Intravenska konzumacija droga u Europi – trenutačno stanje (Europsko izvješće o drogama 2024.)
Unatoč kontinuiranom smanjenju intravenske konzumacije droga tijekom proteklog desetljeća u Europskoj uniji, ta vrsta konzumacije i dalje je odgovorna za nerazmjernu razinu akutnih i kroničnih štetnih posljedica za zdravlje povezanih s konzumacijom nedopuštenih droga. Na ovoj stranici možete pronaći najnoviju analizu intravenske konzumacije droga u Europi, uključujući ključne podatke o prevalenciji na nacionalnoj razini i među konzumentima koji se uključuju u specijalizirani tretman, kao i uvide iz studija o analizi tragova u špricama i još mnogo toga.
Ova je stranica dio Europskog izvješća o drogama 2024., godišnjeg pregleda EMCDDA-a o situaciji u području droga u Europi.
Posljednji put ažurirano: 11.6.2024.
Raznovrsnost tvari koje se sada injektiraju, a koje uzrokuju ozbiljne štetne posljedice za zdravlje
Unatoč kontinuiranom smanjenju intravenske konzumacije droga tijekom proteklog desetljeća u Europskoj uniji, ta vrsta konzumacije i dalje je odgovorna za nerazmjernu razinu akutnih i kroničnih štetnih posljedica za zdravlje povezanih s konzumacijom nedopuštenih droga. Procjenjuje se da je pola milijuna Europljana injektiralo nedopuštenu drogu tijekom protekle godine. Time se naglašava razmjer stalnih izazova u tom području i činjenica da je smanjenje štetnih posljedica povezanih s intravenskom konzumacijom droga i dalje važan prioritet javnog zdravstva.
Osobe koje injektiraju droge izložene su većem riziku od infekcija koje se prenose krvlju ili smrti zbog predoziranja drogom. Intravenska konzumacija također može pogoršati druge postojeće zdravstvene probleme ili uzrokovati apscese, septikemiju i oštećenje živaca. Heroin je, povijesno gledano, bio glavna droga povezana s intravenskom konzumacijom droga u Europi, no to se posljednjih godina mijenja. Danas se sve više injektiraju i druge droge, uključujući amfetamine, kokain, sintetičke katinone, lijekove koji se koriste za terapiju opioidnim agonistima i druge lijekove te razne nove psihoaktivne tvari, samostalno ili u kombinaciji. Iako je poznato da postoje znatne razlike u intravenskoj konzumaciji među državama, nedavne studije tragova u špricama također pokazuju da mogu postojati znatne razlike u intravenskoj konzumaciji droga među različitim lokacijama unutar jedne države. U tragovima u špricama obično se pronalazi više tvari, koje često uključuju i stimulanse i opioidne droge, a kombinirana konzumacija droga može povećati rizik od predoziranja drogom. Stoga je izgledno da će prepoznavanje složenosti intravenske konzumacije droga u Europi i značaja kombinirane konzumacije droga u tom kontekstu imati važne implikacije za razumijevanje štetnih posljedica povezanih s tim načinom uporabe kao i za osmišljavanje intervencija za njihovo smanjenje.
Injektiranje stimulansa kao što su kokain i sintetički katinoni obično je povezanije s obrascima učestalije konzumacije te se povezuje s lokalnim izbijanjima zaraze HIV-om u posljednjih deset godina u Europi. Intravenska konzumacija metamfetamina sa sobom nosi slične rizike. To je razlog za zabrinutost jer postoji niz naznaka da intravenska kombinacija stimulansa postaje sve češće ponašanje među intravenskim konzumentima droga. Osim toga, intravenski konzumenti droge mogu kao zamjenske tvari upotrebljavati stimulanse ako su opioidi, kao što je heroin, oskudni.
Postoje brojni dugoročni rizici povezani s injektiranjem otopljenih tableta i kapsula za medicinske potrebe te crack kokaina, uključujući krvožilno oštećenje i infektivni endokarditis te druge bakterijske infekcije. Dodatnu zabrinutost izaziva dostupnost vrlo potentnih sintetičkih opioida, kao što su fentanil i njegovi derivati, koji mogu uzrokovati brz nastanak po život opasne respiratorne depresije koja dovodi do predoziranja sa smrtnim ishodom, a ti su rizici vjerojatno povećani kada se takve tvari injektiraju. Vrlo potentni opioidi benzimidazola (nitazeni), koji mogu biti potentniji od fentanila, bili su uključeni 2023. u tri slučaja lokaliziranog trovanja u Francuskoj (1) i Irskoj (2), u kojima je konzumacija nitazena lažno prodanih kao heroin imala za posljedicu slučajeve predoziranja povezane s više droga (vidjeti i Nove psihoaktivne tvari – trenutačno stanje u Europi).
Uz pružanje tretmana ovisnosti o drogama, intervencije za smanjenje štetnih posljedica, kao što je podjela sterilnog pribora za injektiranje, i dalje su među najčešćim javnozdravstvenim mjerama usmjerenima na rizike povezane s intravenskom konzumacijom droga. Iako su prema međunarodnim standardima takve intervencije u Europi relativno dobro razvijene, jasno je i da se neke države članice EU-a suočavaju s izazovima u pogledu osiguravanja dostatne pokrivenosti i pristupa intervencijama kojima se potiču smanjenje štetnih posljedica i tretmani ovisnosti za intravenske konzumente droga. Primjerice, pokrivenost programima podjele igala i šprica niska je u Bugarskoj, Italiji, Cipru, Mađarskoj i Rumunjskoj u usporedbi s drugim državama članicama EU-a s usporedivim procjenama intravenske konzumacije droga. Nadalje, povijesno gledano, glavni naglasak mnogih intervencija u tom području bio je na potrebi za smanjenjem rizika od obolijevanja od zaraznih bolesti koje se prenose krvlju. To je pitanje i dalje važno, no sada postoji veća svijest o tome da je potrebno učiniti više kako bi se smanjio broj smrtnih slučajeva zbog predoziranja i širi raspon štetnih posljedica za zdravlje povezanih s intravenskom konzumacijom droga. Forenzička i toksikološka analiza pošiljaka droga za koje se sumnja da sadržavaju vrlo potentne tvari (npr. nitazene), u kombinaciji s brzim obavješćivanjem o riziku, važan je dio cjelokupnog pristupa sprječavanju predoziranja i potrebno ga je poboljšavati. Druge intervencije usmjerene na te ishode, uključujući davanje naloksona za kućnu konzumaciju i prostorije za konzumaciju droga, općenito su slabije razvijene, zbog čega je to i dalje važno područje za ulaganja i razvoj usluga.
Promjenjivi obrasci intravenske konzumacije droga, sve veća raznovrsnost tvari te prikladnost vrste i razine postojećih odgovora i dalje su ključna pitanja i za službe koje prve dolaze u kontakt s osobama kojima je potrebna pomoć i za oblikovatelje politika u Europskoj uniji. Budući da se mijenjaju podskupine intravenskih konzumenata droge, koje sada obuhvaćaju okupljanja s javnom konzumacijom droga, prvenstveno opioida i stimulansa, u kojima sudjeluju marginalizirane osobe koje injektiraju droge, kao i uporabu tvari kao što su metamfetamin i katinoni u nekim okruženjima i podskupinama, učinkovit odgovor na rizik koji predstavlja intravenska konzumacija droge postao je hitniji i složeniji izazov.
Ključni podatci i trendovi
Prevalencija intravenske konzumacije droga
- U razdoblju od 2015. samo 18 država ima procjene prevalencije intravenske konzumacije droga, koje se kreću u rasponu od manje od 0,1 na 1000 stanovnika u dobi od 15 do 64 godine u Nizozemskoj, do više od 10 na 1000 stanovnika u Estoniji. Opioidi se navode kao glavne droge koje se intravenski konzumiraju u većini (19) od 22 države za koje su dostupni podatci za konzumente uključene u tretman u 2022.
- Prilagodba procjene populacije za konzumente visokorizičnih opioida i stimulansa za udio konzumenata uključenih u tretman zbog intravenske konzumacije droga predstavlja procjenu prevalencije intravenske konzumacije droga od 1,8 na 1000 stanovnika u dobi od 15 do 64 godine. U skladu s time, procjenjuje se da je 2022. u Europskoj uniji bilo 504 000 osoba koje intravenski konzumiraju drogu ili njih 512 000 ako se uključi i Norveška (slika 9.1.).
Na temelju najnovijih dostupnih podataka iz svake države.
Intravenska konzumacija droga među konzumentima koji se uključuju u specijalizirani tretman
- Među konzumentima koji su prvi put uključeni u specijalizirani tretman ovisnosti o drogama u 2022., ili posljednjoj godini za koju su dostupni podatci, a heroin im je primarna droga, njih 18 % navelo je injektiranje kao glavni način uporabe (smanjenje u odnosu na 37 % u 2013.). U toj skupini razine intravenske konzumacije variraju među državama, od manje od 10 % u Belgiji, Španjolskoj, Francuskoj i Portugalu do 60 % ili više u Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Rumunjskoj i Slovačkoj.
- Dostupni podatci upućuju na to da je intravensku konzumaciju kao glavni način uporabe navelo manje od 1 % konzumenata koji su prvi put uključeni u tretman ovisnosti zbog problema s kokainom, 2 % konzumenata koji su prvi put uključeni u tretman ovisnosti zbog problema s amfetaminom i 16 % konzumenata prvi put uključenih u tretman kojima su primarne droge metamfetamini. Treba napomenuti da se u Češkoj i Slovačkoj nalazi više od 90 % osoba prvi put uključenih u tretman zbog problema s metamfetaminom koji su prijavili intravensku konzumaciju kao glavni način uporabe.
- Uzimajući u obzir sve četiri glavne droge koje se konzumiraju intravenski, intravenska konzumacija kao glavni način uporabe među osobama koje su prvi put uključene u tretman u Europi smanjila se s 10 % u 2017. na 7 % u 2012. (slika 9.2.).
Trendovi intravenske konzumacije među konzumentima koji su prvi put uključeni u tretman temelje se na 22 države za koje postoje podatci za najmanje pet od šest godina (vrijednosti koje nedostaju interpolirane su iz susjednih godina) i jednoj državi za koju su ekstrapolirane posljednje dvije godine.
Analiza tragova u špricama
- Analizom 1845 iskorištenih šprica koju je provela mreža ESCAPE u 12 gradova u 11 država članica EU-a u razdoblju od 2021. do 2022. otkrivene su 54 psihoaktivne tvari. Ti podatci nisu nacionalno reprezentativni i stoga bi ih trebalo shvatiti kao pokazatelje raznolikosti u dinamici konzumacije droga na lokalnoj razini, a ne kao odraz sveukupnog stanja na nacionalnoj razini.
- Heroin je i dalje najčešće otkrivena droga u pet od 12 gradova koji su sudjelovali, ali stimulansi, uglavnom kokain, pronađeni su u špricama u svim gradovima. Pronađeni su u velikom dijelu (više od 50 %) šprica uzorkovanih u Ateni (kokain), Kölnu (kokain), Dublinu (kokain), Solunu (kokain), Pragu (metamfetamin), Oslu (amfetamin), Tallinnu (amfetamin) i Parizu (sintetički katinoni) (slika 9.3.).
- Intravenska konzumacija lijekova koji se koriste za terapiju opioidnim agonistima bila je uobičajena u nekim gradovima, pri čemu je buprenorfin pronađen u više od 30 % šprica u Helsinkiju, Pragu i Solunu, a metadon u više od 30 % šprica u Dublinu, Rigi i Vilniusu. Pronađeni su i benzodiazepini, iako u manjoj mjeri (u više od 5 % šprica u Helsinkiju, Dublinu i Tallinnu). Karfentanil je često bio otkriven u špricama u Vilniusu (92 %) i Rigi (29 %). Još jedan potentan sintetički opioid, izotonitazen, otkriven je u 10 % odnosno 26 % šprica iz Tallinna i Rige. Ksilazin, potentan veterinarski sedativ, otkriven je u 25 od 194 šprica (13 %) u Rigi, gdje je pronađen u prisutnosti izotonitazena ili metonitazena u svih 25 šprica te zajedno s karfentanilom u tri šprice.
- Ukupno gledajući, trećina šprica sadržavala je tragove dviju ili više kategorija droga, što upućuje na čestu kombiniranu konzumaciju droga ili ponovnu uporabu pribora za injektiranje. Najčešća kombinacija bila je mješavina stimulansa i opioida.
- Preliminarni podatci o analizi tragova u špricama za 2023. potvrđuju postojeće trendove. U Tallinnu je pronađen potentan sintetički opioid protonitazen u polovici šprica (77 od 154), što upućuje na to da su nitazeni stalno dostupni na lokalnom tržištu droga. Iako u 155 šprica koje su se analizirale u Dublinu nisu otkriveni nitazeni, heroin je pronađen u njih 150 (97 %), a kokain u 139 (90 %), što pokazuje da se radilo o kombiniranoj konzumaciji droga ili ponovnoj uporabi šprica, ili o oboje. Od 147 analiziranih šprica u Budimpešti katinoni su pronađeni u 101 (69 %), a amfetamin u njih 35 (24 %), dok je heroin otkriven u 22 šprice (15 %), što upućuje na veću ulogu sintetičkih stimulansa na lokalnom tržištu droga. Od 159 šprica analiziranih u Splitu, u njih 132 (83 %) pronađen je metadon, dok je kokain otkriven u njih 67 (44 %), a amfetamin je pronađen u 41 šprici (24 %), što pokazuje različitu dinamiku konzumacije. Na kraju, u Helsinkiju je u 163 analizirane šprice stopa otkrivanja buprenorfina i amfetamina i dalje bila visoka, dok su benzodiazepini, uglavnom alprazolam, otkriveni u 60 šprica (37 %).
Izvor podataka: projekt ESCAPE. Za potpuni skup podataka i analizu vidjeti ESCAPE: alat za pretraživanje podataka, analiza i glavni rezultati.
Izvorni podatci
Podatci koji se upotrebljavaju za izradu infografika i grafikona na ovoj stranici mogu se pronaći u nastavku.
Potpuni skup izvornih podataka za Europsko izvješće o drogama 2024., uključujući metapodatke i metodološke bilješke, dostupan je u našem katalogu podataka.
Podskup tih podataka, koji se upotrebljava za izradu infografika, grafikona i sličnih elemenata na ovoj stranici, nalazi se u nastavku.