Heroin i drugi opioidi – trenutačno stanje u Europi (Europsko izvješće o drogama 2024.)

Heroin je i dalje najčešće konzumiran nedopušteni opioid u Europi te je također odgovoran za velik dio zdravstvenog tereta povezanog s konzumacijom nedopuštenih droga. Međutim, europski problem s opioidima i dalje se razvija na načine koji će vjerojatno imati važne posljedice na način rješavanja problema u tom području. Na ovoj stranici možete pronaći najnoviju analizu situacije u području droga za heroin i druge opioide u Europi, uključujući informacije o prevalenciji konzumacije, potrebama za tretmanom, zapljenama, cijeni i čistoći, štetnim posljedicama i još mnogo toga. 

Ova je stranica dio Europskog izvješća o drogama 2024., godišnjeg pregleda EMCDDA-a o situaciji u području droga u Europi.

Table of contents/Search

Table of contents/Search

Search within the book

Operator

Any match

Exact term match only

Select any filter and click on Search to see results

Close

Posljednji put ažurirano: 11. lipnja 2024.

Pripravnost za moguće promjene u dostupnosti i konzumaciji opioida

Heroin je i dalje najčešće konzumiran nedopušteni opioid u Europi te je također odgovoran za velik dio zdravstvenog tereta povezanog s konzumacijom nedopuštenih droga. Međutim, europski problem s opioidima i dalje se razvija na načine koji će vjerojatno imati važne posljedice na način rješavanja problema u tom području.

Podatci o uključenosti u tretman ovisnosti o drogama i drugi pokazatelji pokazuju da su konzumenti heroina u Europi sve stariji te trenutačno nema mnogo dokaza koji bi upućivali na znatan porast broja novih konzumenata. U razdoblju od 2010. do 2022. srednja dob svih konzumenata koji su bili uključeni u specijalizirani tretman ovisnosti zbog konzumacije heroina i onih koji su se prvi put uključili u tretman povećala se, kao i udio starijih konzumenata (vidjeti sliku 6.1. i sliku 6.2.). Promjene u karakteristikama osoba koje traže pomoć sve više znače da usluge moraju odgovarati potrebama konzumenata koji se suočavaju sa sve složenijim rasponom potreba za zdravstvenom i socijalnom potporom. Osim izravnog odgovora na probleme povezane s drogama, to uključuje potrebu za pružanjem skrbi i potpore radi sprječavanja ili liječenja bolesti povezanih sa starenjem te odgovarajući zahtjev za uspostavu učinkovitih međuagencijskih partnerstava i mehanizama upućivanja s općim službama za zdravstvenu i socijalnu potporu.

 

Na temelju podataka iz 19 zemalja EU-a i Turske.

 

Na temelju podataka iz 20 zemalja EU-a i Turske.

Iako je heroin i dalje uključen u mnogo smrtnih slučajeva povezanih s opioidima (vidjeti Smrtni slučajevi uzrokovani drogom – trenutačno stanje u Europi), broj zemalja u kojima je to slučaj smanjio se; istodobno, sve se češće javljaju drugi opioidi. Osim toga, iako je heroin u 2022. i dalje bio najčešće prijavljivani opioid u slučajevima dolaska u bolnice nadležne za praćenje u okviru mreže Euro-DEN zbog akutne intoksikacije drogama, u nekim su gradovima drugi opioidi, često oni koji se upotrebljavaju za terapije opioidnim agonistima, ali i na nekim mjestima, lijekovi koji sadrže opioide koji se koriste za ublažavanje boli ili potentni novi sintetički opioidi, sada pretekli heroin kao razlog dolaska. Iako taj skup podataka nije reprezentativan na nacionalnoj razini, on pruža uvid u to kako se problemi s opioidima mogu mijenjati na lokalnoj razini. Te je podatke potrebno tumačiti u oprez jer se čini da neke promjene u tom području odražavaju pozitivan učinak dugoročnih politika za smanjenje potražnje za heroinom, odvraćanje od novog započinjanja konzumacije te za pružanje odgovarajućih i učinkovitih odgovora na terapiju. Međutim, sada bi trebalo posvetiti veću pozornost mjerama za smanjenje rizika od preusmjeravanja opioida namijenjenih terapijskoj uporabi na nezakonito tržište. Važno je napomenuti da se u ostvarivanju tog cilja ne bi trebale stvarati dodatne prepreke za pružanje učinkovitog tretmana za osobe s problemima s opioidima. Nadalje, treba imati na umu da je pristup terapiji opioidnim agonistima u mnogim zemljama i dalje neprimjeren.

Primijećene su i promjene u načinu uporabe heroina. Prilikom prijama u službama za tretman ovisnosti, primijećeno je da se u posljednjih deset godina smanjuje intravenska konzumacija kod konzumenata heroina koji se prvi put uključuju u tretman i onih koji su već bili u tretmanu (vidjeti sliku 6.3. i Intravenska konzumacija droga u Europi – trenutačno stanje). Ta bi promjena mogla odražavati utjecaj različitih čimbenika, uključujući učinak napora za smanjenje štetnih posljedica i prevenciju te promjene u dostupnosti droga koje mogu utjecati na obrasce uporabe. Samo 18 % novih konzumenata uključenih u tretman zbog problema povezanih s heroinom sada prijavljuje injektiranje kao glavni način uporabe. Ta je promjena važna jer je intravenska konzumacija droge posebno povezana s nizom negativnih zdravstvenih ishoda. Manje je pozitivno, kako je navedeno drugdje u ovom izvješću, da se općenito čini da osobe koje su intravenski konzumenti droge injektiraju širi raspon tvari, pri čemu se učestalije prijavljuju posebice stimulansi. 

Mogući znakovi promjena na tržištu heroina u Europi

Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal procijenio je da je 2023. došlo do pada od 95 % u uzgoju opijuma u Afganistanu nakon talibanske zabrane opijuma. Iako je još prerano za utvrđivanje punog učinka tih kretanja na europska tržišta droge, ona će, ako se nastave, vjerojatno utjecati na dostupnost heroina u Europi u nadolazećim godinama. Najnoviji agregirani podatci koji su ovdje izneseni odnose se na 2022. i prethode toj promjeni. Iz njih je vidljivo blago smanjenje ukupne količine zaplijenjenog heroina u Europskoj uniji. Osim toga, znatna smanjenja zapljena heroina zabilježena su u Bugarskoj i Turskoj, ključnim zemljama na rutama krijumčarenja heroina (vidjeti podatke o tržištu heroina i drugih opioida u nastavku). Isto tako, u 2022. može se primijetiti blagi pad trendova indeksa cijena na maloprodajnoj razini, pri čemu se procjene čistoće neznatno povećavaju. Istodobno, sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku mogu utjecati na rute kojima se kriminalci koriste za krijumčarenje nedopuštenih droga u Europu. Prema EMCDDA-ovoj trenutačnoj procjeni najnovijih podataka uz oprez bi trebalo zaključiti da, zasad, ne postoje snažni znakovi utjecaja na tokove heroina koji se krijumčari prema europskim tržištima, iako su povećanja cijena opijuma u Afganistanu možda mogla utjecati na cijenu i čistoću u nekim područjima. Općenito se smatra da bi zbog zaliha opijuma koje postoje u Afganistanu i relativno velike vrijednosti europskog tržišta opskrba u Europu mogla biti donekle otporna u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju. Bez obzira na to, ako bi se zabrana održala i strogo provodila, očekivali bismo da će to u budućnosti utjecati na dostupnost heroina. Također je moguće da ćemo u budućnosti svjedočiti i nešto ograničenijoj opskrbi Europe tom drogom iz drugih proizvodnih regija u jugoistočnoj Aziji. Stoga je razborito sada razmotriti koje bi mogle biti posljedice bilo kakvih promjena u tom području za politike i odgovore u području droga kako bi se bolje pripremilo za ublažavanje mogućih štetnih posljedica. Jedna od važnih implikacija bila bi potreba za omogućavanjem odgovarajuće dostupnosti pružanja tretmana ovisnosti o drogama osobama koje traže pomoć jer bi poremećaji na tržištu nedopuštenih opijata mogli povećati potrebe u tom području. Druga bi implikacija bila potreba da se na odgovarajući način prati i reagira kako bi se smanjile sve moguće dodatne štetne posljedice koje bi mogle nastati ako se druge tvari budu upotrebljavale kao zamjene za heroin. Na temelju iskustva može se pretpostaviti da bi to moglo uključivati ne samo druge opioide, već i druge vrste droga, uključujući stimulanse kao što su kokain ili sintetički katinoni.

Možemo li uočiti veću dostupnost i konzumaciju novih sintetičkih opioida ili drugih vrsta droga?

Općenito gledano, sintetički opioidi trenutačno imaju relativno malu ulogu na tržištu droga u Europi, ali u nekim zemljama predstavljaju znatan problem te postoje naznake da bi u budućnosti mogli imati veću ulogu u problemima s drogama u Europi. 

U 2023. u okviru sustava ranog upozoravanja EU-a o novim psihoaktivnim tvarima otkriveni su novi sintetički opioidi u najmanje 16 država članica EU-a, Norveškoj i Turskoj (vidjeti Nove psihoaktivne tvari – trenutačno stanje u Europi). Iste su godine u pet zemalja zabilježeni slučajevi trovanja i predoziranja koji su uključivali nitazenske opioide. U izvješćima se također navodi da su se nitazenski opioidi lažno prodavali kao heroin u Irskoj i Francuskoj.

Neke sjeverne i baltičke zemlje prijavile su 2022. povećanje dostupnosti sintetičkih opioida i povezanih štetnih posljedica, uključujući smrtne slučajeve povezane s drogama, a preliminarni podatci iz 2023. iz nekih zemalja potvrđuju taj trend. Povijesno gledano, zabrinutost u tom području bila je usmjerena na derivate fentanila, kao što je vrlo potentan karfentanil, koji se i dalje zapljenjuje u nekim državama članicama EU-a. Međutim, u posljednjih nekoliko godina u Europi su otkriveni nitazeni, vrlo potentni opioidi dobiveni iz 2-benzil benzimidazola. Najčešće identificirani nitazeni uključuju protonitazene, metonitazene i izotonitazene. U 2022. 14 zemalja prijavilo je zapljene nitazena sustavu ranog upozoravanja, u iznosu od 3 kilograma. O tim se tvarima detaljnije raspravlja u Novim psihoaktivnim tvarima – trenutačno stanje u Europi.

Pretpostavlja se i da bi, ako se zbog talibanske zabrane proizvodnje opijuma u Afganistanu smanji dostupnost heroina u Europi, to moglo stvoriti uvjete za veću dostupnost i uporabu sintetičkih opioida. S obzirom na moguće negativne posljedice navedenoga, Europa mora poboljšati svoju pripravnost za smanjenje štetnih posljedica i druge izazove koje bi takva promjena na tržištu mogla donijeti.

Razlozi za zabrinutost u tom području uključuju miješanje heroina s novim sintetičkim opioidima, lažnu prodaju novih sintetičkih opioida i, u ekstremnom scenariju, zamjenu heroina novim sintetičkim opioidima. Takav razvoj događaja mogao bi povećati rizik od predoziranja i smrti povezane s drogom među konzumentima opioida. U tom je kontekstu važno napomenuti da je posljednjih godina u Sjevernoj Americi zabilježen dramatičan porast smrtnosti povezane s opioidima, koji su prouzročili potentni sintetički opioidi, prvenstveno derivati fentanila. Međutim, na temelju prethodnih primjera šokova na tržištu heroina postoji mogućnost da se stimulansi, kao što su kokain i sintetički katinoni, upotrebljavaju kao zamjenske tvari za heroin. Stoga je zabrinjavajuće što se, kako je navedeno drugdje u ovom izvješću, čini da se konzumacija kokaina, a osobito crack kokaina, povećava među marginaliziranijim skupinama te se širi na više zemalja.

Iako su porast kombinirane konzumacije droga i zamjena jedne tvar drugom vjerojatni ishodi bilo kakvog smanjenja dostupnosti heroina, ključno sredstvo za sprječavanje tog scenarija bilo bi širenje brzog pristupa terapiji opioidnim agonistima i povezanim potporama, kao i programima podjele igala i šprica. I dalje je važno osigurati dostatan pristup naloksonu kako bi se spriječilo predoziranje i smrtni slučajevi povezani s drogama.

Smatra se da većina ponude novih sintetičkih opioida, kao što su nitazeni, potječe iz Kine te da se krijumčare u Europu. Međutim, poznato je da je u Europi došlo do određene ograničene proizvodnje sintetičkih opioida i nije nemoguće zamisliti da bi se postojeći kapacitet za proizvodnju nedopuštenih sintetičkih droga mogao upotrijebiti za proizvodnju sintetičkih opioida ako bi uvjeti na tržištu postali povoljni.

Za detaljniji uvid u dinamiku ponude heroina u Europskoj uniji vidjeti EMCDDA-ovo i Europolovo izvješće Tržište droga u EU: heroin i drugi opioidi – dubinska analiza.

Ključni podatci i trendovi

Prevalencija konzumacije opioida

• Procjenjuje se da je 0,3 % odraslog stanovništva EU-a ili oko 860 000 osoba, konzumiralo opioide u 2022. (950 000 u 2021.). Ovo očito smanjenje u usporedbi s prethodnim godinama uglavnom je posljedica promjene neizravne statističke metode korištene za procjenu populacije osoba koje konzumiraju heroin u Italiji.

Uključivanje u tretman zbog konzumacije heroina i drugih opioida

• Navedeno je da je u 2022. konzumacija opioida bila glavni razlog uključivanja u specijalizirani tretman ovisnosti o drogama za 63 000 konzumenata ili 25 % svih osoba koje se uključuju u tretman u Europi. Heroin je bio primarna droga za 12 000 (64 %) od 19 000 konzumenata koji su prvi put uključeni u tretman i koji su prijavili određeni opioid kao glavnu drogu s kojom imaju problem (vidjeti sliku 6.4.). Još 2 400 konzumenata opioida koji su prvi put uključeni u tretman nije navelo svoju primarnu drogu.
• Zbog poremećaja u pružanju usluga tijekom pandemije bolesti COVID-19, podatke o uključenosti u tretman za razdoblje 2020. – 2022. treba tumačiti uz oprez. Ipak, podatci upućuju na to da se nastavio trend dugoročnog smanjenja broja osoba koje su uključene u tretman zbog konzumacije heroina (slika 6.4.).
• Najnoviji europski podatci pokazuju vremenski razmak od 14 godina između prve konzumacije heroina, prosječno u dobi od 23 godine, i prvog tretmana zbog problema povezanih s heroinom, prosječno u dobi od 37 godina.
• Nacionalni podatci iz 26 država članica EU-a pokazuju da se procjenjuje da je u 2022. 508 000 konzumenata primilo terapiju opioidnim agonistima (506 000 u 2021.).

Štetni učinci povezani s konzumacijom opioida

• U 2022. heroin je i dalje bio treća najčešće prijavljivana droga u slučajevima akutne intoksikacije drogama u bolnicama nadležnim za praćenje u okviru mreže Euro-DEN Plus, što čini 16 % svih prijavljenih slučajeva. Mali broj centara odgovoran je za velik broj izvješća koja je primila mreža bolnica nadležnih za praćenje. Heroin je pronađen u 19 od 23 europske bolnice koje su sudjelovale u 2022. (vidjeti sliku 6.5.). Polovina bolnica koje su sudjelovale prijavila je 2022. da je u 4,3 % ili više njihovih slučajeva bio uključen heroin. Heroin je zabilježen u više od petine slučajeva povezanih s drogom u centrima u Droghedi i Dublinu (Irska), Ljubljani (Slovenija) te u jednom od dvaju centra u Oslu (Norveška). Većina slučajeva povezanih s heroinom odnosila se na muškarce srednje dobi od 25 – 45 godina: u 6 od 19 centara u 2022. nije bilo slučajeva osoba mlađih od 25 godina. U polovini centara žene su činile 19 % ili manje slučajeva povezanih s heroinom. Ovisno o centru, ostale najčešće prijavljivane droge u tim slučajevima bile su benzodiazepine, kokain i amfetamin.
• Procjenjuje se da su opioidi utvrđeni u 74 % predoziranja sa smrtnim ishodom prijavljenih u Europskoj uniji. Taj se nalaz temelji na toksikološkim podatcima dostavljenima između 2015. i 2022., u kojima su opioidi utvrđeni u 3305 od ukupno 4439 smrtnih slučajeva. Treba napomenuti da se u toksikološkim izvješćima o smrtnim slučajevima vjerojatno uzrokovanim konzumacijom droga obično navodi nekoliko vrsta droga.

Podatci o tržištu heroina i drugih opioida

• U državama članicama EU-a 2022. prijavljeno je 19 000 zapljena heroina u ukupnoj količini od 8,0 tona (9,5 tona 2021.) Nizozemska (2,6 tona), Francuska (1,4 tone), Belgija (1,3 tone), Italija (0,6 tona) i Bugarska (0,3 tone) prijavile su velike količine. Turska je zaplijenila 8 tona heroina u 2022. (22,2 tone u 2021.).
• Nakon povećanja zapljena heroina u 2021. (na 9,5 tona) zaplijenjena količina u državama članicama EU-a smanjila se za 16 % na 8,0 tona u 2022. Turska je izvijestila o znatnijem padu zaplijenjene količine u 2022. (na 8,0 tona ili – 64 % u usporedbi s 22,2 tone u 2021.) (slika 6.6.). Bugarska je prijavila smanjenje od 71 % količine zaplijenjene u 2022. (na 0,3 tone) u usporedbi s 2021. (1,2 tone).
• Prosječna čistoća smeđeg heroina na maloprodajnoj razini kretala se u 2022. od 5,4 % do 41,7 %, a polovina zemalja prijavila je prosječnu čistoću između 14,4 % i 25 %. Trendovi indeksa upućuju na to da je prosječna čistoća smeđeg heroina porasla za 44 % između 2012. i 2022., dok je njegova cijena pala za 24 %. U najnovijim podatcima primjećuje se blagi pad prosječne cijene heroina i blagi porast njegove čistoće (slika 6.6.).
• Dostupni podatci pokazuju da je 2022. prijavljeno gotovo 13 600 zapljena drugih opioida osim heroina, i to u količini od gotovo 1,2 tone, 216 litara i više od 2 milijuna tableta (uključujući tramadol, buprenorfin, oksikodon, morfin, metadon, kodein i nitazenske opioide) (tablica 6.1.). Estonija, Latvija, Poljska i Švedska prijavile su da su 2022. zaplijenile ukupno 3,5 kilograma nitazenskih analoga. Iste se godine izvješćuje da su zaplijenjene količine fentanila i karfentanila u Europskoj uniji iznosile 9,2 kilograma (2,7 kilograma fentanila zaplijenile su dvije zemlje, a 6,5 kilograma karfentanila zaplijenilo je 14 zemalja), 168 litara fentanila (u jednoj zapljeni u Bugarskoj) i 8435 tableta (fentanila).
• U sustavu ranog upozoravanja EU-a prijavljeno je povećanje broja lažnih lijekova koji sadržavaju nitazene, pri čemu je 2022. prijavljeno 430 tableta ili kapsula (189 u 2021.). Portugal je 2023. zaplijenio 5752 lažne tablete oksikodona koje sadržavaju N-desetil izotonitazen, dok je Švedska zaplijenila 3100 lažnih tableta Oxycontin (oksikodon) koje sadržavaju metonitazen. Finska policija prijavila je 2024. zapljenu 1000 lažnih tableta Subutex (buprenorfin) koje sadržavaju metonitazen.
• Tijekom 2022. prijavljeno je oko 22 400 kaznenih djela povezanih s konzumacijom ili posjedovanjem heroina.

Izvorni podatci

Podatci koji se upotrebljavaju za izradu infografika i grafikona na ovoj stranici mogu se pronaći u nastavku.

Prikaži izvorne tablice