Kokain – trenutačno stanje u Europi (Europsko izvješće o drogama 2024.)
Nakon kanabisa kokain je druga najčešće upotrebljavana nedopuštena droga u Europi, iako se razine prevalencije i obrasci konzumacije znatno razlikuju među zemljama. Na ovoj stranici možete pronaći najnoviju analizu situacije u vezi s kokainom u Europi, uključujući informacije o prevalenciji konzumacije, potrebi za tretmanom, zapljenama, cijeni i čistoći, štetnim posljedicama i još mnogo toga.
Ova je stranica dio Europskog izvješća o drogama 2024., godišnjeg pregleda EMCDDA-a o situaciji u području droga u Europi.
Posljednji put ažurirano: 11. lipnja 2024.
Sve veći broj dokaza o zdravstvenim i socijalnim troškovima velike dostupnosti kokaina
Nakon kanabisa kokain je druga najčešće upotrebljavana nedopuštena droga u Europi. Iako se razine prevalencije i obrasci konzumacije znatno razlikuju među zemljama (vidjeti Prevalencija i obrasci konzumacije kokaina), dostupnost te droge već nekoliko godina raste. Isto tako, sve je veća zabrinutost zbog znatnog porasta zdravstvenih i socijalnih troškova povezanih s tom drogom. Konzumacija kokaina može dovesti do ovisničkih i kompulzivnih obrazaca konzumacije te je povezana s nizom štetnih posljedica za zdravlje koje mogu uključivati uznemirenost, psihozu, tahikardiju, hipertenziju, aritmiju, bol u prsnom košu zbog akutnog koronarnog sindroma i moždani udar. Kronična konzumacija kokaina povezana je s povećanim rizikom od bolesti koronarnih arterija, kardiomiopatije i moždanog udara. Kokain i sintetički stimulansi mogu izazvati ili uzrokovati psihotična stanja, kao što je psihoza izazvana stimulansima. Dugotrajnija i učestalija upotreba stimulansa odgađa oporavak i pogoršava prognozu oporavka. Među korisnicima te droge uobičajena je kombinirana konzumacija kokaina i alkohola. Prisutnost tih dviju tvari u organizmu dovodi do stvaranja kokaetilena u jetri, što je povezano s većim zdravstvenim rizicima. Upravljanje psihijatrijskim komorbiditetom među osobama s problemima s konzumacijom droga i dalje je izazov jer često nedostaju integrirano liječenje i odgovori službi za mentalno zdravlje. Nedavnim pregledom smrtnosti osoba s redovitom ili problematičnom konzumacijom kokaina utvrđeno je da je rizik od smrti samoubojstvom, od slučajnog ozljeđivanja, ubojstva i smrtnosti povezane s AIDS-om povećan u odnosu na osobe istih karakteristika koje ne konzumiraju kokain.
Kokain je u Europi obično dostupan u dva oblika. Najčešći je kokain u prahu (oblik soli), dok je rjeđe dostupan crack kokain (slobodna baza kokaina koji se može pušiti). Kokain se proizvodi od koke, biljke koja se uzgaja u Južnoj Americi. U Europu ulazi različitim putovima, ali čini se da je krijumčarenje velikih količina kokaina preko europskih morskih luka u intermodalnim komercijalnim kontejnerima za pomorski prijevoz značajan čimbenik današnje velike dostupnosti te tvari. U zemljama s velikim kontejnerskim lukama za koje se zna da se koriste za uvoz kokaina primijećene su rastuće razine kaznenih djela povezanih s drogama, uključujući korupciju osoblja uzduž lanaca opskrbe, zastrašivanje i nasilje. Drugdje postoji zabrinutost da je konkurencija na tržištu kokaina, i na veleprodajnoj i na maloprodajnih razini, trenutačno glavni razlog počinjenja kaznenih djela povezanih s drogom, uključujući nasilje i ubojstva povezana s bandama. Istodobno se čini da konzumacija kokaina, a posebno konzumacija crack kokaina, postaje sve češća, posebno među nekim marginaliziranim zajednicama. Ukupno gledajući, to znači da sve veća dostupnost i konzumacija kokaina u Europi dovode do većih troškova, kako u smislu utjecaja na javno zdravlje tako i u smislu kaznenih djela i nasilja povezanog s tržištem kokaina.
Znakovi povećanog krijumčarenja kokaina i inovativni pristupi radi izbjegavanja razotkrivanja
Države članice EU-a prijavile su 2022. već šestu godinu zaredom rekordnu količinu zaplijenjenog kokaina u iznosu od 323 tone. Belgija, Španjolska i Nizozemska i dalje su zemlje koje prijavljuju najveće količine zapljena, što pokazuje njihovu važnost kao ulaznih točaka za kokain koji se krijumčari u Europu. Količina kokaina zaplijenjenog u Antwerpenu, drugoj najvećoj europskoj morskoj luci, povećala se sa 110 tona 2022. na 116 tona 2023. Od 2016. svake se godine bilježi rast količine kokaina zaplijenjenog u Antwerpenu. Španjolska je 2023. prijavila svoju dosad najveću zapljenu kokaina (9,5 tona) u jednoj pošiljci, skrivenog u bananama podrijetlom iz Ekvadora (vidjeti sliku 3.1.).
Fotografija: Policía Nacional i španjolska služba za carinski nadzor (SVA-DAVA).
Krijumčarenje nedopuštenih droga vrlo je dinamično i brzo se prilagođava geopolitičkim kretanjima, regionalnim sukobima i promjenama komercijalnih trgovinskih ruta. U tom se kontekstu smatra da su promjene u Kolumbiji, Brazilu i Ekvadoru doprinijele povećanju kad je riječ o kokainu koji organizirane zločinačke skupine krijumčare u Europsku uniju (za podrobniju analizu vidjeti Izvješće o tržištima droga u EU-u:) kokain). Uz komercijalne spremnike, sada se primjenjuje niz drugih metoda, često u kombinaciji, kako bi se izbjeglo otkrivanje (vidjeti sliku 3.2.).
Prikaži tekstualnu verziju navedenog grafičkog prikaza
Metode krijumčarenja
- infiltracija u logističke lance opskrbe
- Inter modalni kontejneri za pomorski prijevoz
- promjena kontejnera, prijevara s referentnim oznakama kontejnera, timovi za ekstrakciju
- korupcija, zastrašivanje službenika i operatera plovila
- češće korištenje manjih luka
- plutajuće bale droge s GPS odašiljačem
- mala plovila preuzimaju pošiljke s matičnih brodova
- gliseri, rekreacijska plovila
- polupodmornice (narko-podmornice, torpeda)
- kemijsko prikrivanje ili maskiranje pošiljaka
- češća upotreba općeg zrakoplovstva, manjih zračnih luka
Budući da su mjere zabrane pojačane na glavnim poznatim ulaznim točkama za tu drogu, čini se da se krijumčari kokaina sada sve više orijentiraju na manje luke u drugim državama EU-a i zemljama koje graniče s Europskom unijom, koje su možda slabije zaštićene od aktivnosti krijumčarenja droga. Neke sjeverne europske države, uključujući Švedsku i Norvešku, prijavile su 2023. rekordne zapljene kokaina u morskim lukama. Ta kretanja promatrana zajedno mogu objasniti činjenicu da je, unatoč velikim zapljenama, čistoća kokaina na maloprodajnoj razini i dalje visoka s obzirom na povijesne standarde, kao i to da je njegova cijena stabilna. Sada je jasno utvrđeno da se nezakonita prerada proizvoda kokaina odvija u nekoliko država članica EU-a, dok je prijavljeno da je 2022. zatvoreno 39 laboratorija za proizvodnju kokaina. Prerada kokaina u Europi obično uključuje sekundarnu ekstrakciju kokaina koji je ugrađen u druge materijale (npr. kemijski prikriven u plastici), što otežava njegovo otkrivanje u komercijalnim pošiljkama. Nedavno su otkrivena neka postrojenja relativno velikih razmjera. Primjerice, zabilježeno je da laboratorij za preradu kokaina koji je 2023. zatvoren u Španjolskoj ima dnevni proizvodni kapacitet od 200 kilograma te droge (vidjeti sliku 3.3.).
Fotografija: Policía Nacional.
Utjecaj dostupnosti kokaina na javno zdravlje sve vidljiviji
Iz niza praktičnih i metodoloških razloga može biti teško pratiti zdravstvene probleme povezane s kokainom, ali sve je više znakova da velika dostupnost te droge ima sve veći negativan utjecaj na javno zdravlje u Europi. Kokain je druga najčešće prijavljena nedopuštena droga, kako među konzumentima koji su prvi put uključeni u tretman, tako i prema dostupnim podatcima o slučajevima akutne intoksikacije drogama s hitnih bolničkih prijema. Europske službe za testiranje sastava droga, iako nisu reprezentativne na nacionalnoj razini, izvijestile su da je kokain bio najčešće analizirana tvar 2022. Dostupni podatci upućuju i na to da je približno petina smrtnih slučajeva zbog predoziranja drogama u 2022. bila povezana s tom drogom. Budući da konzumacija kokaina može pogoršati temeljne kardiovaskularne probleme, vjerojatno je da ukupni učinak te droge na smrtnost u Europi nije dovoljno poznat.
Tragovi kokaina u komunalnim otpadnim vodama također su se povećali u dvije trećine gradova prema podatcima za 2023. i 2022. To, zajedno s drugim informacijama, upućuje na činjenicu da kokain postaje sve dostupniji, pa tako i njegova zemljopisna i društvena distribucija. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da se u nekim zemljama čini da uporaba kokaina postaje sve češća u marginaliziranijim skupinama. Pušenje i intravenska konzumacija kokaina povezani su s većim zdravstvenim problemima te je stoga zabrinjavajuće što se u sve većem broju zemalja bilježi porast intravenske konzumacije kokaina i uporabe crack kokaina. Stimulansi kao što je kokain povezani su s većom učestalošću injektiranja te su u sedam europskih gradova u posljednjih deset godina uzrokovali lokaliziranu epidemiju HIV-a među intravenskim konzumentima droga (vidjeti Intravenska konzumacija droga u Europi – trenutačno stanje).
Tretman osoba s problemima povezanima s njihovom konzumacijom kokaina zahtjevan je, neovisno o tome je li riječ o osobama koje su socijalno integriranije te povremeno ili rekreacijski konzumiraju kokain u prahu ili o marginaliziranijim skupinama koje injektiraju drogu ili puše crack kokain. Većina kroničnih štetnih posljedica povezanih s uporabom stimulansa kao što je kokain povezana je s intenzivnom ili dugotrajnom konzumacijom velikih doza. Akutni problemi mogu utjecati i na osobe koje uzimaju stimulanse eksperimentalno, ali je vjerojatno da će biti manje česti kada se stimulansi uzimaju rijetko i u maloj dozi. Iako je naše poznavanje djelotvornih tretmana za probleme sa stimulansima sve veće, i dalje je relativno ograničeno. Trenutačno dostupni dokazi odnose se na primjenu psihosocijalnih intervencija, uključujući kognitivno-bihevioralnu terapiju i sustav promjene ponašanja primjenom nagrade i kazne (tzv. contingency management). Zasad nema dovoljno dokaza koji bi čvrsto podržali bilo kakav farmakološki tretman, ali se radi na razvoju potencijalno korisnih novih farmakoterapija. Tretman zbog konzumacije kokaina među marginaliziranijim skupinama može biti posebno zahtjevan jer konzumenti istodobno mogu imati problema s nizom drugih droga, uključujući opioide ili alkohol. Kad je riječ o injektiranju kokaina i pušenju crack kokaina, postojeći odgovori za smanjenje štetnih posljedica, uglavnom oni koji su izvorno razvijeni za probleme s opioidima, vjerojatno će biti primjereni za smanjenje štetnih posljedica specifičnih za način primjene. Međutim, potreban je daljnji rad na razvoju sveobuhvatnijih intervencija te su potrebna veća ulaganja kako bi se osiguralo da usluge odgovaraju rastućim potrebama koje su u nekim zemljama zabilježene u tom području.
Ključni podatci i trendovi
Prevalencija i obrasci konzumacije kokaina
-
Istraživanja u Europskoj uniji pokazuju da je gotovo 2,5 milijuna osoba u dobi od 15 do 34 godine (2,5 % te dobne skupine) prošle godine konzumiralo kokain (vidjeti sliku 3.4.). Od 13 europskih zemalja koje od 2021. provode istraživanja i dostavljaju intervale pouzdanosti, pet ih je prijavilo povećane procjene u odnosu na svoje prethodno usporedivo istraživanje, a osam ih je prijavilo stabilan trend.
Ovaj alat za pretraživanje podataka omogućuje vam pregled naših podataka o prevalenciji konzumacije kokaina prema razdoblju istraživanja i dobnoj skupini. Podatcima po državama možete pristupiti klikom na kartu ili odabirom države iz padajućeg izbornika.
Napomene
Ovdje predstavljeni podatci o prevalenciji temelje se na istraživanjima opće populacije koja su EMCDDA-u dostavile nacionalne središnjice. Najnovije podatke i detaljne metodološke informacije potražite u Statističkom biltenu za 2024.: prevalencija konzumacije droga.
Grafički prikazi s najnovijim podatcima za pojedinu državu temelje se na studijama provedenima u razdoblju od 2013. do 2023.
Procjene prevalencije za opću populaciju: dobne su skupine za Njemačku, Grčku, Francusku, Italiju i Mađarsku 18 – 64 i 18 – 34 godine; za Dansku, Estoniju i Norvešku 16 – 64 i 16 – 34 godine; za Maltu 18 – 65 godina, a za Švedsku 17 – 34 godine.
-
Tragovi kokaina u komunalnim otpadnim vodama povećali su se u 49 od 72 grada za koje su dostupni podatci i za 2023. i za 2022., dok u 13 gradova nije zabilježena promjena, a u 10 gradova zabilježeno je smanjenje (vidjeti sliku 3.5.).
Crvena = povećanje | Zelena = smanjenje | Žuta = stabilno, u odnosu na prethodnu vrijednost | Plava = bez prethodnih podataka
Srednje dnevne količine benzoilekgonina u miligramima na 1000 stanovnika. Uzorkovanje je provedeno tijekom jednog tjedna između ožujka i svibnja 2023.
Uzimajući u obzir statističke pogreške, vrijednosti koje se razlikuju manje od 10 % u odnosu na prethodnu vrijednost smatraju se stabilnima na ovoj slici.
Izvor: Središnja europska skupina za analizu nedopuštenih droga u kanalizaciji (SCORE)
Za potpuni skup podataka i analizu vidjeti Analiza otpadnih voda i droga – europsko istraživanje koje obuhvatilo nekoliko gradova.
-
Analizom 1849 iskorištenih šprica koju je od 2021. do 2022. provela mreža ESCAPE u 12 gradova u 11 država članica EU-a utvrđeno je da je trećina svih šprica sadržavala tragove dviju ili više kategorija droga, što upućuje na čestu kombiniranu konzumaciju droga ili ponovnu uporabu pribora za injektiranje droge. Najčešća kombinacija bila je mješavina stimulativne tvari i opioida. Kokain je otkriven u više od 50 % šprica koje su se analizirale u Ateni, Kölnu, Dublinu i Solunu, a najčešće je otkrivena kombinacija kokaina i heroina.
Početak tretmana zbog konzumacije kokaina
- Kokain je druga najčešće prijavljivana droga s kojom imaju problem osobe prvi puta uključene u specijalizirani tretman ovisnosti, a navelo ga je približno 29 000 konzumenata ili 21 % svih konzumenata uključenih u tretman prvi put (vidjeti sliku 3.6.).
- Najnoviji europski podatci upućuju na vremenski razmak od 13 godina između prve konzumacije kokaina, prosječno u dobi od 22 godine, i prvog tretmana zbog problema povezanih s kokainom, prosječno u dobi od 35 godina.
Osim za trendove, podatci se odnose na sve konzumente koji su uključeni u tretman, a primarna droga im je kokain – 2022. ili posljednja godina za koju su dostupni podatci.
Trendovi konzumenata koji su prvi put uključeni u tretman temelje se na podatcima za 25 država. Analizom trendova obuhvaćene su samo države s podatcima za barem pet od šest godina. Vrijednosti koje nedostaju interpolirane su iz najbližih godina. S obzirom na poremećaje u pružanju usluga zbog pandemije bolesti COVID-19, podatke za 2020., 2021. i 2022. treba tumačiti uz oprez. Podatci koji nedostaju izvedeni su iz vrijednosti za prethodnu godinu za Španjolsku i Francusku (2022.) i Njemačku (2019.).
Štetne posljedice povezane s konzumacijom kokaina
- Kokain je 2022. bio druga najčešće prijavljivana tvar bolnica nadležnih za praćenje u okviru mreže Euro-DEN Plus, a bio je naveden u 28 % (1739) slučajeva akutnih intoksikacija drogom. Većina zabilježenih slučajeva bila je povezana s istodobnom konzumacijom alkohola.
- U 19 europskih država koje su dostavile podatke za obje godine kokain je, uglavnom uz prisutnost opioida, bio uključen u 996 (23 %) smrtnih slučajeva zbog predoziranja u 2022. (807 ili 20 % u 2021.).
- U Španjolskoj je kokain bio povezan s više od polovine (52 %) smrtnih slučajeva uzrokovanih konzumacijom droga, zabilježenih 2021. U Francuskoj je forenzička mreža izvijestila da se broj smrtnih slučajeva uzrokovanih drogom koji uključuju kokain udvostručio sa 130 slučajeva (22 % svih smrtnih slučajeva uzrokovanih drogom) 2020. na 259 slučajeva (39 %) u 2021.
Crick kokain
- 90 % procijenjenih 8100 uključivanja u tretman povezan s konzumacijom crack kokaina u 2022. (7500 u 2021.) odnosilo se na samo šest država članica EU-a, pri čemu je 3000 konzumenata uključeno u tretman prvi put. Valja upozoriti da pojam „crack kokain” možda nema isto značenje u svim zemljama.
- Broj osoba koje su prvi put uključene u tretman zbog crack kokaina kao primarne droge povećao se za oko 42 %, s 1900 konzumenata u 2017. na 2750 konzumenata u 2022.
- Podatci iz 2022. za prostorije za konzumaciju droge u Lisabonu i Portu u Portugalu te u Parizu u Francuskoj upućuju na to da je crack kokain, sam ili s heroinom, činio znatan udio slučajeva konzumacije droge. U objema državama polovina svih konzumacija crack kokaina uključivala je pušenje, dok se druga polovina odnosila na injektiranje crack kokaina, samog ili s heroinom. U prostorijama za konzumaciju droge u Barceloni, Ateni ili Bergenu 2022. nije zabilježena konzumacija crack kokaina.
- Analizom komunalnih otpadnih voda iz 2021. koja je provedena u okviru projekta EUSEME, financiranog sredstvima EU-a, na području 13 europskih gradova pronađeni su tragovi crack kokaina tijekom svih dana uzorkovanja, pri čemu su najveće količine zabilježene u Amsterdamu i Antwerpenu.
Podatci o tržištu kokaina
- U 2022. države članice EU-a prijavile su već šestu godinu zaredom rekordan broj od 84 000 zapljena kokaina ukupne količine od 323 tone (povećanje u odnosu na 303 tone zaplijenjene u 2021.). Belgija (111 tona), Nizozemska (51,5 tona) i Španjolska (58,3 tona) činile su 68 % ukupne zaplijenjene količine (vidjeti sliku 3.7.).
- Prosječna čistoća kokaina na maloprodajnoj razini u Europi kretala se 2022. od 52 % do 83 % te je polovina zemalja prijavila prosječnu čistoću između 64 % i 76 %. Iako je cijena kokaina na maloprodajnoj razini ostala stabilna posljednjih deset godina, čistoća kokaina bilježi uzlazni trend, a 2022. dosegla je razinu koja je 45 % viša od indeksne godine 2012. (slika 3.7.).
- U 2022. države članice EU-a izvijestile su o zatvaranju 39 lokacija povezanih s proizvodnjom kokaina (34 u 2021.). Unatoč smanjenju zapljena ključne kemijske tvari, kalijeva permanganata, u 2022. (173 kilograma) u usporedbi s 2021. (1100 kilograma), vjerojatno je da se prerada kokain klorida velikih razmjera iz uvezenih međuproizvoda i dalje odvija u Europskoj uniji. Na primjer, 2023. prijavljeno je da laboratorij za preradu kokaina koji je zatvoren u Španjolskoj ima procijenjeni dnevni proizvodni kapacitet od 200 kilograma. Osim toga, prijavljene su određene velike zapljene neuobičajenih tvari koje sadrže kokain i koje se moraju kemijski ekstrahirati, što upućuje na to da se sekundarna ekstrakcija kokaina u Europi odvija na značajnoj razini. Na primjer, 2022. kemijski prikriven kokain otkriven je u pošiljci od 22 tone šećera u Francuskoj kao i u 100 kilograma ugljena, što je bio dio veće količine ugljena otpremljenog u Hrvatsku.
- Kokain je 2022. naveden u 85 800 kaznenih djela povezanih s konzumacijom ili posjedovanjem, odnosno u približno 10 % svih takvih kaznenih djela za koja je droga poznata, čime se nastavlja uzlazni trend zabilježen u proteklih šest godina. Kokain je nakon kanabisa bio druga najčešće zabilježena droga u kaznenim djelima povezanima s konzumacijom ili posjedovanjem.
- Među 18 službi za testiranje sastava droga u osam država EU-a koje su prijavile testiranje više od 10 uzoraka kokain je postao tvar koju je najčešće otkrilo pet službi u prvoj polovici 2022. i četiri službe u prvoj polovici 2023. Tijekom istog razdoblja, čistoća uzoraka kokaina koje je analiziralo 18 službi za testiranje sastava droga ostala je visoka. U prvoj polovini 2022. čistoća 50 % testiranih uzoraka bila je u rasponu od 80 % do 100 %. U prvoj polovini 2023. taj jednakovrijedan udio iznosio je 55 %.
Detaljne informacije o kokainu mogu se pronaći u zajedničkom izvješću EMCDDA-a i Europola Tržište droga: kokain i vodiču EMCDDA-a Stimulansi: zdravstveni i socijalni odgovori.
EU+2 odnosi se na države članice EU-a te Norvešku i Tursku.
Cijena i čistoća: srednje nacionalne vrijednosti – minimum, maksimum i interkvartilni raspon. Države se razlikuju se prema pokazateljima.
Izvorni podatci
Potpuni skup izvornih podataka za Europsko izvješće o drogama 2024., uključujući metapodatke i metodološke bilješke, dostupan je u našem katalogu podataka.
Podskup tih podataka, koji se upotrebljava za izradu infografika, grafikona i sličnih elemenata na ovoj stranici, nalazi se u nastavku.
Tablice s podatcima o prevalenciji konzumacije droga, uključujući istraživanja opće populacije i analizu otpadnih voda (sve tvari)
Ostale tablice s podatcima, uključujući tablice specifične za kokain