Smanjenje štetnih posljedica – trenutačno stanje u Europi (Europsko izvješće o drogama 2024.)

Smanjenje štetnih posljedica obuhvaća intervencije, programe i politike kojima se nastoji smanjiti zdravstvene, socijalne i gospodarske posljedice konzumacije droga za pojedince, zajednice i društva. Na ovoj stranici možete pronaći najnoviju analizu intervencija za smanjenje štetnih posljedica u Europi, uključujući ključne podatke o terapiji opioidnim agonistima, programima davanja naloksona, prostorijama za konzumaciju droge i još mnogo toga. 

Ova je stranica dio Europskog izvješća o drogama 2024., godišnjeg pregleda EMCDDA-a o situaciji u području droga u Europi.

Table of contents/Search

Table of contents/Search

Search within the book

Operator

Any match

Exact term match only

Select any filter and click on Search to see results

Close

Posljednji put ažurirano: 11. lipnja 2024.

Sve veći problemi s drogom predstavljaju širi skup izazova za smanjenje štetnih posljedica

Konzumacija nedopuštenih droga prepoznat je čimbenik koji pridonosi teretu bolesti na globalnoj razini Intervencije osmišljene kako bi se smanjilo to opterećenje uključuju preventivne aktivnosti namijenjene smanjenju ili usporavanju brzine započinjanja uporabe droga te ponudu tretmana za one koji su razvili probleme s drogom. Dodatni skup pristupa može se općenito nazvati smanjenjem štetnih posljedica. Ovdje je naglasak na radu bez osuđivanja s konzumentima droga radi smanjivanja rizika povezanih s ponašanjem koje je uglavnom povezano sa štetnim zdravstvenim ishodima te općenito radi promicanja zdravlja i dobrobiti. Među tim pristupima vjerojatno je najpoznatije pružanje sterilnog pribora za injektiranje osobama koje su intravenski konzumenti droge kako bi se smanjio rizik od zaraze zaraznom bolešću. Čini se da su s vremenom te vrste pristupa pridonijele relativno niskoj stopi, prema međunarodnim standardima, novih infekcija HIV-om koje su sada povezane s intravenskom konzumacijom droga u Europi. S obzirom na to da su se tijekom posljednjeg desetljeća promijenili obrasci konzumacije droga, a u određenoj su se mjeri promijenile i značajke konzumenata droga, intervencije za smanjenje štetnih posljedica trebale su se prilagoditi i širem skupu zdravstvenih ishoda i rizičnih ponašanja. Među njima se ističe smanjenje rizika od predoziranja drogama i rješavanje često znatnih i složenih zdravstvenih i socijalnih problema s kojima se suočavaju konzumenti droga u marginaliziranijim i socijalno isključenim populacijama.

Potreban je širi spektar odgovora za smanjenje promjenjivih štetnih posljedica povezanih s drogom

S konzumacijom nedopuštenih droga povezani su kronični i akutni zdravstveni problemi na koje utječu brojni čimbenici kao što su svojstva tvari, načini uporabe, individualna osjetljivost i društveni kontekst u kojem se droga konzumira. Kronični problemi uključuju ovisnost i zarazne bolesti povezane s drogama, a postoji i niz akutnih štetnih posljedica od kojih je možda najbolje evidentirano predoziranje. Iako je relativno rijetka na razini populacije, konzumacija opioida i dalje ima znatan udio u morbiditetu i smrtnosti povezanoj s konzumacijom droga. Rizike povećava i intravenska konzumacija droge. U skladu s time, rad s konzumentima opioida i intravenskim konzumentima droga povijesno je bio važan cilj intervencija za smanjenje štetnih posljedica, kao i područje u kojem su modeli pružanja usluga najrazvijeniji i najviše ocjenjivani.

Imajući to na umu, neke su se usluge smanjenja štetnih posljedica tijekom posljednja tri desetljeća sve više integrirale u glavne tokove pružanja zdravstvene skrbi konzumentima droga u Europi. U početku je naglasak bio na proširivanju pristupa terapiji opioidnim agonistima te programima podjele igala i šprica kao dio odgovora na visokorizičnu konzumaciju droga, koji su prvenstveno bili usmjereni na injektiranje heroina i epidemiju HIV-a/AIDS-a. U nedavnim zajedničkim smjernicama EMCDDA-a i ECDC-a o sprečavanju i kontroli zaraznih bolesti među intravenskim konzumentima droge preporučuje se pružanje terapije opioidnim agonistima radi sprječavanja hepatitisa C i HIV-a te smanjenja rizičnog ponašanja povezanog s intravenskom konzumacijom i učestalosti intravenske konzumacije, kako u zajednici tako i u zatvorima. U smjernicama se preporučuje i osiguravanje sterilnog pribora za injektiranje zajedno s terapijom opioidnim agonistima kako bi se maksimalno povećala pokrivenost i učinkovitost intervencija među osobama koje injektiraju opioide.

U posljednja tri desetljeća u nekim su državama članicama EU-a prošireni pristupi smanjenju štetnih posljedica kako bi se obuhvatili i drugi odgovori, uključujući prostorije za konzumaciju droga i programe davanja naloksona za kućnu konzumaciju namijenjene smanjenju broja slučajeva predoziranja sa smrtnim ishodom (slika 13.1.). Intervencije za smanjenje smrtnih slučajeva povezanih s opioidima uključuju one usmjerene na sprječavanje predoziranja i one usmjerene na sprječavanje smrti u slučaju predoziranja (slika 13.2.).

U nekim državama postoje službe za testiranje sastava droga, koji su uspostavljene kako bi se ljudima omogućilo da bolje razumiju koje tvari sadržavaju nedopuštene droge koje su kupili. Na primjer, tablete kupljene kao MDMA mogu sadržavati i droge s primjesama i druge droge, kao što su sintetički katinoni. S obzirom na to da su mnogi sintetički stimulansi i nove psihoaktivne tvari sada dostupni na nezakonitom tržištu u obliku praha ili tableta sličnog izgleda, konzumenti mogu biti izloženi sve većem riziku od toga da nisu svjesni koji konkretno stimulans ili mješavinu tvari konzumiraju.

Sve veća integracija tržišta novih psihoaktivnih tvari i nedopuštenih droga dovodi do novih javnozdravstvenih izazova, kao što su biljni kanabis pomiješan sa sintetičkim kanabinoidima, stimulansi pomiješani s katinonima i ketamin ili novi sintetički opioidi pomiješani s heroinom ili koji se lažno prodaju kao heroin. Budući da se događaji trovanja mogu brzo odvijati, postaje sve važnije razumjeti što znači učinkovito obavješćivanje o riziku. Iako se raspon usluga koje se pružaju može razlikovati, sve službe za testiranje sastava droga provode neki oblik aktivnosti obavješćivanja o zdravstvenim rizicima, često objavljivanjem upozorenja o analiziranim proizvodima od raznih vrsta droga i razmjenom podataka s drugim dionicima. Cilj je spriječiti ili smanjiti štetne posljedice na razini pojedinca (osobe koja podnosi tvar na provjeru) i populacije (drugih osoba koje mogu biti izložene istoj tvari). Budući koraci u tom području mogu uključivati mjere za usklađivanje i postizanje konsenzusa među europskim službama za testiranje sastava droga o utvrđivanju kriterija i pragova za to kada i kako izdavati upozorenja, kao i donošenje standardnih operativnih postupaka za obavješćivanje o zdravstvenim rizicima koji se temelje na dokazima. Ta su pitanja istražena u nedavnom priručniku koji su izradili EMCDDA i Transeuropska informacijska mreža o strategijama obavješćivanja o zdravstvenim rizicima.

Neke od tih intervencija i dalje su kontroverzne zbog razloga koji uključuju njihov pravni status i promjenjivu prirodu njihove baze dokaza. Obuhvat tih novijih intervencija stoga je i dalje neujednačen unutar i između država, a kada postoje, najčešće se mogu pronaći samo u velikim gradovima. Ukupno gledajući, obuhvat i pristup uslugama za smanjenje štetnih posljedica općenito, uključujući one modele usluga koji su već dugo uspostavljeni i relativno dobro dokazani, znatno se razlikuju među državama članicama EU-a, a u nekim državama i dalje su nedostatni u usporedbi s procijenjenim potrebama.

Povećanje pripravnosti za smanjenje štetnih posljedica potentnih sintetičkih droga i nenamjerne konzumacije

Potentne sintetičke tvari imaju sve veći potencijal za uzrokovanje štetnih posljedica povezanih s drogama u Europi jer nenamjerna konzumacija tih tvari u prahu ili mješavinama koje se prodaju kao druge vrste droge može dovesti do trovanja i smrtnih slučajeva. To, zajedno sa složenijim obrascima kombinirane konzumacije droga, pridonosi već postojećim znatnim izazovima u razvoju učinkovitih odgovora radi smanjenja broja smrtnih slučajeva zbog predoziranja i trovanja povezanih s drogom. Slučaj koji pokazuje tu sve veću složenost, iako je trenutačno relativno malog razmjera, zabilježen je 2022. u Estoniji, gdje su identificirane mješavine koje sadržavaju nove sintetičke opioide i nove benzodiazepine, ali i sedativ ksilazin. Droge poznate kao „benzo-dope” odnosno „tranq-dope”, vrste su mješavina povezanih s povećanjem broja smrtnih slučajeva zbog predoziranja i drugim negativnim zdravstvenim ishodima u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi. U novije vrijeme vrlo potentni opioidi benzimidazola (nitazeni), koji su potentniji od fentanila, također su bili uključeni u lokalizirana trovanja u nekim dijelovima Europe (vidjeti također Nove psihoaktivne tvari – trenutačno stanje u Europi.

Tijekom nedavnih pojava trovanja u Irskoj provedeno je brzo obavješćivanje o riziku uz potporu lako dostupnih službi, što je uključivalo dijeljenje letaka na okupljanjima s javnom konzumacijom droga i širenje informacija na društvenim mrežama i portalima za vijesti. Na takav bi način, na primjer, službe možda trebale brže i intenzivnije nego prije odgovarati na slučajeve izbijanja trovanja drogom (slika 13.3.). Prisutnost takvih mješavina i tvari koje se na tržištu lažno prodaju kao neke druge tvari, upućuje na potrebu za preispitivanjem postojećih pristupa provedbi određenih intervencija za smanjenje štetnih posljedica. Na primjer, u kontekstu tih mješavina i lažno prodanih tvari možda će biti potrebno preispitati distribuciju i primjenu antagonista opioida naloksana. 

Općenitije, s obzirom na moguća kretanja na tržištu sintetičkih opioida, bilo bi razborito preispitati postojeće planove za pripremu i odgovor na svako moguće povećanje dostupnosti i konzumacije sintetičkih opioida ili štetnih posljedica povezanih s tim tvarima. To bi moglo uključivati jačanje kapaciteta za toksikološku analizu, slanja poruka s upozorenjima i pripravnosti službi koje prve dolaze u kontakt s osobama kojima je potrebna pomoć. Ako su prostorije za konzumaciju droga operativne, moglo bi se razmotriti i pitanje mogućih koristi i rizika od pružanja usluga za testiranje sastava droga. Na primjer, većina prostorija za konzumaciju droga u Kanadi nudi testiranje sastava droga za fentanil. To trenutačno nije uobičajeno u Europskoj uniji, ali jedna prostorija za konzumaciju u Kopenhagenu nedavno je počela pružati tu uslugu, a prijavljeno je da su drugi pilot-projekti u fazi razvoja drugdje u Europi.

Štetne posljedice povezane sa stimulansima koje su u vezi s različitim obrascima konzumacije

Smanjenje rizika povezanih s intravenskom konzumacijom droga uvijek je bio važan cilj intervencija za smanjenje štetnih posljedica, a modeli usluga relativno su dobro razvijeni i dokazani. Međutim, čak i u tom području, promjene u konzumaciji droga stvaraju nove izazove za učinkovito pružanje usluga. U posljednjem desetljeću zabilježeno je izbijanje zaraze HIV-om povezano s injektiranjem nedopuštenih sintetičkih stimulansa u sedam europskih gradova u šest država članica EU-a. Potencijalno veća učestalost intravenske konzumacije povezana je s konzumacijom stimulansa u odnosu na konzumaciju heroina, dok drobljenje i otapanje crack kokaina i drugih tableta za injektiranje sa sobom nosi i dodatne zdravstvene rizike. Ti obrasci konzumacije otvaraju pitanja u pogledu, na primjer, vrste i primjerenosti igala i šprica koje se daju ljudima na uličnim okupljanjima s javnom konzumacijom droga, koja danas obično karakterizira kombinirana konzumacija droga. Postoji dodatna zabrinutost da su ograničenja usluga tijekom ograničenja kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19 negativno utjecala na testiranje na infekcije povezane s drogama, kao što su HIV i HCV, te na kanale za skrb među ranjivijim i marginaliziranijim skupinama osoba koje uzimaju droge, uključujući beskućnike.

Sintetički stimulansi i razne druge tvari konzumiraju se kako bi se olakšao i povećao seksualni užitak u kontekstu konzumacije droga povezane sa spolnim odnosima među različitim skupinama, ali uglavnom među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima, što je poznato pod nazivom „chemsex”. Iako je ta definicija neprecizna, obično se odnosi na okruženja ili događaje u kojima može doći do visokorizične konzumacije droga i visokorizičnog seksualnog ponašanja. Uključene droge mogu biti u rasponu od stimulansa, kao što su metamfetamin, kokain i sintetički katinoni, do alkohola, depresora kao što su GHB/GBL i disocijativnih droga kao što je ketamin. Iako je teško procijeniti prevalenciju „chemsexa”, informacije iz istraživačkih studija upućuju na to da je riječ o problemu koji je prisutan u cijeloj Europi, iako u malom opsegu i među određenim podskupinama ljudi koji konzumiraju droge. Suradnja s osobama uključenima u te oblike visokorizičnog ponašanja i pružanje učinkovitih odgovora na smanjenje štetnih posljedica za njih i dalje je izazov te će vjerojatno će biti potrebno osmisliti prilagođene intervencije za smanjenje štetnih posljedica. U tom će području vjerojatno biti potrebna i snažna međuagencijska partnerstva između službi za spolno zdravlje i onih koje pružaju usluge za smanjenje štetnih posljedica povezanih s drogama.

Novi izazovi i mogućnosti za smanjenje štetnih posljedica

Unatoč tome što je kanabis najčešće konzumirana nedopuštena droga u Europi, može se tvrditi da je to i područje u kojem često nedostaju savjeti i intervencije za smanjenje štetnih posljedica. Konzumenti kanabisa u Europi obično puše drogu s duhanom, a nerazvijeno područje za razvoj pristupa za smanjenje štetnih posljedica jest razmatranje izuma koji bi mogli biti učinkoviti za smanjenje štetnih posljedica povezanih s pušenjem u toj skupini. Općenito, s obzirom na to da se vrste i oblici proizvoda od kanabisa koji su dostupni u Europi i dalje mijenjaju, mijenjaju se i razmatranja o njihovu utjecaju na odgovore za smanjenje štetnih posljedica. Ukupno gledajući, proizvodi od kanabisa, kanabis-smola i biljni kanabis, sada imaju veću potentnost, tj. sadržavaju više THC-a nego što su u prošlosti sadržavali, a proizvodi od kanabisa visokog stupnja potentnosti povezani su s više akutnih i kroničnih štetnih posljedica. Osim toga, povećala se raznolikost vrsta proizvoda, pa su sada dostupni jestivi proizvodi, e-tekućine i ekstrakti. Te promjene stvaraju nove potencijalne izazove za utvrđivanje intervencija koje su učinkovite za smanjenje štetnih posljedica i mogućnosti za njihovu provedbu kako bi se štetne posljedice smanjile. 

Kanabis nije jedino područje u kojem bi pristupi za smanjenje štetnih posljedica mogli imati veću ulogu. Kao što je navedeno drugdje u ovogodišnjem Europskom izvješću o drogama, postoje i znakovi sve većeg zanimanja konzumenata za manje poznate tvari, uključujući disocijativne droge i psihodelike kao što su dušikov oksid i ketamin. Te tvari mogu imati potencijalne štetne posljedice, a za neke obrasce uporabe vjerojatno će se povećati rizik od nastanka štetnih posljedica, čime bi se stvorile potencijalne mogućnosti za primjenu pristupa za smanjenje štetnih posljedica.

Iako su neki odgovori za smanjenje štetnih posljedica i dalje kontroverzni u nekim zemljama u Europi, u velikoj se mjeri prihvaća opći koncept da su mjere za smanjenje štetnih posljedica utemeljene na dokazima važna sastavnica uravnoteženih politika o drogama. Konteksti u kojima djeluju službe za smanjenje štetnih posljedica, baza dokaza koja ih podržava te standardi koji predstavljaju kvalitetu skrbi u tom području stoga ostaju ključna područja za daljnji razvoj i razmatranja politika. Gledajući u budućnost, rastuće prijetnje javnom zdravlju koje proizlaze iz dinamičnih europskih tržišta nedopuštenih droga upućuju na sve veću potrebu za procjenom novih i promjenjivih modela pružanja usluga koji bi mogli biti potrebni za zaštitu zdravlja ljudi izloženih riziku od štetnih ishoda koji proizlaze iz složenijih obrazaca konzumacije, novih tvari i mješavina ili koji su povezani s određenim podskupinama ili okruženjima.

EMCDDA-ovi Zdravstveni i socijalni odgovori na probleme povezane s drogama: europski vodič sadrže detaljne informacije za one koji žele saznati više o dokazima koji postoje u pogledu relativne učinkovitosti smanjenja štetnih posljedica i drugih oblika intervencije.

Ključni podatci i trendovi

Programi podjele igala i šprica

• Programi podjele igala i šprica također čine široko dostupan i standardan sastavni dio usluga za smanjenje štetnih posljedica. U 2022. sve države članice EU-a i Norveška provodile su programe podjele igala i šprica. Pokrivenost i pristup programima podjele igala i šprica i dalje predstavljaju izazov, pri čemu je 2022. samo 5 od 17 država EU-a s dostupnim podatcima ostvarilo ciljeve SZO-a u pogledu pružanja usluga (slika 13.4.).

Terapija opioidnim agonistima

• Terapija opioidnim agonistima može se smatrati djelotvornim oblikom terapije ovisnosti o drogama, ali i modelom pružanja usluga kojim se ispunjavaju neki od ciljeva smanjenja štetnih posljedica. Terapija opioidnim agonistima ustaljena je intervencija koja se provodi u svim europskim državama i priznata je kao zaštitni čimbenik protiv smrtnih slučajeva zbog predoziranja. U klinikama za tretman ovisnosti u Europi propisuje se niz lijekova za terapiju opioidnim agonistima, pri čemu se metadon najčešće upotrebljava i prima ga oko 56 % korisnika opioidnih agonista, dok još 35 % njih prima terapiju lijekovima na bazi buprenorfina.

Programi davanja naloksona za kućnu konzumaciju

• Do 2022. šesnaest europskih država izvijestilo je o provedbi programa davanja naloksona za kućnu konzumaciju, što uključuje pilot-projekte, s ciljem sprječavanja smrtnih slučajeva zbog predoziranja, a 10 država izvijestilo je o otvorenju najmanje jedne prostorije za konzumaciju droge, čija je svrha olakšati sigurniju konzumaciju i spriječiti razne zdravstvene probleme (slika 13.5.).

Službe za testiranje sastava droga

• Dvanaest europskih država prijavilo je postojanje neke vrste službe za testiranje sastava droga. Cilj je tih službi spriječiti štetne posljedice tako što ljudima omogućuju da saznaju koje su kemikalije sadržane u nedopuštenim tvarima koje su kupili te, u određenim slučajevima, pružaju pristup savjetovanju ili kratkim intervencijama. Analitičke tehnologije koje te službe upotrebljavaju kreću se od sofisticirane tehnologije koja može pružiti informacije o jačini i sadržaju širokog raspona tvari do metoda koje jednostavno pokazuju prisutnost ili odsutnost određene droge (slika 13.6.).

Prostorije za konzumaciju droga

• Iako prostorije za konzumaciju droga postaju sve prihvaćeniji odgovor za smanjenje štetnih posljedica, njihova uspostava i dalje je problematična u nekim državama. U 2023. deset država članica EU-a i Norveška imale su objekte u funkciji (slika 13.7.). U područjima s multikulturnom ili novom imigrantskom populacijom konzumentima visokorizičnih droga poželjno je slati veći broj poruka o načinima smanjenja štetnih posljedica na njihovu materinjem jeziku.

Intervencije u zatvorima

• Podatci EMCDDA-a o intervencijama za smanjenje štetnih posljedica i intervencijama u obliku terapija koje su dostupne u zatvorima 2022. pokazuju da je nastavak terapije opioidnim agonistima bio moguć u svim državama članicama EU-a, osim u Slovačkoj, kao i u Turskoj. U dvije zemlje (Bugarskoj, Slovačkoj) nije bilo dopušteno započinjanje terapije opioidnim agonistima u zatvoru. Programi podjele igala i šprica bili su dostupni u zatvorima u trima državama: u svim zatvorima u Španjolskoj i Luksemburgu (dva zatvora) te u jednom zatvoru u Njemačkoj. Nalokson za kućnu konzumaciju bio je dostupan u sedam država (Njemačkoj, Estoniji, Irskoj, Francuskoj, Italiji, Litvi, Norveškoj) (slika 13.8.).

Izvorni podatci

Podatci koji se upotrebljavaju za izradu infografika i grafikona na ovoj stranici mogu se pronaći u nastavku.

Prikaži izvorne tablice