Nove psihoaktivne tvari – trenutačno stanje u Europi (Europsko izvješće o drogama 2024.)

Tržište novih psihoaktivnih tvari karakterizira velik broj novih tvari koje su se pojavile te se svake godine otkrivaju nove tvari. Na ovoj stranici može pronaći pregled situacije u području droga za nove psihoaktivne tvari u Europi, potkrijepljen informacijama iz sustava ranog upozoravanja EU-a o zapljenama i tvarima koje su prvi put otkrivene u Europi. Nove obuhvaćene tvari uključuju sintetičke i polusintetičke kanabinoide, sintetičke katinone, nove sintetičke opioide i nitazene. 

Ova je stranica dio Europskog izvješća o drogama 2024., godišnjeg pregleda EMCDDA-a o situaciji u području droga u Europi.

Table of contents/Search

Table of contents/Search

Search within the book

Operator

Any match

Exact term match only

Select any filter and click on Search to see results

Close

Posljednji put ažurirano: 11. lipnja 2024.

Pojava potentnih novih tvari i nenamjerna konzumacija izazivaju zabrinutost za zdravlje

Tržište novih psihoaktivnih tvari karakterizira velik broj novih tvari koje su se pojavile te se svake godine otkrivaju nove tvari. Pojam „nove psihoaktivne tvari” obuhvaća širok raspon tvari koje se ne kontroliraju međunarodnim konvencijama o kontroli droga, iako neke od njih mogu podlijegati nacionalnim regulatornim mjerama. U 2022. države članice EU-a zaplijenile su rekordnih 30,7 tona novih psihoaktivnih tvari (vidjeti Zapljene novih psihoaktivnih tvari u nastavku).

Najnoviji podatci pokazuju da proizvođači droga i dalje stvaraju nove tvari kako bi izbjegli zakonske kontrole, iako se čini da se smanjuje stopa kojom nove psihoaktivne tvari sada ulaze na tržište. U razdoblju od 2016. do 2022. obično se svake godine na tržištu prvi put pojavljivalo oko 50 novih psihoaktivnih tvari, a u 2023. se taj broj smanjio na 26. Osim toga, svake se godine na tržištu otkrije oko 400 prethodno prijavljenih novih tvari.

Općenito, rizici za zdravlje tih novih spojeva obično nisu poznati, iako neki za konzumente jasno predstavljaju akutan rizik od ozbiljnih trovanja ili čak trovanja sa smrtnim posljedicama ili drugih zdravstvenih problema. Čini se da su zakonodavne kontrole i druge regulatorne mjere poduzete u Europi i zemljama podrijetla izvan EU-a s vremenom pridonijele smanjenju broja novih derivata nekih vrsta droga, posebno onih koje su posebno ciljane, kao što je fentanil. Međutim, i dalje se pojavljuju druge tvari stvorene radi izbjegavanja generičkih definicija u zakonodavstvu, pri čemu Kina i Indija ostaju važne zemlje podrijetla za te tvari ili prekursore potrebne za njihovu proizvodnju.

Konzumenti kanabisa izloženi su riziku od nenamjernog izlaganja sintetičkim kanabinoidima

Devet novih otkrivenih kanabinoida, od kojih su četiri polusintetički kanabinoidi, činili su otprilike jednu trećinu novih tvari koje su prvi put prijavljene 2023. u sustav ranog upozoravanja EU-a (vidjeti Prijavljene nove psihoaktivne tvari, u nastavku).

Kontinuirana pojava novih tvari u tom području povećava zabrinutost da bi konzumenti kanabisa mogli biti izloženi riziku od nenamjernog izlaganja sintetičkim kanabinoidima. Kanabis s primjesama može izgledati slično prirodnom kanabisu i može se neupućenim korisnicima lažno prodavati kao kanabis. Moguće je stoga da su takvi proizvodi s primjesama šire dostupni, ali ostaju neotkriveni.

Sintetički kanabinoidi često su vrlo potentne tvari, a proizvodi s primjesama povezani su s rizikom od trovanja. Dodatni je razlog za zabrinutost taj što jestivi proizvodi od kanabisa (prehrambeni proizvodi, često u obliku slatkiša koji se obično obogaćuju ekstraktom kanabisa) od 2021. postaju sve dostupniji na nezakonitom tržištu u Europi. Uz rizike koje ti proizvodi predstavljaju zbog svojeg sadržaja THC-a i mogućnost da ih korisnici (osobito djeca) zamijene za zakonite komercijalne proizvode, postoji zabrinutost da bi neki od tih proizvoda mogli sadržavati sintetičke kanabinoide. Od 2019. najmanje pet država izvijestilo je o identifikaciji jestivih proizvoda koji sadržavaju sintetičke kanabinoide u obliku slatkiša (žele gumeni bomboni). U Europskoj uniji zabilježeni su slučajevi teških trovanja nakon konzumacije slatkiša punjenih sintetičkim kanabinoidima.

Sintetički kanabinoidi ponekad se pojavljuju i u uzorcima drugih droga. Na primjer, u svibnju 2023. u Parizu (Francuska) zabilježena su neuobičajena i neočekivana trovanja bez smrtnih posljedica kod više od 20 osoba, a bila su uzrokovana heroinom s primjesom sintetičkih kanabinoida. Otprilike u isto vrijeme, u travnju 2023. Litva je prijavila zapljenu uzorka heroina s primjesom sličnih tvari.

Zdravstveni rizici HHC-a i drugih polusintetičkih kanabinoida i dalje su slabo poznati

Pojavili su se novi regulatorni izazovi i zabrinutost zbog mogućnosti interakcije između komercijalizacije derivata kanabisa i tržišta rekreativnih droga. Polusintetički kanabinoidi, koji se ne kontroliraju prema međunarodnim zakonima o drogama, počeli su se prvi put pojavljivati na europskom tržištu droga u 2022. Prvi je bio HHC (heksahidrokanabinol), koji je identificiran u svibnju 2022., a do prosinca 2023. prijavile su ga 23 države članice EU-a i Norveška. Od ožujka 2024. HHC je uvršten na popis kontroliranih droga u najmanje 18 država članica EU-a. Tri druga polusintetička kanabinoida, HHC acetat, heksahidrokanabiforol, tetrahidrokanabidiol, tetrahidrokanabiforol i heksahidrokanabiheksol također su identificirani na europskom tržištu droga. Čini se vjerojatnim da se te tvari proizvode iz kanabidiola ekstrahiranog iz kanabisa s malim udjelom THC-a. U početku se polusintetičke kanabinoide krijumčarilo iz Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, sada postoje naznake da se proizvode i u Europi. Prodaju se na internetskom tržištu i u trgovinama kao „zakonite” zamjene za kanabis, a uključuju konoplju poprskanu ili pomiješanu s HHC-om, koja izgleda i miriše kao kanabis, kao i e-cigarete i jestive proizvode. Učinci HHC-a na ljude nisu dostatno ispitani, ali izjave korisnika upućuju na to da subjektivno mogu biti slični učincima kanabisa. Međutim, neki od dostupnih proizvoda u oblicima su koji mogu sadržavati visoke doze, što izaziva zabrinutost zbog mogućih štetnih učinaka na zdravlje. Potrebno je više istraživanja o posljedicama konzumiranja tih tvari, posebno u većim dozama, a trenutačno je zbog nedostatka pouzdanih podataka o praćenju teško procijeniti dostupnost tih tvari i sve rizike povezane s njihovom uporabom.

Sintetički katinoni postaju sve značajniji na europskom tržištu stimulansa

Sintetički katinoni pojavili su se i postali zamjena za stimulanse kao što je amfetamin u nekim dijelovima Europe.

U 2022. velike količine katinona, kao što su 3-CMC i 3-MMC, koji su se uglavnom krijumčarili iz Indije, i dalje se zapljenjuju u Europi, što govori o važnoj ulozi koju te droge sada imaju u nekim državama. To je razlog za zabrinutost, zajedno s informacijama koje upućuju na činjenicu da se i katinoni sada sve više proizvode u Europi. Katinoni se također prodaju uz ili kao druge droge, čime se potencijalno povećava rizik od štetnih posljedica. Sustav ranog upozoravanja EU-a 2022. i 2023. zabilježio je povećanje broja izvješća o sintetičkim katinonima koji se lažno prodaju kao MDMA ili upotrebljavaju kao primjese za MDMA.

Nitazeni: nova i sve veća prijetnja zdravlju

Novi sintetički opioidi često su vrlo potentni, što znači da mala količina može biti dovoljna za pripremu velikog broja uobičajenih uličnih doza te može predstavljati povećani rizik od trovanja opasnog po život. U Sjevernoj Americi sintetički opioid fentanil bio je glavni uzrok izvanrednog stanja u području javnog zdravlja koje je bilo obilježeno visokom razinom smrtnosti. Iako se te droge do sada nisu isticale u europskom problemu u vezi s drogama, sada postoji zabrinutost da rizici u tom području rastu. Novi sintetički opioidi povezuju se sa smrtnim slučajevima uzrokovanima konzumacijom droga u Europi, a nedavna izvješća iz Estonije, Latvije i Litve upućuju na to da te tvari sada imaju znatan udio u smrtnim slučajevima zbog predoziranja u tim zemljama. Najmanje 163 smrtna slučaja povezuju se s fentanilom i derivatima fentanila u Europi 2022. U mnoge od njih bio je uključen fentanil namijenjen za medicinske potrebe, za razliku od fentanila proizvedenog za tržište nedopuštenih droga.

Sedam novih sintetičkih opioida službeno je prijavljeno 2023. u sustav ranog upozoravanja EU-a, od kojih šest pripada vrlo potentnoj skupini opioida benzimidazola (nitazeni). To je najveći broj prijavljenih nitazenskih opioida u jednoj godini. Od 2019. najmanje 20 država članica EU-a izvijestilo je o prisutnosti nitazena. Čini se da su se nitazenski opioidi pojavili nakon kontrolnih mjera koje su uvedene u državama proizvođačima i drugdje kako bi se smanjila dostupnost derivata fentanila. Preliminarna izvješća iz 2023. upućuju na povećanje broja smrtnih slučajeva povezanih s nitazenima u Estoniji i Latviji. Osim toga, u Irskoj i Francuskoj prijavljena su lokalizirana trovanja uzrokovana nitazenima koji se lažno prodaju kao heroin.

Postoje i neka izvješća koja upućuju na povećano otkrivanje lažnih lijekova koji sadržavaju nitazenske opioide. Pojava nitazena popraćena je i drugim kretanjima na tržištu, gdje se novi sintetički opioidi otkrivaju u kombinaciji s drugim tvarima. To uključuje pojavu droge „tranq-dop” u 2021., u kojoj se novi sintetički opioidi miješaju sa životinjskim sedativom i analgetikom ksilazinom, te droge „benzo-dope” u 2022., u kojoj se sintetički opioidi miješaju s novim benzodiazepinima (kao što je bromazolam).

Na europsko tržište opioida može utjecati i razvoj događaja na drugim tržištima. U tom kontekstu posebno treba napomenuti nedavnu zabranu uzgoja opijumskog maka u Afganistanu, koja je, čini se, imala za posljedicu drastično smanjenje proizvodnje opijuma. Iako je još prerano da bi se ta situacija smatrala konačnom, to bi moglo dovesti do smanjene opskrbe heroinom u Europi. Ako se to dogodi, postoji zabrinutost da bi novi sintetički opioidi mogli biti među zamjenskim drogama za heroin, što bi moglo povećati rizike povezane s uporabom opioida.

Općenito gledano, zbog pojave vrlo potentnih sintetičkih opioida moramo preispitati jesu li trenutačni pristupi koji se primjenjuju za sprječavanje, tretman i smanjenje štetnih posljedica problema povezanih s opioidima i dalje prikladni za tu svrhu. Na primjer, predloženo je da se pristupi pružanju antagonista opioida naloksona preispitaju jer će modele skrbi možda trebati prilagoditi kako bi se učinkovitije odgovorilo na potrebe onih koji su konzumirali nove sintetičke opioide ili smjese koje sadržavaju nove sintetičke opioide i druge tvari.

Ključni podatci i trendovi

Prijavljene nove psihoaktivne tvari

• Krajem 2023. EMCDDA je pratio više od 950 novih psihoaktivnih tvari, od kojih su njih 26 prvi put prijavljene u Europi 2023. (slika 7.1. i tablica 7.1.).
• Tijekom 2022. u zapljenama je otkriveno oko 400 novih psihoaktivnih tvari (slika 7.2.).
• U 2023. u sustavu ranog upozoravanja EU-a zaprimljena su izvješća o 9 novih kanabinoida, čime je ukupan broj koji se prati porastao na 254.
• Od 2009. na europskom tržištu droga utvrđen je ukupno 81 novi opioid, pri čemu je 7 novih tvari prijavljeno u 2023. (1 u 2022., 6 u 2021.), od kojih su njih 6 bili vrlo potentni nitazenski opioidi, koji u nekim slučajevima mogu biti više stotina puta potentniji od heroina. Do danas je u Europi identificirano 16 nitazena (slika 7.3.).

Zapljene novih psihoaktivnih tvari

• U 2022. 24 zemlje izvijestile su o zapljeni 281 kilograma (385 kilograma 2021.) sintetičkih kanabinoida kao biljnog materijala. Proizvodi od biljnog kanabisa s niskim udjelom THC-a činili su približno 30 % tih zaplijenjenih materijala, u količini od 76 kilograma (242 kilograma u 2021.), koje je prijavilo 10 država. Uzorci su prijavljeni na različite načine, kao „konoplja” ili „kanabis” ili je prijavljeno da sadržavaju THC, CBD ili CBG.
• U 2022. u državama članicama EU-a provedeno je gotovo 26 390 od 38 860 zapljena novih psihoaktivnih tvari prijavljenih u Europskoj uniji, Norveškoj i Turskoj, koje su činile 30,7 od 31,8 zaplijenjenih tona (slika 7.4.). To se povećanje može objasniti malim brojem velikih zapljena katinona (3-CMC, 3-MMC, 2-MMC) i ketamina (slika 7.5.). Osim toga, zaplijenjeno je 1472 litre tekućina koje sadržavaju nove psihoaktivne tvari, uglavnom GBL (1115 litara) i HHC (96 litara).
• Samo je pet tvari 2022. činilo više od 90 % količine novih psihoaktivnih tvari zaplijenjenih u državama EU-a: četiri katinona (3-CMC, 3-MMC, 2-MMC i N-etilnorpentedron, u količini od 24,8 tona) i ketamin (2,8 tona, što je porast u odnosu na 0,87 tona u 2021.) (slika 7.5.).
• U sustav ranog upozoravanja EU-a 2022. prijavljeno je 749 zapljena novih opioida, od kojih je 40 % sadržavalo karfentanil, a 22 % tramadol. Zaplijenjeno je ukupno 16,6 kilograma materijala, od čega je 50 % (8,2 kilograma) sadržavalo karfentanil, a 31 % (5,2 kilograma) tramadol. Većina zapljena dogodila se u sjevernoj Europi te su Estonija, Latvija, Litva, Švedska i Finska prijavile 87 % zapljena i 67 % (11,1 kilogram) zaplijenjene količine.

Prevalencija konzumacije novih psihoaktivnih tvari

• Nacionalne procjene prošlogodišnje konzumacije novih psihoaktivnih tvari (isključujući ketamin i GHB) među mlađim odraslim osobama (u dobi od 15 do 34 godine) kreću se u rasponu od 0,1 % u Latviji i Norveškoj do 5,1 % u Rumunjskoj. U najnovijem europskom istraživanju (vidjeti ESPAD) iz 2019. procijenjeno je da se konzumacija novih psihoaktivnih tvari tijekom života među učenicima u dobi od 15 do 16 godina kretala od 0,9 % do 6,6 %, pri čemu je konzumacija sintetičkih kanabinoida tijekom života iznosila od 1,1 % do 5,2 %, a sintetičkih katinona od 0,2 % do 2,5 %.

Pokrate

Izvorni podatci

Prikaži izvorne tablice