Na kraju svojeg desetogodišnjeg mandata kao izvršni direktor Agencije Europske unije za droge (EUDA) htio bih s vama podijeliti razmišljanja o velikim promjenama koje su se u tom razdoblju dogodile. To je desetljeće bilo obilježeno krizama i nesigurnošću: velikim terorističkim napadima u Europi, migracijskom krizom, nestabilnošću u susjednim regijama, Brexitom, pandemijom bolesti COVID-19 i, u novije vrijeme, ratom u Ukrajini i drugim novim geopolitičkim napetostima. Svaki od tih događaja utjecao je na javno zdravlje, sigurnost i socijalnu koheziju. U tom se kontekstu fenomen droga u Europi razvijao brzinom i u razmjerima koji nisu bili zabilježeni u mojih 35 godina rada u ovom području.
Desetljeće velikih promjena
Kad sam 2016. započeo svoj mandat, heroin je i dalje bio glavna problematična droga, a svaki smo tjedan otkrivali približno dvije nove psihoaktivne tvari (NPT). Već su se tada inovacije u području sintetičke kemije ubrzavale, a današnja situacija radikalno je drukčija. Tijekom posljednjih 27 godina kroz Europski sustav ranog upozoravanja o novim psihoaktivnim tvarima otkriveno je više od 1000 dotad neviđenih tvari, a svake ih se godine približno 400 – 450 ponovno pojavi na tržištu negdje u Europskoj uniji. To pokazuje koliko je tržište nezakonitih droga iznimno dinamično, a aspekti svega što moramo pratiti sve složeniji.
Međutim, najveća promjena bila je eksponencijalno povećanje proizvodnje i krijumčarenja kokaina. Taj je trend započeo u vrijeme mirovnih pregovora u Kolumbiji i razvio se u dosad nezabilježenu pojavu. Kokain je danas u Europi dostupniji, cjenovno pristupačniji i snažniji nego ikad prije. Dolazak rekordnih količina kokaina u pomorskim kontejnerima iz temelja je promijenio operativno okruženje za carinska i pravosudna tijela te tijela za izvršavanje zakonodavstva. Usporedno s time povećala se proizvodnja sintetičkih droga (amfetamina, metamfetamina, ecstasyja) unutar EU-a, pri čemu taj porast omogućuju kemijski prekursori nabavljeni na međunarodnoj razini, a olakšava sve sofisticiranija kriminalna logistika.
Ta „hiperdostupnost” droga pridonijela je dubokoj promjeni obrazaca njihove konzumacije. Istodobna konzumacija više tvari postala je norma, a granica između nezakonitih droga, nerazvrstanih tvari i zlouporabe lijekova sve je nejasnija. Mnoge osobe sada konzumiraju te tvari, ne samo u rekreativne svrhe, nego i za potrebe upravljanja stresom, tjeskobom ili pritiscima visokih očekivanja i uspješnosti, što odražava širu krizu mentalnog zdravlja koja posebno pogađa mlade i koja se pogoršala tijekom pandemije bolesti COVID-19. Nisu sve te tvari droge i nisu sve jednako opasne. Moramo promijeniti pristup jer ne možemo sve te osobe smatrati kriminalcima ili ovisnicima o drogama. Potreban nam je novi model koji na bolji način uzima u obzir sve složeniju situaciju.
Razvoj organiziranog kriminala
Desetljeće je također pokazalo koliko se organizirani kriminal prilagodio, proširio i diversificirao. Dok je Europa većinu pozornosti posvećivala borbi protiv terorizma, kriminalne mreže učvršćivale su svoj utjecaj. Kao što smo pokazali u ranim Izvješćima o tržištima droga u EU-u, krijumčarenje droge već je činilo najmanje 30 % prihoda od organiziranog kriminala u Europi. Ono što se promijenilo veličina je i sofisticiranost tih organizacija te geografsko područje koje pokrivaju.
Kriminalne skupine prenijele su svoje aktivnosti na globalnu razinu i sada istodobno djeluju u regijama iz kojih potječu, u svim državama članicama i u zemljama u kojima se droge proizvode. Nagli porast dostupnosti kokaina doveo je do intenzivnijeg tržišnog natjecanja, što je uzrokovalo porast nasilja povezanog s tržištem i eskalaciju kriminalnih kapaciteta. Jedan od glavnih trendova jest pojava „kriminala kao usluge”, pri čemu specijalizirane mreže pružaju sve – od izgradnje laboratorija na industrijskoj razini do nabave kemijskih proizvoda, logistike i nasilja na zahtjev. Velike istrage posljednjih godina otkrile su dosad nezabilježene razine koordinacije među skupinama koje djeluju na više kontinenata.
U Europi se otkriva znatno veći broj laboratorija za proizvodnju sintetičkih droga, uključujući postrojenja s industrijskim proizvodnim kapacitetom. U nekim su slučajevima prisutni znakovi vanjske tehničke podrške ili međunarodnih veza. Mladi se regrutiraju putem društvenih mreža i prevoze preko granica kako bi činili nasilna djela. Ta kretanja naglašavaju prilagodljivost i nemilosrdnost uključenih mreža.
Složenije međunarodno okruženje
Mijenja se i međunarodno okruženje. Iako se kokain i dalje uglavnom proizvodi u Kolumbiji, Peruu i Boliviji, premještanje kriminalnih aktivnosti snažno je utjecalo na susjedne zemlje, uključujući Ekvador. Granice koje je teško kontrolirati i uspostavljeni koridori za krijumčarenje droge proizveli su nove ranjivosti.
Situacija u pogledu proizvodnje amfetamina i metamfetamina te njihovo krijumčarenje u druge regije, kao što su Bliski istok i središnja Azija, također se brzo mijenja, i kao rezultat i kao pokretač strukturnih promjena u određenim zemljama ili regijama. Na primjer, nakon pada Assadova režima u Siriji otkriveno je da su nacionalnih tijela na najvišim razinama bila u velikoj mjeri uključena u proizvodnju i krijumčarenje amfetamina pod nazivom „captagon”.
Kako lokalne odluke utječu na globalnu situaciju pokazala je zabrana proizvodnje opijuma koju je uveo talibanski režim u Afganistanu, koja je vjerojatno utjecala na europsko tržište heroina i sintetičkih opioida. Smatra se da bi učinkovitost zabrane opijuma mogla u Europi neizravno izazvati nestašicu heroina, koja bi mogla dovesti do prelaska na konzumaciju sintetičkih opioida, skupine novih tvari od kojih zbog predoziranja u posljednjih deset godina u SAD-u umire više od 100 000 osoba godišnje.
U tom kontekstu strukturirana međunarodna suradnja ostaje ključna, kako na političkoj tako i na operativnoj razini. Tijekom posljednjih 10 godina ojačana je suradnja između EU-a i drugih svjetskih regija, kao što su Latinska Amerika i Karibi, zapadni Balkan i središnja Azija.
Produbljen je politički dijalog s ključnim partnerskim zemljama, osobito o kemijskim prekursorima i trendovima u području sintetičkih droga, i bit će sve važniji za rješavanje problema međusobno povezanog globalnog tržišta koje se brzo razvija. Pojačana je i suradnja na operativnoj razini putem posebnih programa kao što su EU-ACT ili El PAcCTO, kao i između agencija EU-a i partnerskih zemalja te između europskih i nacionalnih policijskih snaga i carinskih tijela.
Promjena u obrascima štetnih posljedica za zdravlje i društvo
Promjene u svijetu droga isprepleću se sa širim društvenim ranjivostima. Europa se suočava s gorućim izazovima u području mentalnog zdravlja, osobito među mladima. Čak i prije pandemije bolesti COVID-19 primijećen je porast psihološke potresenosti, a pandemija i poremećaji u obrazovanju i društvenom životu koji su uslijedili pojačali su te probleme. U tom kontekstu konzumacija droga često postaje mehanizam za suočavanje s problemima.
Posebno zabrinjava ovisnost o kokainu. Dokazi upućuju na to da između prve konzumacije i prvog zahtjeva za liječenje prođe približno 12 do 13 godina. Budući da je u Europi kokain postao dostupniji prije sedam do osam godina, moramo se pripremiti za osjetno povećanje potražnje za liječenjem. Međutim, Europa i dalje nema općeprihvaćene učinkovite protokole liječenja ovisnosti o kokainu i drugim stimulansima te ne raspolaže dovoljnim brojem specijaliziranih službi. EU sada hitno mora dati svoj doprinos ulaganjem u istraživanja, inovacije i kapacitete službi.
Međutim, opioidi i sintetički opioidi i dalje su velika prijetnja. Iako je naša prosječna razina odgovora na te prijetnje općenito vrlo dobra, velike su razlike između zemalja i regija te između EU-a i nekih susjednih zemalja, kao što su zemlje zapadnog Balkana.
Glavna područja u kojima su potrebna poboljšanja jesu donošenje i provedba standarda kvalitete za liječenje, razvoj programa prevencije koji su u većoj mjeri utemeljeni na dokazima za pojedince i njihove zajednice te osmišljavanje i širenje programa za ublažavanje štetnih posljedica koji su bolje prilagođeni trenutačnim i budućim rizicima i štetnim posljedicama.
Na primjer, 8 od 27 zemalja EU-a još nije donijelo nikakve mjere za primjenu naloksona u slučaju predoziranja opioidima. U vrijeme kada svi svjedočimo epidemiji smrtnih slučajeva povezanih s opioidima u Sjevernoj Americi, opravdano je izraziti zabrinutost, ali donošenje ispravnih odluka dok se predviđa moguće izbijanje slične epidemije u EU-u ključno je za osiguravanje pripravnosti EU-a.
U posljednjih 30 – 40 godina u EU-u je ostvaren nevjerojatan napredak zahvaljujući razvoju načela smanjenja štetnih posljedica i njegovu uključivanju u ključna načela moderne i uravnotežene politike u vezi s drogama. Osmišljavanjem intervencija za smanjenje rizika i štetnih posljedica konzumacije droga tim su se uslugama spasili životi i pružili bolji životni uvjeti korisnicima, koji su u tim intervencijama svjesno stavljeni u središte pažnje. Ako EU želi biti spreman i pripravan suočiti se s novim izazovima, bit će ključno uključiti u razgovor osobe koje konzumiraju droge i njihove obitelji.
Je li Europa izgubila kontrolu?
Razmjer krijumčarenja droge i porast organiziranog kriminala, naravno, otvaraju pitanje gubi li Europa kontrolu. Moj je odgovor jasan: Europa nije izgubila bitku. Međutim, radi se o golemom izazovu pa je kolektivno djelovanje od ključne važnosti.
Ova godina donijela je važnu prekretnicu: donošenje novog europskog akcijskog plana za suzbijanje trgovine drogom, zajedno s obnovljenom strategijom EU-a u području droga. Tim se instrumentima uvode konkretne i koordinirane mjere, koje su razvijene u suradnji s državama članicama i koje uključuju pouzdano praćenje. Luke diljem Europe jačaju sigurnost i koordinaciju putem Europskog saveza luka. Jačaju se pravosudni odgovori, uključujući uspostavu specijaliziranih sudova u zemljama kao što su Francuska i Belgija.
Međutim, moramo priznati da su državni kapaciteti preopterećeni. Uzastopne krize smanjile su javne proračune, dok su kriminalne mreže postale snažnije, bogatije i međusobno povezanije. Kako bi se ta situacija uravnotežila, bit će potrebno kontinuirano ulaganje, ne samo u izvršavanje zakonodavstva, carinu i pravosuđe nego i u prevenciju, liječenje, socijalnu podršku i razvoj zajednice.
Jačanje otpornosti i suradnje
Korupcija je i dalje stalna prijetnja. Kriminalne organizacije brzo se prilagođavaju – dok luke postrožuju sustave kontrole pristupa, organizacije se preusmjeravaju na druge ključne uloge, kao što su logistički organizatori. U nekim su zemljama pravosudni i zatvorski djelatnici primali prijetnje. Talijansko iskustvo pokazuje da su snažna neovisnost pravosuđa i specijalizirane strukture za borbu protiv mafije neophodne za preuzimanje situacije u svoje ruke i vraćanje povjerenja u javne institucije.
Osim toga, moramo shvatiti da u mnogim europskim gradovima postoje četvrti koje se desetljećima suočavaju s problemima povezanima s drogama. Nedavni porast nasilja često je posljedica temeljnih društvenih i gospodarskih problema. Jačanje otpornosti zajednice, poboljšavanje životnih uvjeta i pružanje mogućnosti mladima moraju biti dio naše dugoročne strategije.
Pogled u budućnost
Brexit je poremetio dugotrajnu znanstvenu i operativnu suradnju, ali drago mi je što smo usuglasili sadržaj novog sporazuma o bilateralnoj suradnji s Ujedinjenom Kraljevinom. Nakon njegova službenog odobrenja ponovno će se uspostaviti strukturirana suradnja u ključnim područjima kao što su rano upozoravanje, nove droge, štetne posljedice i intervencije u zajednici, što je važan korak za obje strane.
Na kraju svojeg mandata iznimno sam zahvalan na predanosti kolega i partnera diljem Europe i izvan nje. I dalje sam uvjeren da Europa raspolaže alatima, znanjem i partnerstvima potrebnima za suočavanje s predstojećim izazovima. Suvremeni fenomen droga prijetnja je s više dimenzija – kriminalnom, društvenom i javnozdravstvenom. Moramo joj pristupiti zajednički, objektivno i odlučno te imati sposobnost za inovacije i prilagodbu.
Međutim, jamac našeg uspjeha nipošto nisu samo resursi, alati i financijska sredstva, već i predanost našim vrijednostima, modelu društva koji se temelji na demokraciji i poštovanju temeljnih prava svih, uključujući osobe koje konzumiraju tvari bilo koje vrste. Naš uspjeh ovisi i o modelu u čijem su središtu ljudska bića, čiji je cilj osigurati dobrobit svih i kojim se promiču dijalog, poštovanje i priznavanje razlika.
Tome naša europska agencija doprinosi otkad je u veljači 1993. osnovana kao Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama – pruža podatke, informacije i analize kako bi se omogućilo donošenje politika koje su u većoj mjeri utemeljene na znanosti, civilnom društvu i stavovima osoba s iskustvom ovisnosti.
Promicanje i podupiranje donošenja politika koje su utemeljene na znanstvenim dokazima stalna je borba protiv otpornosti na promjene, neznanja i loše namjere, post-istine i lažnih vijesti. Zahvaljujući Europskoj uniji osnovana je Agencija Europske unije za droge s novim i proširenim mandatom, koja sada djeluje još od 2024.
Bila mi je velika čast i privilegija obnašati funkciju izvršnog direktora Agencije i dati svoj doprinos izgradnji pravednije i učinkovitije Europe za njezine građane, donositelje odluka, osobe koje konzumiraju droge i njihove obitelji.
Napuštam tu funkciju s uvjerenjem da je EUDA spremna ispuniti svoju novu misiju i vjerujem da će moja nasljednica, dr. Lorraine Nolan, uspješno voditi agenciju kroz buduće izazove i promjene. Osobno ću i dalje podupirati napore za izgradnju sigurnije, zdravije i otpornije Europe i iskreno zahvaljujem svima koji su u proteklih 10 godina doprinijeli toj zajedničkoj misiji.
