Zarazne bolesti povezane s konzumacijom droga – trenutačno stanje u Europi (Europsko izvješće o drogama 2024.)

Vraćenjem obavijesti o HIV-u na razine prije pandemije naglašava se potreba za razvojem usluga

Intravenski konzumenti droge izloženi su riziku od infekcija, primjerice virusom hepatitisa B i C (HVB i HCV) i virusom humane imunodeficijencije (HIV), zbog dijeljenja pribora za konzumaciju droga. Te infekcije mogu prouzročiti kronične bolesti koje mogu dovesti do teških štetnih posljedica za zdravlje, među ostalim i do smrti. Iako se u Europskoj uniji dugoročni trend novih infekcija HIV-om povezanih s intravenskom konzumacijom droga smanjuje, više od polovine država koje su podnijele izvješće zabilježilo je porast broja novih obavijesti o HIV-u u 2022. u usporedbi s 2021. (slika 10.1.). Povećanje zabilježeno 2022. može barem djelomično odražavati povećane stope testiranja na HIV nakon ukidanja ograničenja kretanja povezanih s pandemijom bolesti COVID-19 i ponovnog funkcioniranja zdravstvenih usluga kao prije pandemije (što uključuje testiranja na HIV). Još jedan čimbenik koji je tome mogao doprinijeti jest kretanje osoba s poznatom dijagnozom HIV-a među europskim zemljama nakon ruske invazije na Ukrajinu. Stoga te podatke treba tumačiti uz oprez jer ne upućuju nužno na povećanje stopa novih infekcija ni ne dovode nužno u pitanje dugoročni pad broja prijavljenih slučajeva HIV-a. Međutim, smanjenje od 38 % zabilježeno od 2010. nije u skladu s ciljem Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o smanjenju od 75 %, što znači da su i dalje potrebni veći napori u tom području.

 

Izvor: ECDC.

Važno je spomenuti i ulogu za koju se čini da bi stimulansi sada mogli imati u odnosu na infekcije HIV-om povezane s intravenskom konzumacijom droga. Injektiranje stimulansa, samih ili u kombinaciji s opioidima, povezuje se s većinom izbijanja zaraza HIV-om zabilježenih u Europi u proteklom desetljeću, a lokalna izbijanja zaraze HIV-om povezana s intravenskom konzumacijom stimulansa i dalje se prijavljuju, kao što je, na primjer, izbijanje zaraze koja je još bila aktivna u 2022. u Monzi u Italiji (slika 10.2.). Povećana dostupnost kokaina na europskom tržištu droga i njegovo injektiranje razlog su za zabrinutost jer mogu dovesti do većeg broja izbijanja zaraze HIV-om.

 

 

Dodatno je zabrinjavajuća činjenica da je 2022. više od 40 % novih dijagnoza HIV-a povezanih s intravenskom konzumacijom droga u Europskoj uniji postavljeno kasno. Pacijenti s kasnom dijagnozom HIV-a izloženi su povećanom riziku od morbiditeta i smrtnosti povezanih s HIV-om te mogu imati slabiji odgovor na antiretrovirusno liječenje. Dobrovoljno i povjerljivo testiranje na zarazne bolesti intravenskih konzumenata droge preduvjet je za uključivanje u pružanje skrbi i terapiju.

Do 2022. nijedna država koja sudjeluje u postupku izvješćivanja EMCDDA-a još nije ostvarila sve ciljeve SZO-a 95-95-95 za kontinuiranu skrb za intravenske konzumente droga koji žive s HIV-om. Tim se ciljevima nastoji postići da 95 % osoba zaraženih HIV-om bude dijagnosticirano, 95 % njih treba započeti s antiretrovirusnim liječenjem i 95 % njih treba postići virusnu supresiju do 2030. Općenito, među osobama koje žive s HIV-om manje je vjerojatno da će intravenski konzumenti droga biti dijagnosticirani, uključeni u skrb te da će postići virusnu supresiju. To podrazumijeva veći rizik od morbiditeta i smrtnosti povezanih s HIV-om, kao i mogućnost većeg daljnjeg prijenosa infekcije. Nedavnim smjernicama EMCDDA-e i ECDC-a o sprječavanju i kontroli zaraznih bolesti među intravenskim konzumentima droge podupire se provedba prilagođenih usluga testiranja u zajednici. To uključuje testiranje izvan formalnih okruženja zdravstvene skrbi, primjerice u okviru službi za informiranje, te se naglašava kako je integriraniji pristup testiranju i uključivanju u skrb učinkovit način za smanjenje te trajnih zdravstvenih nejednakosti. Pristupi za smanjenje štetnih posljedica sada se smatraju ključnima za smanjenje prijenosa HIV-a među osobama koje injektiraju drogu, posebno stoga što osiguravaju sterilni pribor za injektiranje, među ostalim u zatvorima i putem ljekarni. Međutim, pokrivenost i pristup besplatnoj podjeli igala i šprica i dalje su nedostatni u mnogim državama, pri čemu je samo pet od 17 država s dostupnim podatcima 2022. ostvarilo ciljeve SZO-a u pogledu pružanja usluga (slika 10.3.). Pribavljanje sigurnih financijskih sredstava za službe za smanjenje štetnih posljedica koje rade s intravenskim konzumentima droga u nekim državama može biti zahtjevno. Na primjer, nevladine organizacije u Bugarskoj i Rumunjskoj posljednjih su godina imale poteškoća u financiranju i nabavi, što je dovelo do smanjenog pružanja usluga. U Sofiji su se tijekom razdoblja smanjene podjele šprica povećale stope prevalencije HIV-a, koja je dosegla 15 % u 2022., na temelju rutinskih dijagnostičkih testova provedenih u centrima za tretman ovisnosti o drogama, što upućuje na rizik od povećanog broja infekcija kada razine usluga nisu odgovarajuće.

 

Norveška na dobrom putu prema iskorjenjivanju HCV-a kao prijetnje javnom zdravlju među intravenskim konzumentima droge

U Europi su intravenski konzumenti droga u velikoj mjeri opterećeni i kroničnim virusnim hepatitisom, a intravenska konzumacija droga i dalje je najčešći čimbenik rizika za nove dijagnoze HCV-a. Nedavno istraživanje pokazalo je da je najmanje 36 % ukupne prevalencije kroničnog HCV-a u državama članicama EU-a, Norveškoj i Islandu povezano s intravenskom konzumacijom droga. Postoje i dokazi da usluge za smanjivanje štetnih posljedica, kao što su programi podjele igala i šprica, kao i pružanje terapije opioidnim agonistima, mogu smanjiti rizik od prijenosa HCV-a. Kao što je prethodno navedeno, pokrivenost i pristup tim intervencijama znatno se razlikuju među europskim državama (slika 10.4.). Pri otklanjanju štetnih posljedica povezanih s infekcijom HCV-om, važno je identificirati pojedince kronično zaražene virusom jer kod njih postoji rizik od ciroze i raka te mogu prenijeti virus drugima dijeljenjem pribora za intravensku konzumaciju koji je bio u dodiru s njihovom krvi. Međutim, u mnogim državama postoje prepreke za primjenu testiranja i liječenja HCV-a te one mogu dovesti do toga da se mnoge infekcije HCV-om ne dijagnosticiraju i ne liječe.

Podaci su na razini NUTS 1 i 2. Za informacije o NUTS-u (statističkoj nomenklaturi prostornih jedinica) posjetite mrežno mjesto Eurostata. Nedostatak podataka na razinama NUTS 2 ili 3 ne znači da intervencija nije dostupna unutar države.

Vremenski trendovi prevalencije aktivne infekcije HCV-om među intravenskim konzumentima droge korisni su za praćenje učinka prevencije i liječenja. EMCDDA prati nacionalni napredak putem svojeg barometra iskorjenjivanja. Među državama koje dostavljaju izvješća EMCDDA-u samo Norveška ima dokaze da je između 2015. i 2021. postigla smanjenje prevalencije virusnog HCV-a među intravenskim konzumentima droga za 80 %, što je potrebno za postizanje cilja održivog razvoja 3.3. o iskorjenjivanju HCV-a do 2030. Prevalencija aktivne infekcije HCV-om, mjerena HCV-RNK-om u velikom ispitivanju seroprevalencije među osobama koje intravenski konzumiraju drogu i koriste se uslugama za smanjenje štetnih posljedica u Oslu, smanjila se za više od 80 % između 2015. (46 %) i 2022. (8,9 %). Sličan trend u pogledu prevalencije aktivnih infekcija uočen je u Bergenu i Stavangeru, dok modeliranje upućuje na to da se učestalost među intravenskim konzumentima droga u istom razdoblju smanjila za 79 % na nacionalnoj razini.

Za odgovor na interakcije između visokorizične konzumacije droga i seksualnog ponašanja potrebna su međuagencijska partnerstva

Konzumacija nedopuštenih stimulansa i drugih droga za olakšavanje grupnih seksualnih susreta, ponekad duljeg trajanja, među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima poznata je pod nazivom „chemsex”. Droge povezane s tom praksom uključuju sintetičke stimulanse, depresore i disocijativne droge, a u nekim se okruženjima mogu odvijati i visokorizična konzumacija droga i visokorizično seksualno ponašanje, zbog čega je to važno područje za informiranje i smanjenje štetnih posljedica. Visokorizična konzumacija nekih od tih droga, uključujući intravensku konzumaciju droga, izlaže ljude riziku od zaraznih bolesti, akutne intoksikacije drogom i drugih zdravstvenih problema. Osobe koje na taj način uzimaju droge često se ne prijavljuju kao korisnici u klinike za tretman ovisnosti o drogama, ali mogu biti u kontaktu s drugim službama, uključujući službe za spolno zdravlje. Pružanje učinkovitih odgovora za smanjenje štetnih posljedica za osobe koje sudjeluju u tim visokorizičnim ponašanjima i dalje predstavlja izazov te je potrebno osmisliti prilagođene intervencije. U Europi se terapijske usluge za probleme s drogom i spolnim zdravljem obično financiraju odvojeno, imaju različite kriterije prihvatljivosti i rijetko se nalaze na istoj lokaciji. Zbog toga je teško pružiti integriranu skrb osobama koje su izložene dvostrukim rizicima od nezaštićenih spolnih odnosa i visokorizične konzumacije droga u kontekstu konzumacije droga povezane sa spolnim odnosima.

I dalje su potrebna veća ulaganja kako bi se postigli globalni ciljevi

Oblikovatelji politika EU-a obvezali su se na globalne strategije SZO-a u zdravstvenom sektoru radi iskorjenjivanja AIDS-a i epidemija virusnog hepatitisa te spolno prenosivih bolesti do 2030. Međutim, postizanje tih ciljeva i dalje zahtijeva veće ulaganje u usluge za smanjenje štetnih posljedica, testiranja i uključivanje u tretman jer je pružanje tih usluga u mnogim državama i dalje nedostatno. Stoga su potrebni veći napori kako bi se spriječila buduća izbijanja bolesti i smanjio prijenos infekcija, čime se smanjuje teret bolesti povezanih s HIV-om, HCV-om, HBV-om i drugim infekcijama među intravenskim konzumentima droge.

Ključni podatci i trendovi

HIV/AIDS

• U 2022. broj novih obavijesti o HIV-u povezanih s intravenskom konzumacijom droga u Europskoj uniji povećao se na 968, u usporedbi s 662 prethodne godine (slika 10.5.).
• Udio novih slučajeva zaraze HIV-om povezanih s intravenskom konzumacijom droga također se povećao između 2021. i 2022.: s 4,8 % na 5,9 % novih slučajeva s poznatim načinom prijenosa. Udio novih slučajeva zaraze HIV-om povezanih s intravenskom konzumacijom droga u 2022. bio je veći od 10 % u Latviji (25 %), Finskoj (21 %), Luksemburgu (19 %), Grčkoj (15 %), Litvi (14 %), Njemačkoj (11 %) i Norveškoj (11 %).
• Tijekom 2022. u Europskoj uniji prijavljeno je 165 novih dijagnoza AIDS-a povezanih s intravenskom konzumacijom droga.
• Kasno postavljanje dijagnoze i kasni početak liječenja među marginaliziranim populacijama predstavljali su istaknutu karakteristiku najnovijeg klastera slučajeva HIV-a otkrivenih u Europskoj uniji. Otkriveni su u regiji Lombardija u Italiji te su obuhvaćali 20 analitički povezanih infekcija stečenih između 2006. i 2022., koje su se mogle povezati s istim sojem virusa HIV-a koji pokazuje mutacije povezane s otpornošću.

 

HCV i HBV

• Pet europskih zemalja ima novije procjene prevalentnosti aktivne infekcije HCV-om među osobama koje su intravenski konzumenti droge i pristupaju uslugama povezanima s drogama. Prevalencija aktivne infekcije HCV-om izvedena iz istraživanja seroprevalencije kretala se od nešto manje od 9 % (Oslo, 2022.) do 27 % (Bavarska, 2022.), dok su rezultati rutinskih dijagnostičkih testova na HCV iznosili od 15 % (Belgija, 2019.) do 59 % (Austrija, 2020.) i 62 % (Švedska, 2014.) (slika 10.6.).
• Prikazi dijagnoze i liječenja HCV-a u nekoliko europskih država pružaju uvid u uključenost u skrb. Podatci iz programa liječenja u Grčkoj pokazali su 2022. da je od 26 % intravenskih konzumenata droga koji su imali pozitivne rezultate na HCV-RNK njih 85 % prijavilo da im je propisano liječenje, a 54 % osoba kojima je dijagnosticiran HCV završilo je s liječenjem. U Norveškoj je u okviru godišnjeg istraživanja seroprevalencije provedenog među stalnim intravenskim konzumentima koji su se koristili uslugama povezanima s drogom u Oslu utvrđeno znatno smanjenje prevalencije HCV-RNK-a između 2015. (46 %) i 2022. (8,9 %), što odražava učinak mjera prevencije i liječenja.
• U pet država članica EU-a 2023. zabilježeno je da se intravenski konzumenti droga suočavaju s kliničkim ili financijskim ograničenjima u pogledu pristupa liječenju HCV-a antivirusnim lijekovima izravnog djelovanja.
• Procjene infekcije HBV-om (mjereno prisutnošću površinskog antigena hepatitisa B), dobivene iz najnovijih istraživanja seroprevalencije među intravenskim konzumentima droge, kretale su se od 0,4 % (Češka, 2022.) do 5,3 % (Španjolska, 2021.).
• U 2023. 20 država članica EU-a imalo je politiku za suzbijanje virusnog hepatitisa koja je uključivala intravenske konzumente droge. Integriranje testiranja i liječenja HCV-a, HBV-a i HIV-a u službe za smanjenje štetnih posljedica, tretman ovisnosti o drogama i zdravstvenu skrb u zatvorima ključno je za postizanje ciljeva kontinuirane skrbi za intravenske konzumente droga.

 

      Niski razina dokaza |       Srednja razina dokaza

Izvorni podatci

Prikaži izvorne tablice