama. Infiltracija u lance opskrbe i iskorištavanje ključnog osoblja zastrašivanjem i korupcijom, posebno u pomorskim lukama, dobro su dokumentirani u Europi. Ukupno gledajući, znatan udio ukupne količine droga zaplijenjenih u Europskoj uniji otkrila su carinska tijela i tijela za izvršavanje zakonodavstva u morskim lukama. Kao odgovor na to, u Planu EU-a za borbu protiv trgovine drogom iz 2023. navode se mjere za poboljšanje upravljanja carinskim rizicima i otkrivanja droga i prekursora, što uključuje jačanje interoperabilnosti carinskih informacijskih sustava među državama članicama EU-a i podršku uvođenju napredne opreme za skeniranje kontejnera. Planom se podržava i Europski savez luka, javno-privatno partnerstvo osmišljeno za jačanje otpornosti ključnih logističkih centara u Europi na trgovinu drogom i infiltraciju kriminalnih mreža. Provode se različite mjere za podršku najboljih praksi i preporuka iz šengenske tematske procjene trgovine drogom u lukama iz 2023. Među njima su i mjere u suradnji s međunarodnim partnerima i aktivnosti usmjerene na suzbijanje trgovine drogom na europskim željezničkim i cestovnim mrežama. Kriminalne mreže upotrebljavaju više načina rada (slika 1.2.) kako bi izbjegle otkrivanje. Iako trgovina većim pošiljkama droge morem potiče dostupnost droga u Europi, trgovina se odvija i nizom drugih metoda na kopnu i u zraku, uključujući komercijalne i privatne metode prijevoza, pisma i pakete.

Napomena: Zapljena koju je provela Državna kriminalistička policija Baden-Württemberga.

Europska unija dosljedno provodi procjenu kao ključnu fazu u razvoju i procjeni svojih strategija za rješavanje problema nedopuštenih droga. Organizirani kriminal i trgovina drogom ključne su teme o kojima se raspravlja u predstojećoj vanjskoj procjeni strategije i akcijskog plana EU-a za borbu protiv droga za razdoblje 2021. – 2025. te ProtectEU – europske strategije unutarnje sigurnosti za 2025.

Funkcioniranje tržišta droga potiče zastrašivanje i nasilje povezano s drogama

Regrutiranje i iskorištavanje mladih koje provode kriminalne mreže u nezakonitoj trgovini drogom razlog su sve veće zabrinutosti. Kriminalne mreže usmjerene su na ranjive mlade osobe, uživo i putem interneta, regrutirajući ih da vrše različite uloge, kao što je rad u svojstvu dostavljača droge, a u nekim ekstremnim slučajevima i da sudjeluju u nasilju i ubojstvima povezanima s drogom. To je doprinijelo sve većem prepoznavanju potrebe za daljnjim djelovanjem u borbi protiv nasilja, korupcije i kriminalnog iskorištavanja povezanih s funkcioniranjem tržišta nedopuštenih droga. Iako se dokumentirano i percipirano nasilje povezano s drogom, posebno ekstremniji slučajevi, u prošlosti obično povezivalo s lokacijama poput luka i njihove okolice koji se koriste za olakšavanje veleprodaje droge, to više nije nužno slučaj. Nasilje i zastrašivanje povezani s djelovanjem tržišta nedopuštenih droga sve se više odvija u manjim gradovima i općinama diljem Europe, čime se ugrožava sigurnost lokalnih zajednica. Iako se čini da je većina nasilja koncentrirana unutar kriminalnih mreža ili među njima, drugi mogu postati žrtve zastrašivanja i nasilja povezanih s drogama na različitim razinama, pri čemu su pojedinci i obitelji na meti zbog nakupljanja dugova za drogu. U nekim slučajevima osobe mogu biti prisiljene na trgovinu drogom. Ta pitanja odražavaju složenu prirodu zastrašivanja i nasilja povezanih s drogama te način na koji granice mogu postati nejasne između osoba koje se smatraju žrtvama zločinačkog udruženja i onih koje se smatraju zaposlenicima jednog od njih, čime se otvaraju složena pravna pitanja. Razne europske inicijative bavile su se ovim pitanjem, uključujući osnivanje Europske pravosudne mreže organiziranog kriminala, sa sjedištem u Eurojustu, čiji je cilj jačanje pravosudne koordinacije između tužitelja i sudaca u državama članicama EU-a. EUDA je pokrenula novi projekt kako bi bolje razumjela prirodu nasilja povezanog s tržištem droga u Europi i donositeljima odluka pružila najbolje dostupne informacije o tome kako riješiti taj problem. U okviru tih nastojanja i u suradnji s Europskom komisijom, EUDA je organizirala prvu Europsku konferenciju o nasilju povezanom s drogama, koja je održana u Bruxellesu u studenome 2024. Konferencija se bavila različitim aspektima nasilja povezanog s drogama, uspostavljajući ravnotežu između zdravstvenih i sigurnosnih pitanja te promicanjem sigurnosti zajednice i javnog zdravstva. Na tom je skupu istaknuta potreba za boljim praćenjem i prikupljanjem podataka na europskoj razini te za uspostavom redovitog foruma za razmjenu ideja i najboljih praksi za podršku oblikovanju politika na temelju dokaza u tom području (vidjeti i Tržišta droga u EU-u i Europolovu Procjenu prijetnje teškog i organiziranog kriminala).

Dinamika ponude droge i dalje se prilagođava geopolitičkim kretanjima

Ključni izazov u borbi protiv proizvodnje i protoka nedopuštenih droga sposobnost je kriminalnih mreža da se brzo prilagode ometanju policijskih, sigurnosnih i zakonodavnih mjera. Smetnje mogu nastati i zbog geopolitičkih kretanja, unutarnjih ili regionalnih sukoba i promjena u trgovinskim rutama. Na primjer, sukobi, destabilizacija države i nesigurnost u nekim zemljama Južne Amerike vjerojatno su doprinijeli većoj dostupnosti kokaina za krijumčarenje u Europsku uniju putem kriminalnih mreža.

U Afganistanu su talibani stekli kontrolu nad tom zemljom 2021. te su 2022. objavili zabranu svih droga, uključujući uzgoj maka i preradu morfina/heroina. To je izazvalo zabrinutost zbog moguće nestašice heroina u Europi, s obzirom na to da bi razne druge droge, uključujući sintetičke opioide, potencijalno mogle popuniti prazninu na tržištu u nekim zemljama. Ured Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal (UNODC) procijenio je da je 2023. došlo do pada uzgoja opijuma od 95 %, na 10 800 hektara, što je smanjenje s 232 000 hektara 2022. Noviji podatci UNODC-a upućuju na to da je uzgoj maka ostao na vrlo niskim razinama 2024., na 12 800 hektara. Međutim, unatoč poteškoćama u dobivanju točnih informacija, jasno je da u Afganistanu i nekim susjednim zemljama i dalje postoje znatne zalihe opijuma. To pak znači da su se proizvodnja i trgovina opijatima u zemlji nastavile, što odražava visoku razinu prilagodljivosti i manji rizik za proizvođače i trgovce drogom u regiji. Kako bi se bolje razumjela kretanja u Afganistanu i mogući učinci na zdravlje i sigurnost u Europi, EUDA je pokrenula novi projekt u tom području. Iako potpuni učinak zabrane svih droga, uključujući uzgoj maka i preradu morfina/heroina, na europsko tržište droga još nije vidljiv, ako se zabrana nastavi strogo provoditi, vjerojatno će utjecati na dostupnost heroina u Europi u narednim godinama. Međutim, malo je vjerojatno da će sve zemlje jednako doživjeti učinke bilo kakvog manjka heroina jer se konzumenti okreću zamjenskim tvarima. Zbog toga bi zemlje koje imaju utvrđen problem s heroinom trebale imati na umu sve znakove njegove zamjene sintetičkim opioidima ili stimulansima.

Proizvodnja droga u Europskoj uniji

Europa je i dalje važna proizvodna regija za razne nedopuštene droge, a države članice EU-a svake godine izvješćuju o uklanjanju tisuća lokacija za uzgoj kanabisa. Kanabis proizveden u Europskoj uniji općenito je namijenjen domaćoj potrošnji. Sintetičke droge, kao što su MDMA, amfetamin i metamfetamin, već se dugi niz godina proizvode u Europskoj uniji za domaća tržišta i izvoze na tržišta izvan EU-a. Proizvodnja nedopuštenih droga u Europskoj uniji predstavlja znatan rizik za javno zdravstvo i sigurnost. Ti rizici ne utječu samo na potrošače tih tvari, već i na lokalne zajednice u blizini mjesta proizvodnje ili odlaganja otpada, koje mogu biti izložene otrovnim kemikalijama, požarima i eksplozijama. Timovi za izvršavanje zakonodavstva uključeni u uklanjanje tih lokacija također se suočavaju sa znatnim rizicima. Proizvodnja sintetičkih droga rezultira odlaganjem toksičnog kemijskog otpada i uzrokuje trajnu štetu za okoliš. Zbog razmjera proizvodnje sintetičkih droga u Europskoj uniji izražena je velika politička zabrinutost zbog potencijalno znatne štetnih posljedica za okoliš uzrokovane, primjerice, kontaminacijom tla i podzemnih voda te onečišćenjem zraka. Kao odgovor na to, EUDA je pokrenula projekt za bolje razumijevanje ključnih pitanja u tom području i odgovor na zabrinutosti oblikovatelja politika.

Postrojenja za proizvodnju nedopuštenih droga koja su zatvorena u Europskoj uniji 2023. bila su uključena u proizvodnju raznih tvari, uključujući amfetamin, metamfetamin, sintetičke katinone, MDMA, kokain i heroin (slika 1.3.). Veličina i razmjer tih proizvodnih lokacija kreću se od laboratorija malog volumena poput „kuhinje” do postrojenja velikog kapaciteta proizvodnje u kojima radi više „kuhara”, koji mogu proizvesti desetke kilograma droge po seriji u posebnim reaktorima. Čini se da je na manjim lokacijama proizvodnja uglavnom namijenjena za lokalna tržišta i, povremeno, za prodaju na mračnoj mreži (kriptotržištu droga). Iako su informacije ograničene, čini se da veće proizvodne lokacije opskrbljuju i lokalna tržišta i tržišta izvan EU-a. Veliki laboratoriji za proizvodnju sintetičkih droga uglavnom su pronađeni u Belgiji i Nizozemskoj, iako su i u Poljskoj otkrivene velike lokacije za proizvodnju sintetičkih katinona. Neki laboratoriji mogu se upotrebljavati za proizvodnju više tvari, kao što su sintetički stimulansi koji imaju slične zahtjeve za kemikalije i opremu za proizvodnju. Izvješćivanje o prirodi laboratorija za više vrsta droga i točnim pojedinostima o proizvedenim tvarima može biti zahtjevno. Osim toga, može biti teško procijeniti ukupni proizvodni kapacitet pojedinačnih zatvorenih laboratorija.

Otkrivanje zasebnih postrojenja za proizvodnju, ekstrakciju, rezanje i pakiranje kokaina posljednjih godina upućuje na to da se upotrebljavaju inovativne metode kako bi se olakšao ulazak te droge u Europu. Veliki razlog za zabrinutost je pojava proizvodnje kokain-klorida u Europi, koja se čini većom i sofisticiranijom nego što se prethodno mislilo. Razlozi za to vjerojatno uključuju gospodarsku prednost kontroliranja dijela proizvodnog procesa u Europi i relativno lakši pristup kemikalijama za obradu kao što su otapala, oksidacijska sredstva i redukcijska sredstva. Na temelju dostupnih informacija općenito se čini da se velike količine kokain-klorida prerađuju u Europi, uglavnom u Belgiji, Nizozemskoj i Španjolskoj, od posredničkih proizvoda (kokainska pasta i baza) koji se krijumčare iz Južne Amerike.

Kretanja u proizvodnji droga u Europi pokazuju kako su tehnologija i inovacije ključni pokretači većih količina, veće potentnosti ili čistoće te šireg raspona potrošačkih proizvoda. Inovacije u proizvodnim postupcima očite su iz zapljena kemikalija koje se mogu upotrijebiti za proizvodnju prekursora potrebnih za proizvodnju amfetamina, metamfetamina i MDMA-ja. To pokazuje kako kriminalne mreže pokušavaju izbjeći zakonodavne i carinske provjere pribjegavanjem alternativnim kemikalijama. Općenito upotreba šireg raspona kemikalija za proizvodnju novih tvari i provedbu različitih sintetičkih postupaka i dalje predstavlja složen izazov za carinu, tijela za izvršavanje zakonodavstva i regulatorna tijela. Velike zapljene prekursora u 2023. i dalje upućuju na to da je proizvodnja sintetičkih katinona i dalje znatna, osobito u Poljskoj i Nizozemskoj.

Rekordne količine prekursora zaplijenjene su u Europskoj uniji 2023. (slika 1.4.). Iako je ukupna količina kontroliranih prekursora i ključnih nekontroliranih kemijskih tvari zaplijenjenih svake godine u razdoblju od 2012. do 2022. rijetko premašivala 100 tona te je u prosjeku iznosila oko 54 tone, ta je brojka 2023. dosegnula 178 tona. To je povećanje ponajprije potaknuto velikim zapljenama alternativnih prekursora za proizvodnju amfetamina, metamfetamina i MDMA-ja u Nizozemskoj i Mađarskoj. Obje su zemlje zaplijenile velike količine glicidnih derivata BMK-a i glicidnih derivata PMK-a koji se upotrebljavaju za proizvodnju BMK-a i PMK-a, kontroliranih prekursora potrebnih za proizvodnju amfetamina odnosno MDMA-ja. U znatnim količinama zaplijenjen je i metilamin, još jedan ključni prekursor za proizvodnju metamfetamina i MDMA-ja, a 2023. prijavljeno je 30 tona, što je najviša razina od 2013. Zapljene etil-acetata, otapala koje se upotrebljava u preradi kokaina, dosegle su 28 000 litara 2023., što predstavlja povratak na količine zaplijenjene u razdoblju od 2019. do 2021., nakon znatnog smanjenja 2022. To pokazuje da se ekstrakcija i prerada kokaina i dalje odvijaju u Europskoj uniji.

S obzirom na to da se kriminalne mreže nastavljaju prilagođavati upotrebom alternativnih kemikalija kako bi zaobišle kontrole, napori na razini EU-a sve su više usmjereni na jačanje mjera za borbu protiv brzih inovacija u području proizvodnje nedopuštenih droga. Na primjer, Planom EU-a za borbu protiv trgovine drogom olakšava se brža kontrola prekursora na razini EU-a u skladu s tempom kriminalnih inovacija. To se postiže proširivanjem kontrole kako bi se obuhvatili poznati derivati i povezane kemikalije koje se mogu pretvoriti u postojeće prekursore droga ili zamijeniti njima. U okviru svojeg novog mandata, EUDA također znatnije podržava Europsku komisiju u praćenju, kontroli i procjeni prijetnji povezanih s prekursorima. Na zahtjev Europske komisije EUDA je do kraja siječnja 2025. provela procjenu rizika za osam prekursora katinona povezanih s proizvodnjom tvari 4-MMC, 4-CMC, 3-MMC i 3-CMC, uz jedan prekursor amfetamina. To su bile prve službene procjene prekursora koje su ikad provedene na razini EU-a.

Ključni podatci i trendovi

Trendovi ponude droga

• Pokazatelji trendova općenito upućuju na to da su se količine droga zaplijenjenih u Europskoj uniji povećale između 2013. i 2023., i to posebno u posljednjih šest godina, iako je došlo do određenih fluktuacija u količinama amfetamina i metamfetamina zaplijenjenima u posljednje četiri godine i manje količine MDMA-ja (ecstasy) od 2019. (slika 1.5.). Važno je napomenuti da bi se količine zaplijenjenih droga trebale smatrati minimalnim procjenama s obzirom na to da nedostaje dio podataka na razini država članica.

• U razdoblju od 2013. do 2023. najveće povećanje zaplijenjenih količina zabilježeno je za kokain (+ 581 %), metamfetamin (+ 248 %), MDMA (+ 226 %), amfetamin (+ 122 %) i biljni kanabis (+ 96 %). U Europi postoje velika tržišta konzumenata tih droga. Međutim, vjerojatno je da porast zaplijenjenih količina također barem djelomično odražava sve veću ulogu Europe kao mjesta proizvodnje, izvoza i provoza tih droga.
• Teško je tumačiti trendove u pogledu zapljena droga zbog činjenice da na njih utječu strategije i prioriteti policijskih aktivnosti i provedbe zakona, uspješnost ili neuspješnost skupina za trgovinu drogom u izbjegavanju otkrivanja te sve promjene u dostupnosti i konzumaciji.
• U Europskoj uniji je 2023. prijavljena procjena od 1,2 milijuna zapljena, pri čemu su proizvodi od kanabisa bili najčešće zaplijenjeni, što čini 69 % svih prijavljenih zapljena (slika 1.6.). i slika 1.7.).

• Izraženo u brojkama, 2023. zabilježen je manji broj zapljena nego 2013. za smolu kanabisa (−12 %), biljni kanabis (−29 %) i heroin (−33 %) (slika 1.8.).
• U razdoblju od 2013. do 2023. zabilježena su povećanja broja zapljena metamfetamina (+ 184 %), MDMA-ja (+ 54 %), kokaina (+ 41 %) i amfetamina (+ 9 %).

Trendovi kaznenih djela povezanih s drogama

• U Europskoj uniji je 2023. prijavljena procjena od1,6 milijuna kaznenih djela povezanih s drogama, što je porast za 30 % od 2013. Više od tri četvrtine tih kaznenih djela (78 %, odnosno 1,3 milijuna) odnosi se na konzumaciju ili posjedovanje za osobnu konzumaciju.
• Od procijenjenih 1,6 milijuna slučajeva kaznenih djela povezanih s drogama, droga navedena u toj vrsti kaznenog djela prijavljena je u nešto manje od 1,3 milijuna kaznenih djela, od čega je 1,1 milijun bilo povezano s posjedovanjem ili konzumacijom, 203 000 s kaznenim djelima u vezi s ponudom, a u 14 000 slučajeva bila je riječ o drugim vrstama kaznenih djela (slika 1.9.). Definicije kaznenog djela povezanog s ponudom mogu se razlikovati među zemljama.

• U otprilike 615 000 kaznenih djela prijavljenih 2023., kanabis je činio 58 % kaznenih djela povezanih s konzumacijom ili posjedovanjem za koje je droga poznata, a oko 100 000 kaznenih djela povezano je s ponudom droge (49 %). Kanabis prevladava u broju kaznenih djela povezanih s ponudom i posjedovanjem, čime se odražava veličina potrošačkog tržišta kanabisa, što može biti i dokaz o važnosti te droge u pogledu donošenja politika.
• Kaznena djela posjedovanja droge i ponude droge i dalje su na višoj razini nego 2013. za sve droge osim za kaznena djela posjedovanja heroina (slika 1.10. i slika 1.11.).

Podatci o proizvodnji i prekursorima u EU-u za 2023.

• Kanabis: Države članice EU-a prijavile su 9800 zapljena biljaka kanabisa u količini od 2,3 milijuna pojedinačnih biljaka i 11 tona u 2023. (3,4 milijuna biljaka i 6,5 tona u 2022.). Prema podatcima dobivenima iz otvorenih izvora i od nacionalnih partnera, u 2023. u 11 država članica EU-a zatvoreno je otprilike 4000 nezakonitih lokacija za uzgoj kanabisa.
• Heroin: U 2023. u Europskoj uniji zatvoreno je 14 lokacija za proizvodnju heroina (10 u Nizozemskoj, 3 u Grčkoj, 1 u Francuskoj). Činilo se da sve lokacije djeluju kao mjesta za rezanje i pakiranje za blokove heroina, koji se mogu prodavati i u zemljama EU-a i izvan EU-a, posebno u Ujedinjenoj Kraljevini. Osim toga, Češka je prijavila zatvaranje dviju neodređenih lokacija za opioide. Nizozemska je 2023. prijavila dvije zapljene anhidrida octene kiseline, prekursora heroina, u ukupnoj količini od 740 litara (141 litra u 2022., 5730 litara u 2021.), što su ujedno bile jedine prijavljene zapljene te vrste. Zapljene anhidrida octene kiseline u svijetu znatno se smanjuju od 2019. Iako uzrok tog smanjenja nije poznat, može upućivati na manje pokušaja preusmjeravanja i trgovine tvari, prelazak na druge rute trgovine ili povećanu upotrebu alternativnih proizvodnih procesa ili kemikalija. Acetil-klorid jedna je od tih kemikalija, a 17 kilograma zaplijenjeno je u Nizozemskoj 2023.
• Kokain: U Europskoj uniji su 2023. zatvorene najmanje 34 lokacije povezane s proizvodnjom kokaina (39 u 2022.). Veća količina kalijeva permanganata zaplijenjenog 2023. (2082 kilograma) u usporedbi s 2022. (173 kilograma) upućuje na to da se u Europskoj uniji i dalje odvija opsežna prerada kokain-klorida, dobivenog iz uvezenih međuproizvoda (kao što su kokainska baza i pasta). Na primjer, šest takvih lokacija zatvoreno je u Portugalu 2023. i 2024., što je dovelo do zapljene desetaka kilograma kokainske paste i kokain-klorida, velikih količina kemikalija i sredstava za rezanje te opreme izrađene po narudžbi. Osim toga, prijavljeno je nekoliko velikih zapljena koje su uključivale neuobičajene tvari koje sadržavaju kokain (kao što su karton, ugljen i plastika), za koje je potrebna kemijska ekstrakcija kako bi se dobila droga.
• Amfetamin: U 2023. deset država članica EU-a prijavilo je zatvaranje 93 laboratorija za proizvodnju amfetamina (108 u 2022.): Nizozemska (38), Njemačka (21), Poljska (19), Belgija (5), Austrija (3), Švedska (2), Litva (2), Bugarska (1), Češka (1), Finska (1).
• Metamfetamin: Sedam država članica EU-a prijavilo je 2023. zatvaranje 250 laboratorija za proizvodnju metamfetamina (242 u 2022.): Češka (189), Nizozemska (29), Bugarska (18), Njemačka (5), Poljska (5), Belgija (3), Austrija (1). Ukupno 16 država članica EU-a prijavilo je 2023. zapljene prekursora potrebnih za sintezu metamfetamina „metodom efedrina” (efedrina i pseudoefedrina) u ukupnoj količini od 7847 kilograma (u obliku praha i tableta) (352 kilograma u 15 država članica EU-a 2022.).
• BMK se može upotrebljavati kao početni materijal za proizvodnju amfetamina i metamfetamina. U Europskoj uniji 2023. zaplijenjene su 5453 litre BMK-a (1329 litara u 2022. i gotovo 5100 litara u 2021.) i 66,2 tone tvari (26,6 tona u 2022.) koje se mogu upotrijebiti za proizvodnju BMK-a. Te su zapljene uključivale 66,1 tonu glicidnih derivata BMK-a (25,6 tona u 2022.), 43 kilograma MAPA-e (379 kilograma u 2022.) i 1,2 kilograma APAA-e i APAAN-a (500 kilograma APAAN-a u 2022.). Dvije nove alternativne kemikalije koje se mogu upotrebljavati i za proizvodnju BMK-a, DEPAPD-a i DEPAPD enolata zaplijenjene su 2023. (54 litre u usporedbi sa 113 litara 2022.). Osim toga, zapljene vinske kiseline, kemikalije koja omogućuje dobivanje najpotentnijeg oblika metamfetamina (d-metamfetamin, koji se upotrebljava za „kristalni met”) iz smjesa proizvedenih metodama BMK-a, dosegle su 10,9 tona 2023. (2,6 tona 2022.), a prijavile su ih Belgija i Nizozemska. To upućuje na činjenicu da se proizvodnja d-metamfetamina velikih razmjera i dalje odvija u Europi.
• MDMA: Tijekom 2023. dvije države članice EU-a prijavile su zatvaranje 36 laboratorija za proizvodnju MDMA-ja (48 u 2022.). Belgija je 2023. prijavila četiri laboratorija za proizvodnju MDMA-ja (27 u 2022.), a Nizozemska je prijavila njih 32. Zapljene prekursora za MDMA povećale su se 2023. na 64,1 tonu (20,5 tona u 2022.). Zapljene PMK-a i njegovih glicidnih derivata kao prekursora MDMA-ja premašile su 63,1 tonu u 2023. (19,9 tona u 2022.). Prijavljene su i druge alternativne kemikalije: veća količina MAMDPA-e zaplijenjena je 2023. u usporedbi s 2022. (565 kilograma odnosno 37 kilograma, iako je 2021. zaplijenjeno 4,5 tona), a IMDPAM je 2023. prvi put zaplijenjen (450 kilograma). Ta izvješća o povećanim zapljenama prekursora MDMA-ja, u kombinaciji s informacijama o izvozu MDMA-ja izvan EU-a, mogu odražavati povećanje proizvodnje droga za globalna tržišta i opći oporavak nakon pada povezanog s pandemijom bolesti COVID-19.
• Katinoni: Tijekom 2023. šest država članica EU-a prijavilo je 53 lokacije za proizvodnju sintetičkog katinona (20 za 4-MMC, 7 za 3-CMC, 24 za 4-CMC, 1 za alfa-PVP i 1 za neodređeni katinon): 40 u Poljskoj (23 u 2022.), 8 u Nizozemskoj (6 u 2022.), 2 u Njemačkoj i pojedinačne proizvodne lokacije u Belgiji, Austriji i Švedskoj. Zapljene sintetičkih prekursora katinona iznosile su 2153 kilograma u 2023. (558 kilograma u 2022.), uglavnom u Nizozemskoj (1416 kilograma) i Poljskoj (735 kilograma). Možda je došlo do dodatnih zapljena na nekoj od mnogih velikih proizvodnih lokacija katinona prijavljenih 2023.
• Sintetički opioidi: Trenutačno se čini da je proizvodnja sintetičkih opioida, uključujući nove sintetičke opioide, u državama članicama EU-a zanemariva. Međutim, postoje neki zabrinjavajući znakovi. U Poljskoj je 2024. utvrđen jedan veliki tajni pogon za proizvodnju metadona (slika 1.12.), što je dovelo do zapljene 195 kilograma kristalnog metadona. Osam lokacija na kojima su se metadon i sintetički katinoni proizvodili usporedno otkriveno je 2024. u Poljskoj i Ukrajini, od kojih su neke možda bile namijenjene ukrajinskom tržištu. Krajem 2024. dvije države članice EU-a (Španjolska i Nizozemska) prijavile su četiri zapljene prekursora fentanila N-boc-4-piperidona.
• Ketamin: U Europskoj uniji 2023. zatvoreno je šest laboratorija za ketamin. Uglavnom su sudjelovali u kristalizaciji ketamina u prahu.
• Lokacije za odlaganje otpada: U 2023. u Belgiji (45) i Nizozemskoj (191) nalazilo se 236 lokacija za odlaganje otpada i opreme za proizvodnju droga prijavljenih u Europskoj uniji (194 lokacije u 2022.).

Napomena: Zapljena koju provode Središnji ured za policijske istrage, Poljska i Odjel za suzbijanje kaznenih djela povezanih s drogom Nacionalne policije Ukrajine.

EUDA-ino i Europolovo izvješće Tržišta droga u EU-u: dubinska analiza pruža dodatne detaljne informacije o proizvodnji i trgovini nedopuštenim drogama.

Izvorni podatci

Podatci u infografikama i grafikonima na ovoj stranici nalaze se u nastavku.

Potpuni skup izvornih podataka za Europsko izvješće o drogama 2024., uključujući metapodatke i metodološke bilješke, dostupan je u našem katalogu podataka.

Podskup tih podataka, koji se koristi za izradu infografika, grafikona i sličnih elemenata na ovoj stranici, nalazi se u nastavku.